Priče sa prljavog mjeseca

ponedjeljak, 23.10.2006.

Odgovor na pitanje:'' Da li androidi sanjaju električne ovce?''

Da li na Kreti žive Kreteni?
Idemo na Kretu, s B razredom. Ajde, nije loše. Priča Ševa da je super na Kreti, prvi kokteli su besplatni, jupi. Siguran sam da ću uživati. Mislim, nemre biti loše, ideš negdje s ludom ekipom iz razreda na 5-6 dana i samo se zajebavaš. Mogućnost dosade je minimalna.

Enivej. Od sad dišem u ritmu internacionale, hehehe. Imam najbolju sestru na svijetu, koja jedina na ovom svijetu neš' suvislo i meni zanimljivo priča. Uz Mislava i Čumandrinih priče naravno. Stvarno mi je u stanju popraviti dan. Ah da, ponovno pročitah ''Sunčanu stranu radijatora'' (mislim da je to negdje 4. put) , ne kužim kak Rvati više vole Pervana, Našu malu kliniku i sl. Pa to je tako lame. Pervan je već davno izvan forme, a NMK je oduvijek bila smeće na kub. Ah, ponovno moja isfrustriranost našim Hrvackim društvom (da, svjestan sam da se ne piše Hrvackim, no dal' se piše iz- ili isfrustriranost?) . Trebao bih početi učiti, no neda mi se. Ah, letargija, mrzim taj filing.

U zadnje vrijeme ne pamtim nikakve snove, bed, a siguran sam da sam zanimljive snove snio (kako sluzavo).

POPOVIĆU NA PLOČU! (najčešća rečenica profesorice Vitas u osnovnoj)

Ah, dobri stari dani. Fakat je dobro imati 14 godina. Zajebavati se, i imati pravo na milijun pogrešaka. Mislim, i sad imam pravo na greške, ali ne kao prije. Što smo stariji to manje grešaka smijemo raditi, pa tako do penzije, kad smo ponovno slobodni raditi ono što želimo, no ne možemo. Stari smo, umorni, bijesni. No tko smo mi da se žalimo?Dok god imamo krov nad glavom i ručak na stolu super živimo. Neki potrate cijeli život juereći za novcem. Bitno je raditi ono s čim si zadovoljan i gdje se ugodno osjećaš. Ostalo će doći samo od sebe.

Sad već zvučim kao srednjovječni čovjek koji je prošao kroz svašta. Zato me ispričajte, vratit ću se u svoj kostim Svena Popovića i nastaviti živjeti onako kako sam i prije živio. Zavidite mi, jer ja sam sretan (i jer imam super sestru)...

I zato jer sam iz Utrina, kraljevstva na jugu, kvarta pobratima s Zapruđem i Središćem. I zato jer mi je stari kralj Utrina, ha! Stvarno bih jednog dana mogao objaviti povijest kvartova koju imam zapisanu na blogu. E da, ali do tada...

Toliko o inspiraciji. Mislim da je ta INSPIRACIJA samo priča za klince. Kad pišeš, pišeš, nikakva inspiracija ti nemre pomoći ni odmoći. To je samo za ljenčine. Tako, ispričajte me, danas se osjećam lijeno.

Sada svi čekate odgovor na pitanje koje vidite u naslovu. E pa pročitajte istoimenu knjigu, ili pogledajte Bladerunnera, odgovor nećete saznati...

Hah, da, drži me neki pozitivni filing. Napisah čak i dvije pjesme za bend, a kapacitet mi je jedna mjesečno inače. To nije dobro, naplata će doći. Muza će me napustiti uskoro, pa će mi i karma biti u kurcu. Mislim, nisam pesimist, no to je taj kozmički zakon, sve se vraća seve se plaća, sila teže svijetom vlada.

Kako sam kontradiktoran. Maloprije govorim kako je inspiracija za ljenčine, a par redova iznad govorim o svojoj Muzi. Whatever... Inače, možda ste primjetili, boje iščezavaju iz Zagreba. Sve postaje neka nijansa sive. I ne samo kod zgrada, neba, već i kod ljudi, a pritom ne mislim na odjeću ili kosu.

E da, hvala na dizajnu Člaf...

Are you going to Scarborough fair?

