Arhangel
20.02.2007., utorak
Značenje karnevala
Vrijeme je karnevala. Prastari je to običaj povezan s maskiranjem, fenomenom koji nalazimo u gotovo svim civilizacijama na svijetu, a jednako nam je zasvjedočen i u nastarijim poznatim kulturama koje je arheologija otkrila.Zašto se maskiramo? Ovaj je fenomen duboko antropološki utemeljen. Maska, obrazina ili krinka prividno ostvaruje, barem nakratko, čovjekovu duboku želju biti netko drugi, izići iz svojeg ograničenog svijeta, iz svoje osobe i postati netko drugi. Jednako tako, maskama se oduvijek pridavala magična moć i onaj tko masku nosi smatrao se posjednikom moći koju maska ima. Zbog toga su maskiranje i maske prisutne u mnogim religijama svijeta, a u šamanizmu i animizmu imaju posebno značenje jer na jedan način omogućuju identificiranje čovjeka s njegovim totemima, što mu, kako se vjeruje, omogućuje zaštitu i obranu od zla. Maskiranje je i prigoda za hrabrost. Čovjek skriven iza maske u stanju je javno izreći ili učiniti ono što se bez maske nikada ne bi usudio. Maska u tom smislu pruža prividnu zaštitu osobi i omogućujemu ostvarenje jednog novog koraka u razvoju njegove samosvijesti. Stoga ne čudi da je vrijeme karnevala vrijeme u kojemu su političari i javne osobe izloženi ismijavanju i šalama od strane mašakara, u čemu se nerijetko krije istina koja tijekom godine na tako jasan i nedvosmislen način nikada ne biva izrečena. U malim mjestima našeg priobalja pokladni utorak vrijeme je čitanja Ostavštine ili Teštamenta u kojem se kroz formu šale kritiziraju potezi gotovo svakog mještanina ponaosob. Običaj maškaravanja na europskom tlu svoje korijene ima u poganskim obredima. Naši su poganski preci sredinu veljače uočili kao vrijeme kada su zime počinjale slabiti. Bila je to prigoda da se u animističkom poimanju svijeta prizovu duhovi proljeća i rastjeraju duhovi zime. Kako bi se proljeću «pomoglo» da rastjera zimu, naši su poganski preci sredinom veljače oblačili životinjsko runo, na glavu stavljali rogove, opasivali se klepetaljkama i zvonima te uz buku, zvonjavu i puhanje u rog u povorkama obilazili sela i polja kako bi «rastjerali» zimu i time «pomogli» proljeću da dođe i započne novi vegetacijski ciklus kojim se priroda oplođivala i u ljeto ili ranu jesen donosila svoje plodove. U nekim je istarskim, ličkim, goranskim ili otočnim krajevima običaj da muškarci okite svoje kape cvijećem, također da se opašu zvonima (zvončari) i da na početku povorke mašu granom okićenom raznobojnim vrpcama. Simbolika prizivanja proljeća i plodnosti u ovim je običajima više nego jasna. Uz karneval ide i običaj spaljivanja pokladne lutke koja se naziva Krnje, Krnjeval ili Poklad. Ovo je također poganski običaj koji simbolizira želju zajednice da iz svoje sredine na simboličan način ukloni svo zlo koje je tu zajednicu pratilo tijekom protekle godine. Zbog toga je Krnje uvijek krivac za sve loše što se od zadnjeg karnevala događalo. Danas je karneval postao zabava i turistički proizvod gotovo cijelog svijeta. Svi znamo za poznate karnevale u Rio De Jeneiru, Veneciji, New Orleansu ili u našoj Rijeci. Kršćanstvo i kršćanska kultura prilagodili su karneval svojim potrebama. Karneval (carne=meso + vale=pozdrav – hrv. Mesopust) kršćanstvo je asimiliralo pretvorivši ga u zabavu prije početka korizme, četrdesetnice ili Velikog posta. Vrijeme je to od 40 dana (ne računajući 6 nedjelja i 3 dana vazmenog trodnevlja) u liturgijskoj godini u kojem se kršćani postom, odricanjem od mesne hrane, pokorom, dobrim djelima, molitvom i slavljenjem Liturgije pripremaju za temeljni i najveći kršćanski blagdan uskrsnuća Kristova. U tom se smislu prije tako dugog perioda od gotovo dva mjeseca činilo prikladnim iskoristiti stari poganski običaj maškaravanja kao svojevrsnu razbibrigu i zabavu prije početka korizme kao vremena duboke kontemplacije i vremena promišljanja. Čista srijeda ili Pepelnica tako je odredila i točno vrijeme karnevalskih dana koji kulminiraju pokladnim utorkom. Karneval je tako vrijeme veselja i ludosti pred posipanje pepelom na Pepelnicu. Karneval je. Maske su na licima. U pola noći, u dolazak Pepelnice, skinut ćemo karnevalske maske. Hoćemo li u ostatku godine pokazati svoje pravo lice!? |