Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

utorak, 07.06.2005.

Napoleonovi ratovi

Bitka kod Jene

Grad na obali rijeke Saale u pokrajini Thüringen (Njemačka) imenom Jena postao je poprište velike bitke tijekom Napoleonovih ratova gdje je Napoleon potukao 14. listopada 1806. godine združenu prusko-saksonsku vojsku koju je vodio knez Hoenloe – Ingenfingen. Napoleon je s brojčano jekom vojskom (160 000 vojnika) krenuo 8. listopada u veliku ofenzivu protiv združene prusko-saksonske vojske na smjeru Gera – Leipzig. Nemajući potrebite podatke o grupiranju protivničkih postrojbi, Napoleon se kreće u nastupno hodnom složaju u tri kolone s dva korpusa. Nakon što je 9. i 10. listopada došlo do sudara Napoleonovih prethodnica sa prusko-saksonskim zaštitnicama kod sela Hofa, Schleiz i Saalfeld, a pri tomu su francuske prethodnice odbacile prusko-saksonske zaštitnice. Time su Napoleonove postrojbe izbile do Gere gdje je Napoleon uočio da je glavnina prusko-saksonske vojske grupirana kod grada Jene. Težeći da odmah nametne boj i zametne bitku Napoleon je cijelu svoju vojsku zaokrenuo ulijevo. Napoleonove glavne snage (Garda i četiri korpusa) kretale su se u smjeru Jena – Weimar, a pomoćne snage (konjaništvo i dva korpusa) na smjeru za napad na protivnika iz pozadine. Sukladno tomu Napoleonove se snage okupljaju 12. i 13. listopada na obali rijeke Saale. Korpusi generala Lana i Ožroa imaju zadaću da osiguraju prostor i dobiju na vremenu za uvođenje u napad Garde i korpusa iz druge crte koju su činile postrojbe generala Neja i Sulta. No, ovi korpusi tu mogu najbrže stići tek 14. listopada oko podneva. Korpus generala Davua isprednjačen ispred složaja kod grada Naumburga osiguravao je prilaz korpusa generala Bernadota i konjaništvu generala Miraa gradovima Donburg i Camburg. Ova iznenadna pojava postrojbi generala Davua kod grada Naumburga prisilila je pruske postrojbe da se tijekom 13. i 14. listopada izvuku od grada Weimar preko grada Freyburga na rijeku Unstrut. Vojska od 18 000 vojnika generala Ernst Rüchela tako se pomaknula od Erfurta do Weimara, a korpus kneza Hoenloe – Ingenfingena zajedno sa zaštitnim odredima (oko 45 000 vojnika) 12. listopada povukao se s desne na lijevu obalu rijeke Saale kod grada Jene. Na tom novom položaju te su snage trebale osigurati bočne pokrete glavnih snaga prusko-saksonske vojske na visoravnima zapadno od grada Jene, a nakon toga i one su se trebale priključiti glavnim snagama prusko-saksonske vojske. Glavnina prusko-saksonskih korpusa (oko 25 000 vojnika) nalazi se u taborima i bivcima kod grada Kapellendorfa i Isserstedta zajedno s prethodnicama generala Bogislawa Friedricha Emanuela Tauentziena kod grada Jene i nešto južnije. Ove prusko-saksonske postrojbe iznenada su napadnute od prethodnica maršala Lana koje su ih prisilile na uzmak. Prelaze preko rijeke kod Donburga i Camburga štite male snage (oko 6000 vojnika). Da bi što sigurnije njegove postrojbe prešle rijeku Napoleon zapovijeda usiljenu hodnju, te znalački uočava značaj Landgrafen berga tamo žurno šalje dvije najbliže divizije koje su ga tijekom noći i zaposjele, a istima se pridružuje i garda i nešto topništva. Postrojbama maršala Lana zapovjedio je da 14. listopada napadnu i zauzmu Closewitz kako bi si tako osigurao prostor za razvoj svoje brojčane vojske. Korpusu generala Sulta zapovjedio je da borbeno razvije i posloži desno od Lana, a korpusu generala Ožroa zapovjedio je da zauzme visoravni kod Jene iz smjera juga. Garda je u pričuvi na platou, a odmah iza nje složaj grade postrojbe generala Neja u samom središtu bojišnice desno od složaja maršala Lana. Knez Hoenloe nije očekivao tog dana nikakve bitke, pa je svoj korpus ostavio u taboru na odmoru i zamislite samo bez ikakvih drugih bojnih mjera (osiguranje, zasjede, izviđaji…). Athumanunh kaže vrlo nesmotreno i glupo od kneza Hoenloea.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!