antikviteti, umjetnine, kolekcionarstvo, aukcije, izložbe

23.12.2005., petak

Izložba Mondriaana i Van Gogha u Zagrebu

ZAGREB - U zagrebačku galeriju Klovićevi dvori u ožujku iduće godine stiže izložba na kojoj će se vidjeti rani radovi dvaju svjetski poznatih nizozemskih slikara: Vincenta van Gogha i Pieta Mondriaana. Izložbu “The Hague School and Young Van Gogh” predstavlja haaški Gemeentemuseum. Pokazat će se Van Goghovi rani radovi dopunjeni djelima drugih slikara te škole. Zbog iznimne vrijednosti umjetnina mnogo će se pozornosti tijekom gostovanja u Hrvatskoj posvetiti osiguranju. Među 75 djela moći će se, primjerice, pogledati Van Goghov autoportret iz 1886. te Mondriaanovi “Mlin” i “Portret dame”. Umjetnički korijeni Van Gogha i Pieta Mondriaana iz te su škole. Vidjet će se, dakle, rani Mondrianovi radovi prije apstrakcije. Ipak, ona se osjeća i u njegovim tadašnjim pejzažima jer ne polaže mnogo na detalje. Dva mjeseca u Zagrebu Izložba će u Zagrebu biti otprilike dva mjeseca - najavio je John Sillevis, organizator iz Gemeentemuseuma. Francuska barbizonska škola inspirirala je skupinu umjetnika haaške škole da pronađu nizozemsku formu impresionizma. U tom je okruženju mladi Van Gogh razvio vlastiti znak realizma i postavio temelje za svoje kasnije remek-djelo “Ljudi koji jedu krumpir”, nastalo za njegova boravka u Noord-Brabantu. Haaška škola imala je vidljiv utjecaj na život Van Gogha i prije nego što je odlučio postati umjetnik. U haaškoj školi pohađao je sate kod slikara Antona Mauvea, koji mu je dopustio da radi crteže modela u njegovu studiju te ga naučio kako napraviti vodene boje ili skice u ulju. Vincent je pratio i Breitnera u čekaonici željeznice, gdje je slikao obične ljude. Život u Haagu Van Gogh je birao teme koje se tada nisu mogle prodati. Dok je haaška slikarska škola slavila živote ribara i seljaka, Van Gogh je nastojao otkriti neugodu čovjekova stanja. Na izložbi se može osjetiti doba u kojem je živio u Haagu te umjetničko okruženje u kojem je stasao zajedno s umjetnicima kao što su Anton Mauve, H. J. Weissenbruch, Jozef Israëls te Jacob Maris. Djela velikana u Zagreb prvi put stižu zahvaljujući naporima ravnateljice Klovićevih dvora Vesne Kusin, Jasmine Bavoljak i nizozemskog veleposlanstva. Piše: Korana Sutlić Izvor: Jutarnji list

- 11:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.12.2005., ponedjeljak

Ukrden Mooreov kip od dvije tone

Nakon više nego uspješne aukcijske prodaje, dogodila se krađa, ali ne prodanog djela. Skulptura težine od preko dvije tone, rad poznatoga britanskog kipara Henryja Moorea (dolje niže nalazi se članak o mramornoj skulpturici istog autora), ukradena je u četvrtak 15.12. iz memorijalnog parka sjeverno od Londona. Lopovi su brončani kip pod nazivom "Ležeća figura" utovarili na kamion s pomoću dizalice i pobjegli. Prema snimci sigurnosne kamere, dva su vozila ušla u dvorište muzeja, nakon čega su trojica muškaraca dizalicom podigla kip visok više od tri metra i utovarila ga na kamion. Nominalna vrijednost Mooreova remek djela iznosi 4,4 milijuna EURa, no pretpostavka je da bi na tržištu ukradenih umjetnina moglo postići cijenu od svega pet tisuća funti. Izvor: Večernji list

- 00:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Božićni i novogodišnji sajam na Britancu

Od 19.12. do 31.12. 2005. svakim danom od 10 do 22 sata (osim 25. i 26. 12.) održavati će se atraktivni programi tijekom dana i večeri koji će biti popraćeni multimedijalnim sadržajima i video projekcijama. Događanja se odvijaju prema ideji i pod umjetničkim vodstvom akademskog slikara Branimira Čilića. Izvor: www.antikviteti.net

