Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
petak, 08.12.2006.
Pomorske bitke kroz povijest
Bitka kod Mikale – pomorska bitka koja se odigrala na kopnu
Nastojeći održati prevlast na moru, koja je zadobivena pobjedom kod Salamine, grčke eskadre krstarile su svuda gdje su grčki trgovački brodovi održavali trgovinu između gradova tadašnjeg Svijeta. Ta stalna nazočnost grčkih ratnih brodova koji su krstarili Egejskim morem i između grčkih otoka dovest će do jedne od najčudnije pomorske bitke koju je povijest zabilježila. Naime, Athumanunh ni sam ne razumije i na velikoj je muci kada tu bitku treba svrstati u poznate vojne podijele bitaka. Zapravo to je pomorska bitka koja je zapodjenuta između brodova na moru da bi kasnije završila s brodovima na kopnu. Ne nije Athumanunh 'prolupao' upravo je tako i bilo, a evo kako je to bilo. Bila je to 479. godina p. K. nedaleko poluotoka Mikala kod grada Mileta, na obalama Male Azije. Dakle, vrlo blizu mjesta (otok Lada) gdje je prije šesnaest godina perzijska flota nanijela katastrofalan poraz grčkoj floti. Činilo se kao da je došlo vrijeme da grčka flota naplati dug od perzijske flote. Oko 100-tinjak grčkih ratnih brodova pod zapovjedništvom nauarha Leotihida (Spartanac) i nauarha Ksantipa (Atenjanin) primijetilo je kod otoka Samosa veći broj perzijskih ratnih brodova. (Athumanunh će zapisati: iako je Atena davala najveći broj ratnih brodova u grčku ujedinjenu flotu, poradi političkih razloga, a naposljetku poradi dobrih odnosa u floti, flotom uvijek zapovijeda Spartanac, a Atenjanin mu je zamjenik. Sjetite se da flotom kod Artemizija i Salamine formalno zapovijeda Euribijad, a Temistoklo je zamjenik, odnosno formalno drugi po rangu, a zapravo zapovjednik. Taj čin priznavanja Spartanca za zapovjednika, mada samo formalno, ostalim grčkim zapovjednicima je bio dovoljan razlog da se sve razmirice izglade.) Tako je i sada, flotom zapovijedaju dvojica nauarha Spartanac formalno i Atenjanin stvarno. No, vratimo se bitki. Čim su grčki brodovi zauzeli bojni složaj za bitku perzijski brodovi stali su velikom brzinom izmicati iz područja bitke. Perzijanci su se još uvijek sjećali naučene lekcije kod Salamine, pa su snažno zaveslali prema obali ne bi li izmakli grčkim brodovima. No, Grci su također još uvijek puni duha Salamine i nikako ne žele propustiti priliku i naplatiti dug od prije šesnaest godina. Tako započinje nešto što se u taktici naziva progon (gonjenje). Perzijanci veslaju svom snagom izmičući iz bitke, a Grci ih progone svim snagama nastojeći zapodjenuti bitku. Velikom brzinom perzijski brodovi zabili su se u pješčane žalove obale na poluotoku Mikali. Perzijski mornari, veslači i ratnici iskoče i složno izvuku svoje brodove na obalu, nadajući se da će tako izbjeći bitku. Doista, grčki brodovi se na trenutak okrenu, ali se nakon kraćeg vremena okrenu ponovno i svom se silinom zalete na pješčane žalove Mikale. Grčki ratnici, mornari i veslači svom silinom navale i u jurišu potuku iznenađene Perzijance, te im zapale brodove. Dok su perzijski brodovi gorjeli poput buktinja na obalama Mikale, Grci odsuču svoje brodove i polako, ali zadovoljno se udalje prema pučini. Gotovo nevjerojatno, nakon katastrofalnog poraza na moru kod Salamine, sada je perzijska flota doživjela i čudan , ali ne manje katastrofalan poraz i na kopnu na obalama poluotoka Mikale. Nakon te čudne bitke kod Mikale grčka je flota povratila sve jonske gradove, a iduće godine (478. p. K. – po Athumanunhu) grčka flota će pod zapovjedništvom Spartanca Pauzanija osloboditi i otok Cipar. Zatim grad Bizant na Bosporu, pa Helespont, a to će opetovano razviti grčku trgovinu Crnim morem.
| < | prosinac, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!