Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

nedjelja, 08.07.2007.

Gusari ili pirati

Bukaniri – gusari i pirati Hispaniole

Bukaniri (eng. buccaneers, fra. Boucaniers) stanovnici su otočja Antila i poznati su gusari i pirati u 17. stoljeću. Zapravo, to su brodolomci, mornari, dezerteri i razni avanture željni ljudi koji su se na sjevernoj obali Hispaniole organizirali u lovačka bratstva (Freres de la Cote – po Athumanunhu). Sva pokretna i nepokretna imovina im je oružje i stvari najnužnije za preživljavanje, a među njima vlada nepisani zakon zajedničke svojine, korektne solidarnosti i poštene podijele plijena. Meso goveda i svinja sušili su na način kako su to naučili od Indijanaca (bukan – dimljeno meso na dijalektu starosjedilačkih indijanskih plemena – po Athumanunhu, pa im otuda možda dolazi i ime). Tim dimljenim mesom trguju s brodovima koji pristaju uz obale Antilskih otoka, a najvažnija i najpoznatija mjesta razmjene dimljeno meso za oružje i streljivo bila su na Hispanioli. To su: Port de Paix, Cap Francais, Leogane na Hispanioli i Saint Christopher na Malim Antilima. Ova trgovina, koja je s vremenom postajala sve unosnija, zainteresirala je francuske trgovce, pa su u njoj počeli i oni sudjelovati. No, to pak onda počinje smetati španjolskom trgovačkom monopolu u tim vodama Novoga Svijeta, pa španjolska ratna mornarica počinje primjenjivati razne represivne mjere protiv bukanira. Bukaniri prisiljeni bježati od španjolskih brodova izgrađuju 1630. godine , na otoku Tortugi (Ile de la Tortue – po Athumanunhu), malo sjevernije od Hispaniole, snažno krijumičarsko središte sa skladištima sušenog mesa i kože. Organiziraju se i stupaju u savez sa flibustirima, te se borbom odupiru Španjolcima. Zdušno ih pomaže francuska koja je naselja bukanira počela smatrati svojim kolonijama, a kada su Španjolci uništili stoku i lovišta bukanira na Hispanioli, ovi postaju gusari i pirati, te nemilice napadaju, plijene i pljačkaju španjolske trgovačke brodove.

Flibustiri – gusari i pirati Floride

Flibustiri (eng. filibusters, fra. flibustiers, špa. flibusteros) potomci su francuskih pomoraca koji su krenuli iz Djepa i Gascogne 1626. godine u osvetu protiv Španjolaca koji su okrutno postupali protiv svih pomoraca koji nisu bili Španjolci, a plovili su morima 'Zapadne Indije' koju su oni smatrali isključivo svojima. Ime im najvjerojatnije dolazi od francuske riječi 'flibots' što znači 'brzi brod', ili pak možda od nizozemske riječi 'vrijbuiter' što pak znači 'slobodni pljačkaš'. Svoja uporišta gradili su u močvarnim i nepristupačnim predjelima Floride, ali i na nekim otocima Antila. Izuzetno su dobro organizirani u bratstva koja broje 50 do 100 ljudi, a na svojim malim i brzim brodovima, s posadom od 25 do 60 ljudi, vješto napadaju i plijene čak i puno veće i jače španjolske brodove. Osvajanjem otoka Jamaike 1655. Englezi pružaju utočište i sigurna skloništa flibustirima. Jamaika postaje flibustirima temeljna baza s koje kreću u pohode i pljačku španjolskih kolonija i naselja. Velike i vrlo svirepe pohode flibustira zabilježila je i povijest, a najpoznatiji su slijedeći: Kuba 1662., 1665. i 1668., Panama 1671., Veracruz Ljave 1683., Gvajakil 1686., te Kartahena 1690. Flibustiri smjelo prodiru i u mora Tihog oceana, te od 1671. do 1685. nemilice pljačkaju španjolske gradove na zapadnoj obali Amerike. Sve to je dotuklo i uništilo španjolsku trgovinu. Najpoznatiji vođe flibustira su Henry Morgan koji je 1674. postavljen i za zamjenika guvernera Jamaike, te Francois Gramont. Tijekom falačkog rata 1688. do 1697. flibustiri se bore u sastavu postrojbi svoje nacije (Engleska, Nizozemska, Francuska), a to dovodi do raspadanja bratstava flibustira. Potpuno su razjedinjeni i uništeni tijekom bitaka u ratovima za španjolsko nasljedstvo 1701. do 1714. Prema španjolskim pisanim izvorima iz toga doba flibustiri su tijekom godina od 1665. do 1700. uništili 250 španjolskih trgovačkih i ratnih brodova zajedno, te preoteli plijen u vrijednosti od oko 150 000 000 pjastera. Poznat je i pisani španjolski izvor iz 1680. da na zapadnim obalama Hispaniole operira oko 10 000 flibustira.
Athumanunh je rabio podatke iz slijedećeg izvora: A. Sternbeck, Historie des Flibustiers et des Boucaniers, Pariz 1931.

08.07.2007. u 18:43 • 7 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< srpanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...


freevisitorcounterss Homepage

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!