Ja ne idem u svakom slučaju. Naime, Scarborough Fair je srednjovjekovna balada koja se obično pjeva u duetu, gdje prvo žena zadaje tipu nemoguće zadatke kako bi dokazao da je voli, a onda obrnuto. Zašto vam to govorim? Jer prolazim patnje mladog pedera Werthera stalno i u svakom trenutku? Na to ste se već trebali naviknuti, jer: '' nesretno zaljubljen '' spada u opis moje profesije. A moja profesija je? Mind your own business. Još vam nisam dao odgovor na pitanje zašto spominjem tu baladu. E pa, tak. Petar Pan Sindrom i Gladius zajedno će napraviti obradu pod mojom inicijativom.

As I face the sun I cast no shadow...

Da napokon riješimo stvar mog ega i takozvane arogancije. Naime, mog prijatelje Kuffnera i mene često osuđuju zbog neke prepotencije. Ne kuže da kad glumimo utrinjske plemiće da je to teški autosarkazam, jer glumimo ono kaj nikad nećemo biti. No ispod te glume probija se naš neslomljiv ponos, ponos koji neda da hodamo bez nade u ovom sivom gradu na sivoj rijeci. Jer mi ne živimo u Zagrebu kojem vi živite. U Zagrebu u kojem se ljudi klade, slušaju cajke, ubijaju, umiru, žive na ulici. Naš Zagreb je nešto sasvim drugo. Utrine i Zapruđe čine našu osobnu Arkadiju, gdje je svaka zgrada nekakvo velebno zdanje iz Tolkienovskog svijeta. Gdje je moja zgrada kraljevska palača, Kuffnerova zgrada veliki sjeverni bedem, svako igralište je bojište na kojem su mnogi ostavili svoje živote. Naš Zagreb nije sivi grad na sivoj rijeci, on je velebni Minas Tirith na azurno plavoj rijeci kojom plove ribarske barke. Svaka ulica, svaki park, svaka zgrada, svaka klupica ima nešto romantično i fantastično u sebi. Nemojte gledati svijet u crno-bijelom filmu, nađiti i vi svoju osobnu Arkadiju...

Vraćam se u oblik Motorcycle Boy-a, tak nemrem upasti u depru, zato, excuse me, idem biti sretan...

23.10.2006. u 20:40 • 8 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< listopad, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Nemoguća Varijanta

Vječna naklapanja u Utrinama, Zapruđu i Središću, mojoj osobnoj Arkadiji. Gdje ćete saznazi sve o Vesni, Bobu, pandi s mlijekom u očima, intergalaktičkom sudu, te koji je smisao postojanja nas bijednih zemljana. Sada imam sanjke Djeda Mraza( duga priča). I kako su me sobovi iznevjerili,zaposlio sam pandu s mlijekom u očima da me vuče.

Ne znam za vas, no moram ponovno otići do Djeda Mraza, ponestalo mi je polarnog svijetla.

Ovdje započinje moja saga, moj ep, moja sunčana strana radijatora, jedna totalno nemoguća varijanta.

Dakle, ja sam.

Sven.

17

IV. Gimnazija

Princ Utrina

Glasnik promukloga glasa

Bas Gitara

Pjesme

Ljevičar

Pipsi

Sunčana strana radijatora

Sanjar

Informirani optimist

Pilot Bez neba

Corto Maltese

San Tropez

Modesty Reverb

Članovi:

mislav/el. gitara/glavni kompozitor/frontmen
sven/bas gitara/songwritter/frontmen
vlatka/mikrofon/dizajner grafički
domagoj/el. gitara
tihomir/bubnjevi
(napomena: nije napisano po važnosti, već kad se tko pridružio bendu ;) )

Akitvnosti:

Samo probe, Mislavovi i moji jammovi, skladanje.
Pobrisao sam par pjesama čijom kvalitetom nisam bio zadovoljan, tako da sada razvijam malo drugačiji način pisanja. I da, bend je poprimio funk/rock štih neki, tako da znate na čemu smo...

kontakti, pitanja, kaj god

modesty_reverb@yahoo.co.uk



Tekstovi pjesama

Do daljneg će biti objavljene pjesme koje su završene, ili koje su približno zavvršene...
(tekst-, glazba-)

the arcadian ark
(sven, miki)

I wish I had a ship
that could sail through the sky,
that would take me away from home,
up and through the clouds,
sail to eternity's end,

all aboard!
set sail to the sky,
to eternity's end,
east of eden
west of the arcadian landing,
sail towards my happy ending,

my arcadian ak
will take me far away,
to the island of neverland,
above the arcadian glades,
sail towards a better day,

the sky seems so surreal,
like this is all a dream,
breaking the final seal,
the ark, my yellow submarine,

