Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

utorak, 18.10.2005.

Bitke grčko-perzijskih ratova

Bitka kod Plateje 479. p. K.

Nakon poraza kod Salamine perzijski kralj Kserks s flotom je napustio grčke vode, a njegov vojskovođa Mardonije prezimio je s kopnenom vojskom u Tesaliji, kako bi slijedeće godine napokon pokorio kontinentalni dio Grčke. Tijekom proljeća 479. g. p. K. Mardonije je uzaludno pokušavao da Atenjane odvoji od Spartanaca. Bezuspješno je pokušao i Argivljane okrenuti protiv Atenjana. Napokon u ljeto 479. g. p. K Mardonije je odlučio zapodjenuti boj s grčkom vojskom iza rječice Asposa u južnoj Beotiji. No, napokon su izglađene i nesuglasice Atenjana i Spartanaca, pa su njihove vojske ponovno ujedinjene i zapovijeda im spartanski vojskovođa Pauzanije. (Athumanunh će opet upozoriti da je poštovani Herodot opet malo pretjerao s brojčanim stanjem perzijske i grčke vojske, po Athumanunhu sudarit će se oko 40 000 vojnika s perzijske i približno isto toliko (oko 38 000 vojnika) s grčke strane. Naime, Herodot spominje oko 360 000 Perzijanaca i oko 110 000 Grka, ali to su pretjerane brojke za ono doba. Prešavši planinu Kiteron Grci su zauzeli poredak u podnožju planine Kiteron oko grada Eritre. Perzijanci imaju svoj poredak na riječici Aspos. Takav složaj za bitku nikako nije odgovarao Mardoniju jer njegovo konjaništvo tu ne može doći do izražaja, pa Perzijanci započinju razne čarke (male izazivačke okršaje), a dogodio se i jedan veći ispad perzijskog konjaništva, u namjeri da Grke prisile da napuste taj za Grke snažan položaj. Nakon nekoliko dana Pauzanije se morao ipak pomaknuti u platejsku ravnicu na izvore Gargafije ispred grada Plateje, a sve poradi lakše opskrbe vodom i namjernicama za svoju vojsku. Sada se i Mardonije pomiče desno, pa složaje Grka i Perzijanaca dijeli samo rijeka Aspos. No, ništa se nije događalo jer su obije strane čekale da budu napadnute od one druge strane. Međutim, i jedni i drugi ratnici postaju nervozni i nestrpljivi, pa traže bitku od svojih vojskovođa, no, Mardonije i Pauzanije smiruju ih proročanstvom da neće pobijediti oni koji prvi prijeđu rijeku Aspos. Perzijanci neprekidno izazivaju Grke i stalno im ometaju uzimanje vode iz Asposa, a u jednom ispadu zauzeli su izvor Gargafije, pa tako potpuno onemogućili Grcima pristup do pitke vode. Na ratnom savjetu Pauzanije je dobio odobrenje da se povuče još južnije na same padine planine Kiteron, kako bi ponovno zauzeo povoljnije složaje. Povlačenje grčke vojske južnije započelo je nakon dvanaest dana od dolaska na položaje ispred izvora Gargafije i to u tri kolone. Zapadna kolona Atenjani, istočna kolona Spartanci, a središnju čine Korinćani, Akađani, Megarani i drugi. Čim je Mardonije slijedeće jutro vidio da Grci odstupaju, zapovjedio je da se krene za njima. Perzijanci su stigli grčku središnju kolonu na hodnji i razbili je. Na redu je bila istočna kolona u kojoj su bili Spartanci, Atenjani su odmah krenuli u pomoć Spartancima, ali su napadnuti od vazalnih Grka, saveznika Perzijanaca. Spartanci su ostali sami s malobrojnim Tegejcima i na sebe prihvatili glavni perzijski udar, a time i podnijeli glavni napor cijele bitke. (O samom tijeku bitke nema baš dovoljno pouzdanih izvora, ali sigurno je da su se Spartanci okupili i nisu se micali unatoč kišama perzijskih strijela.) Kad je perzijska glavnina stigla, spartanska falanga odlučno se pokrenula i krenula u napad. Teren nije odgovarao perzijskom konjaništvo, pa ono opet ne može izvršiti svoju namjenu. Iako su bili brojniji perzijski vojnici bili su već dobrano zamoreni, a Spartanci su odlučno napadali. U sudaru spartanski ratnici razbili su i potukli Mardonijev izabrani odred, a poginuo je i sam Mardonije. Nakon pogibije Mardonija u redovima Perzijanaca došlo je do pravog meteža i nereda, pa su se povukli natrag u svoj tabor odakle su pružali otpor. Spartanci su napadali na tabor, a pojavom Atenjana pao je obrambeni zid perzijskog tabora, pa je potučena i cijela demoralizirana perzijska glavnina koja se branila u taboru. Bitkom kod Plateje oslobođena je Grčka, Makedonija i Trakija od perzijske invazije. Poginulog Mardonija zamijenio je Artabaz koji nije stigao da se sa svojim snagama angažira tijekom bitke kod Plateja, pa mu je sada samo ostalo da se povuče natrag preko Helesponta (Dardaneli) u Aziju. Istodobno grčka flota potukla je perzijsku flotu kod Mikala istočno od Samosa i to je kraj perzijskih ratova.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!