Probavni sustav

utorak

veljača

2013

Probavni sustav pčele je građen od:
1. Usnog aparata i
2. Probavne cijevi

USNI APARAT

U kukaca susrećemo različite tipove usnog aparata prilagođeni ovisno o načinu uzimanja hrane i načinu prehrane. U pčela je usni aparat prilagođen za grizenje i sisanje. Građen je od prednjeg i stražnjeg dijela. Prednji dio čini gornja usna (labrum) i gornja vilica (mandibula). Stražnji dio je građen od donje vilice (maxilla), donje usne (labium) i rilca (proboscis).

Građa usnog aparata:

Prednji dio usnog aparata čini neparna gornja usna, ona je zapravo mala hitinska pločica. Pokraj nje je smještena gornja vilica koja je građena od dvije hitinske pločice koje služe za različite svrhe, poput uzimanja peludi i gradnje saća.

Stražnji dio usnog aparata čini rilce koje je formirano od dijelova donje vilice i donje usne, odnosno sastoji se od podbratka, bradice, jezika i dva usna pipala. Jezik je duguljast i tanak i na njemu se nalaze dlačice. Usna pipala pokrivaju jezik sa stražnje strane, a s prednje strane jezik pokriva donja vilica. Kada se usna pipala i donja vilica spoje čine rilce. Pčele pomoću rilca usisavaju tekuću hranu. Dužina rilca je vrlo bitna u uzgoju pčela, jer što je rilce duže, pčela bolje iskorištava nektar cvjetova s dubljom čaškom.

PROBAVNA CIJEV

Građena je od prednjeg, srednjeg i zadnjeg crijeva. Prednje crijevo čine ždrijelo (pharynx), jednjak (oesophagus) i medni mjehur. Ždrijelo je kanal koji povezuje usta sa jednjakom. Kroz njega prolazi hrana dalje u probavni sustav. Jednjak je uska cijev koja se proteže od sredine donjeg dijela prsa sve do početka zatka i završava u mednom mjehuru.
Medni mjehur je privremeno skladište za slatku tekućinu - hranu (najčešće nektar), zapremine više od 50 mm3. U njemu se ne odvija probava hrane, jer ne izlučuje probavne sokove. Pčela tijekom sakupljanja nektara, dio hrane propušta kroz medni mjehur u srednje crijevo radi potrebe organizma, a ostali dio odnosi u košnicu na daljnju preradu u konačni proizvod – med.
Prednja cijev se dalje nastavlja na srednje crijevo u kojem se odvija probava hrane. U njemu su prisutni razni enzimi zaslužni za probavu hrane kao što su: invertaza, amilaza, lipaza i proteaza. Srednje crijevo je nalik na naboranu cijev dužine 19 mm kod truta, matice 13 mm i radilice do 12 mm. Stijenka srednjeg crijeva građena je od mišićnog sloja.
Zadnje crijevo se sastoji od tankog crijeva i rektuma.

Tanko crijevo se nastavlja na srednje crijevo. Na ulazu u tanko crijevo nalaze se Malpighijeve cjevčice čija je funkcija izlučivanje štetnih tvari iz organizma – funkcija bubrega. Ove štetne tvari prvo prolaze kroz tanko crijevo i zatim zajedno s izmetom izlaze u okolinu.

Zadnje crijevo završava sa proširenim dijelom ili rektumom. Stijenka rektuma je naborana i elastična, stoga se šupljina rektuma može povećati nekoliko puta. Zadnje crijevo završava iznad žalca.
Pčele izbacuju izmet najčešće tijekom leta, rijetko kada defeciraju unutar košnice, osim ako se pojavi bolest ili ako je zima duga i temperature ispod 10 C. Naime, tijekom zime pčelama se izmet nakuplja u rektumu i kada temperatura naraste iznad 10 C, izlaze iz košnice na pročisni let.