I can only hear the sound of angel wings
through the chime of the crystal bells,
in the violet snowstorm,
where the ice lady sings,

all aboard!
set sail to the sky,
to eternity's end,
east of eden,
west of the acadian landing
sail towards my happy ending,

space surfer
(sven,miki)

jel' to shuttle?
jel' to sputnik?
jel' to gagarin il' lajka?
ne, to je svermirski putnik
to je...

space surfer!
pleše kao fred astaire
surfa tamo gdje je vječno sretan,
ma to je space surfer
brz je kao vjetar
i lagan kao junfer,

jednom se zgodom
nasukao na napuštenom planetu,
slao je signale svojom sondom
da dođe vučna služba,
i odvuče ga sa svojim brodom,

on će cijeli svemir spasiti,
krivolovce na zvijezde
spriječiti,
i nadu svemiru vratiti,
dok kozmosom
on luta,
fajta se s borgovima
od jutra
do sutra,
jer to je...

space surfer!
pleše kao fred astaire
surfa tamo gdje je vječno sretan,
ma to je space surfer
brz je kao vjetar
i lagan kao junfer,

pilot bez neba
(sven, mislav)

spuštaš si zastavu
gledaš preko save,
gdje je tvoja penny lane?
da li je ukrala sve tvoje snove?

nikad nam nije bilo bajno
pilotima na zemlji,
nikad nam nije bilo sjajno
pilotima bez neba,

on ne sanja već danima
o tome kako vlada nebom,
kao pilot da leti iznad planina,
onaj koji vlada zagrebom,

u tom bijelom gradu
na srebrnoj rijeci,
gdje su svi tvoji demoni sveci,
a gdje ti sveci pomažu u padu,

ti si pilot bez neba,
surfer nebeskih struja,
uzmi sve ono što ti treba
i pusti da stvari dobiju svoj kraj,

nikad nam nije bilo bajno
pilotima na zemlji,
nikad nam nije bilo sjajno
pilotima bez neba,

Neki dobri blogovi, te nešto malo u mojim prijateljima

Chlaf
Dora
Dora
Kenny
Mickey
The Last Alliance
Tanica

Priča o ljudima

U konačnici, moja inspiracija dolazi od ljudi. Ne u prirodi, snovima, već ljudima. I mislim da par jedinaca zaslužuje da ih spomenem na blogu. Jer ipak, svaki je freak, svaki ima svoju priču, i svaki od njih me drži na životu. Ovo su ljudi koji samnom plove premam boljem danu...

Bruno, moj najstariji prijatelj i krizmani kum. Legenda živa, s kojim se nažalost sve rijeđe viđam. Bili smo nerazdvojni kroz cijeli vrtić i osnovnu, i mislim da ćemo to prijateljstvo obnoviti.

Premijer Mislav, čovjek kojeg poznajem gotovo jednako dugo kao Brunu. Moj brat po krvi, te lead guitar i kompozitor u našem bendu. Karakterno suprotne osobe, koje ujedinjene stvaraju magiju, ili se barem tako nama čini. Prijatelj koji ostaje kroz cijeli život, u to sam sto posto siguran. Kao i ja, on je glasnik promukloga glasa.

General Matija Kuffner, je realna osoba. Govori stvari onako kako stvarno jesu, bez imalo uljepšavanja. Čudim se kako s njim uspijem ostati frend kada se razlikujemo po svemu osim kvartu i ponosu (joj da, i po izboru instrumenta, no on je "malčice" bolji). U stanju donjeti pravu odluku čak i pod paljbom heretika. Također je glasnik promukloga glasa.

Jan, vođa sjevernih plemena je bubnjar Last Alliance-a. Čovjek koji me u stanju najviše nasmijati od svih ljudi. Upoznah ga davno, počeh se družiti s njim tek prije godinu dana. Velika šteta, imamo dosta toga zajedničko, ali i dosta toga da se svađamo. Glasnik je promukloga glasa, jedini koji nije iz Utrina.

Baraba je manijak, lik iz crne kronike, i kaj je najgore, ima vozačku, te planira postati sudac. Bježite glavom bez obzira, jer on se ne zeza. Guru najboljih piva. Biti kroner je postajati kroner.

Tana, anđeo s neonskom aureolom, je kao što samo ime kaže, anđeo, pravi. Cura je nešto najbolje kaj mi se dogodilo, i svaki opis je suvišan. I ne, nije mi to cura, to mi je prijateljica.