Drevne pomorske zemlje (Uvod prvi dio)
Eh, da, Athumanunh će malo skrenuti od svog prvobitnog nauma da opisuje pomorske bitke, pa će malo napraviti uvod sa zakašnjenjem, a potom se vratiti pomorskim bitkama drevnih 'mornarica'. Dakle, dok su još uvijek razjedinjene drevne egipatske državice kao i one u području drevne Mezopotamije tisućama godina svoju plovidbu ograničavale na plovidbu po rijekama, negdje u istočnom dijelu Sredozemlja razvijaju se pomorske države i pomorski gradovi-države. Već tamo negdje oko 3000. godine p. K. razvila se jedna takva država na otoku Kreti, te ona negdje oko 1600. godine p. K. doživljava svoj vrhunac i procvat. Pomorstvo, pomorska trgovina i brodarstvo te države dominira više od tisuća godina u tom dijelu tadašnjeg svijeta. Gotovo da nema takmaca, nema suparnika i nema većih i značajnijih pomorskih bitaka. Nekako u to isto doba, po izračunu Athumanunha, na grčkom kopnu pojavljuje se Mikenska država koja svoj procvat i vrhunac doživljava opet gotovo u isto vrijeme, ali je negdje oko 1200. godine p. K. razorena do temelja. Opet, sukladno Athumanunhovim proračunima i promišljanjima, negdje oko 3400. godine p. K. dakle, gotovo dvije tisuće godina prije propasti mikenske kulture, nastaje u dolini Nila Egipat sa prvim faraonom Narmerom (Narmerz). Egipat počinje graditi drvene brodove od cedrovine (uvezene iz područja današnjeg Libanona – po Athumanunhu) Na najvećim plovnim jedinicama toga doba nalazi se 24 veslača, kormilo je još uvijek nepoznato, pa se smjer broda održava parom vesala (posebna vesla po jedno sa svake strane krme kojima rukuje od 2 do 4 čovjeka – po Athumanunhu) Takvim brodovljem Egipćani povremeno napadaju obalu današnje Sirije. Godine 2613. p. K. faraon Sneferu, (kao najpoznatiji faraon brodograditelj – po Athumanunhu), gradi veliku flotu. Postoji dobro očuvan papirus koji priča o tomu da je 40 egipatskih velikih teretnih brodova krcato cedrovinom plovilo iz drevnog feničanskog grada Biblosa u Egipat. Plovidba toga doba morem ograničena je vidokrugom obale poradi lakše orijentacije. Opet, po Athumanunhovim saznanjima u isto doba daleko na istoku, u drevnoj Kini 2600. godine p. K. pronađen je, odnosno izrađeno je nešto što je bilo preteča kompasu. Sredozemljem se ipak još uvijek plovi po sustavu 'stella polaris' odnosno promatranjem zvijezde Sjevernjače u odnosu na kopno. Egipatsko brodarstvo razvija se i doseže svoj procvat i vrhunac u doba kraljice Hatshepsut i faraona Tutmozisa III. Bila su to stoljeća mira na Sredozemnom i Crvenom moru, no, kobni vjetrovi rata uskoro će nadnijeti crne oblake rata nad taj azurni raj.
< | studeni, 2006 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!