Planica 2007.
Došao je i taj dan, dan kada mala ali odvažna grupa hrabrih hrvatskih navijača ide tamo gdje nema hrvatskih sportaša da bi navijala za sve te luđake koji lete na skijama, i naravno pošteno se ponapijala.
Ove godine DMJ se potrudio organizirati put, i na tome mu se ovim putem još jednom zahvaljujem. Osim organizatora putovanja bila je tu i krema hrvatskog bloga: Svijet u boci, Ribafish, Kaco Mortale, a imao sam čast konačno upoznati Didu99 i Euklida (kojemu posebne zahvale na orehnjači, koja se nažalost kao ni ostala hrana nije uspjela zadržati u meni dugo).
Volio bih da mogu više pisati o ovom izletu, ali bojim se da mi je memorija bila isključena alkoholom duže vrijeme i u glavi imam samo fragmente, tako da gore navedena gospoda mogu bolje posvjedočiti o onome što se zbivalo od mene samog. U svakom slučaju uputno je ne miješati pivu i bisku na praktički prazan želudac, a kao povod za output rigotine optužit ću austrijsku otrov pivu Puntigamer. Ljudi, nemojte to pit. Čovjek si uvjek, moren mamurlukom nakon ovakvih događaja, kaže da si više neće dopuštat takve stvari i raditi kretena od sebe na takav način, ali prije ili kasnije ukaže se prilika da se tako što ponovi, pa se obično i ponovi.
Osim što mi hlače moraju u pranje, jakna na kemijsko, a ruksak u smeće (pristojan Hrvat riga u ruksak, osobito u stranoj zemlji) bio je ovo u onom dijelu kojeg se sjećam (a onoga dijela kojeg se ne sjećam svi kažu da je i bolje da ga se ne sjećam), odličan izlet i pravi tulum. Kao mali tribute pokojnom Kreši Blaževiću cijeli je bus i na dolasku i na povratku pjevao Animatore.
Na kraju priče, bilo dobro, bilo ludo i pijano i izuzetno zabavno. Pravo otpuštanje kočnica.
U očekivanju Planice 2008.
|
