Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 21.07.2007.

Karake i koge (koke) – novi tip ratnoga broda

Prijelaz od ratnoga broda tipa 'pogon na veslo' na tip ratnoga broda 'pogon na jedro' izazvao je vrlo korijenite i temeljite promjene u pomorskim bitkama i ratovima kroz povijest. Točnije, promjene su se očitavale u samoj strukturi ratne mornarice, te načinu borbe, odnosno pomorskom ratovanju (taktika – po Athumanunhu). Ništa više nije vrijedilo i ništa se više nije moglo primijeniti na novim tipovima brodova na jedra. Naime, nema više odlučujućeg udara kljunom u protivnički brod, nema više bojnog složaja fronte, jer sada je sve glavno naoružanje brodova na boku, a kretanje, dakle manevar, potpuno zavisi od vjetra. Nije to baš bilo lagano, mornari su ispočetka morali naučiti upravljanje tim novim tipovima brodova, pa su posade morale uložiti novi trud da bi se prilagodile ponašanjima broda koji ima pogon na jedro. Nadalje, bitke su se pretvarale u bitke nehomogenih skupina ratnih brodova različitih tipova i svakojake izradbe. No, nakon otklanjanja tih početnih teškoća i slabosti novi tipovi ratnih brodova brzo su pokazali da su gotovo korak ispred svojih prethodnika. Novi jedrenjaci ubrzo će pokazati svu silinu svoje nadmoći nad galijama koje su im prethodile.

Karaka (eng. carrack, fra. carraque, tal. caracca) veliki je trojarbolni jedrenjak koji se pojavljuje početkom 14. stoljeća u Veneciji, u početku kao trgovački, a kasnije i kao ratni brod. Kada su pak dubrovačke karake stigle do Engleske, Englezi ih počinju kopirati i nazivati ih 'argosy' (najvjerojatnije po nazivu za Dubrovnik 'Aragossa – po Athumanunhu koji je to preuzeo od Abbe Fourniera – Hydrographie 1634.). Karaka ima široki trup s izbačenim bokovima, okruglim pramcem i širokom krmom. Na pramcu je smješteno jednokatno nadgrađe (kaštel - po Athumanunhu), a na krmi prijevozni (transportni) kasar, dok se između toga proteže glavna paluba otkrivena na samo jednu četvrtinu broda. Ispod glavne palube smještene su još dvije palube koje se pružaju po cijeloj dužini broda. Kostur broda (trupa – po Athumanunhu) čini masivna kobilica s gusto raspoređenim rebrima što čini brod izuzetno čvrstim. Karaka ima jarbole raznih veličina: srednji koji je i najviši, te nosi dva križna jedra, zatim pramčani koji nosi jedno križno jedro i na kraju krmeni jarbol koji nosi jedno latinsko jedro. Na srednjem i prednjem jarbolu nalaze se motriteljski koševi. Kosnik je izbačen koso i nosi posrtno jedro, a služi i kao upornjak (soha – po Athumanunhu) za podizanje sidra. Karaka slabo jedri uz vjetar, ali niz vjetar postiže brzinu i do 10 čvora. U 16. stoljeću pojavljuje se i velika karaka nazvana karakum (eng. carracum, fra. carraquon, tal. caraccone), te ima četiri jarbola od kojih su dva krmena koji nose po jedno latinsko jedro. No, poradi velike površine jedara karakum ima veliki zanos, pa će ubrzo i iščeznuti s mora. Karaka ponekad ima namjenu i prijevoznog broda, jer može ponijeti do 1000 vojnika. U bitkama protiv gusara karaka rabi svojih 30-tak topova, ali ponekad ih ima i do 40. Topovi su raspoređeni po bokovima, na kaštelu, kasaru i sredini broda, a u motriteljskim košarama ima do 8 bacača kamenja ili pak do 4 manja topa koji su postavljeni na espingoli (stožeru – po Athumanunhu). No, ovako naoružana karaka više nije civilni trgovački, već čisto vojni ratni brod. Karaku će kasnije zamijeniti pojava još većih jedrenjaka namijenjenih prekooceanskoj plovidbi.

Koga (Koka – po Athumanunhu) (eng. cog, fra. coque, tal. cocca, nje. Kogge) mali, ali vrlo pokretljiv ratni ili trgovački trojarbolni jedrenjak. Koga se razvila iz atlantske nave. Širokog je brodskog trupa, visokih bokova, s uzdignutim pramcem i krmom na kojima su postavljene platforme za topove. Pramčani i srednji jarbol nose križno jedro, te su na njima smještene motriteljske košare, a krmeni jarbol nosi latinsko jedro. Na pramcu strši kosnik koji se rabi kao privezište za pramčani jarbol, te kao soha za sidro. Najpoznatije koge gradio je njemački savez gradova Hanza tijekom 14. i 15. stoljeća, istisnina d0 800 tona, dužine do 40 metara, te širine do 17 metara. Visina bokova bila je do 7 metara, a posadu je činilo 250 mornara, vojnika i topnika. Imala je do 20 topova razmještenih po kaštelu i palubi. Tijekom 16. stoljeća pojavljuju se i četverojarbolne koge, ali im je sudbina slična kao i četverojarbolnim karakama. Koga postepeno nestaje tijekom 17. stoljeća kada je istiskuju novi tipovi naziva galeon i linijski brod. Istodobno u Dubrovniku je razvijen slični brod nazvan koka. Koka ima širok i kratak trup s nadgrađima na pramcu i krmi, te su vrlo omiljeni tip kod bajonskih gusara koji gusare uz liburnijske obale. Pramčano nadgrađe (kaštel) visoko je i kratko, a krmeno nadgrađe (kasar) malo je zakošeno i proteže se do skoro trećine dužine brodskog trupa. Srednji (kod jednojarbolnih) jarbol usađen je točno na sredinu broda i nosi jedno križno jedro, a pramčani i krmeni (kod trojarbolnih koje su rjeđe) jarboli tri puta su kraći od srednjeg i nose latinska jedra. Na vrhu srednjeg jarbola je motriteljski koš. S visokog i izbačenog kaštela, (koji u pravilu nadvisuje protivnički brod – po Athumanunhu), gađalo se strijelama, buzdovanima i kopljima. Slične koke, ali puno veće grade i Mlečani. Koka može ponijeti i do 300 vojnika, te 30-tak konja. Konje i ljude ukrcava kroz posebne otvore na svojim bokovima. Dubrovačke koke imaju samo jednu palubu i služe isključivo za plovidbu uz obale, dok za oceansku plovidbu i plovidbu otvorenim morima i dalje služe karake. Koku će kasnije zamijeniti pojava još većih jedrenjaka namijenjenih prekooceanskoj plovidbi.

21.07.2007. u 23:31 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< srpanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...


freevisitorcounterss Homepage

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!