- 00:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.12.2005., nedjelja

Nacistički foto arhiv na internetu

60.000 fotografija Centralni institut za povijest umjetnosti iz Münchena i Fotografski arhiv iz Marburga objavili su na internetu 60.000 primjeraka digitalnih fotografija zidnih i stropnih slika te unutrašnjosti zgrada iz njemačke nacističke ere. Fotografije prikazuju oko 480 interijera crkava, samostana, dvoraca i palača nastalih u razdoblju između 10. i 20. stoljeća u zemljama koje su u doba nacističke Njemačke smatrane pripadnicama Trećeg Reicha (Njemačka, Austrija, Poljska, Rusija, Češka). Snimljene su između 1943. i 1945, a mnogi su objekti, prikazani na fotografijama, oštećeni ili uništeni tijekom Drugog svjetskog rata. Nacisti su fotografirali značajne zgrade upravo iz razloga da bi ukazali na barbarizam savezničkih snaga tijekom rata, ali i da bi olakšali poslijeratnu obnovu oštećenih građevina. Nakon rata zbirka je podijeljena i povjerena na čuvanje minhenskom institutu i marburškom arhivu, a fotografije su se pokazale izuzetno korisnima pri restauraciji Frauenkirche u Dresdenu i pri rekonstrukciji ozbiljno oštećene Zlatne dvorane Gradske vijećnice u Augsburgu 1980-ih. Sada kad je arhiv kompletno digitaliziran i predstavljen na internetu, bit će od još veće koristi restauratorima, povjesničarima umjetnosti i znanstvenicima kao važan povijesni izvor, ne samo za djela koja su oštećena ili uništena, već i kao pokazatelj stanja pojedinih zgrada u periodu između 1943. i 1945. koje su pretrpjele naknadne promjene tijekom kasnijih popravaka i rekonstrukcija. Arhivu fotografija možete pogledati na www.zi.fotothek.org. Izvor: T-Portal, 16.12.2005.

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Remek-djela majstora kolaža

Od Picassa do Pollocka Fondacija Joan Miro organizirala je jedinstven umjetnički događaj: okupili su 140 djela 42 najvažnija svjetska majstora kolaža 20. stoljeća, od Picassa do Rauschenberga. Krhka narav samih kolaža umnogome otežava transport, tako da su izložbe ovakvog tipa prava rijetkost. Današnje fragmentarno i pluralno društvo doživljava kolaže kao nešto sasvim prirodno. Tehnički napredak rezultirao je razvojem tehnika koje su isprava zahtijevale samo škare, ljepilo i papir. Danas se kolaži nalaze posvuda, ne samo kao umjetnička djela, već i u filmovima, medijima i reklamnim oglasima. Štoviše, o kolažima se danas može govoriti i u okviru arhitekture, prilikom novih arhitektonskih zahvata u starim gradskim jezgrama. Sve to i nije baš toliko novo. Kada bismo morali definirati umjetnost 20. stoljeća, a posebice avangardizam, samo jednom tehnikom, onda bi to sigurno bio kolaž. Ta tvrdnja bi mogla biti i polazna točka izložbe 'Majstori kolaža', jer nas vodi kroz povijest kolaža u svim njegovim oblicima, kao što je klasični papirni kolaž i fotomontaža, i to od njegovih kubističkih početaka (Picasso, Braque, Gris), otprije nekih stotinjak godina, zatim kroz futurizam (Balla, Carrŕ), dadaizam (Arp, Man Ray, Schwitters), rusku avangardu (El Lissitzky, Rodchenko), nadrealizam (Ernst, Magritte, Breton), europski poslijeratni period (Dubuffet, Chillida, Tŕpies, Beuys) i američki poslijeratni period (Kline, Pollock), da bi priča o kolažu završila radovima Johnsa i Rauschenberga, koju su povezali apstraktni ekspresionizam i pop art. Izvor: T-Portal, 16.12.2005.

- 23:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zagonetni pogled je sretan pogled

Otkrivena je tajna najpoznatijeg, ali i najzagonetnijeg pogleda. Analizirajući ključne geste lica na portretu Mona Lise kompjutorski program utvrdio da se iz nje isijava upravo sreća. Tajna zagonetnog osmijeha Mona Lise konačno je, čini se, riješena i stručnjaci kažu da on u najvećoj mjeri izražava sreću, objavio je u najnovijem broju časopis New Scientist. Prema rezultatima analize najpoznatijeg, ali i najzagonetnijeg osmijeha na svijetu, Mona Lisa je 83 posto sretna, devet posto bijesna, šest posto uplašena i dva posto ljutita. Sliku je analizirao Nicu Sebe sa Sveučilišta u Amsterdamu koji je kompjutorski program za prepoznavanje osjećaja testirao upravo na osmijehu Leonardova modela i vjerojatno najpoznatijoj slici na svijetu. Njegov algoritam, koji su razvili stručnjaci Sveučilišta Illinois, analizira ključne geste lica, poput zaobljenosti usana i nabora oko očiju te ih potom uspoređuje sa svakom od šest osnovnih emocija. Sebe je pomoću baze podataka ženskih lica izradio "neutralni" izraz lica koji je poslužio kao temelj za usporedbu. Izvor: Hina|IskonInternet, 15.12.2005.

- 23:42 - Komentari (4) - Isprintaj - #

04.12.2005., nedjelja

Objedinjeni Schiele u Albertini

Za 7. prosinca bečka galerija Albertina najavljuje otvorenje najopsežnije izložbe znamenitog austrijskog ekspresionista Egona Schielea nakon 1948. godine. Iz fundusa Albertine predstavit će se preko 130 djela- uz devedesetak posudbi iz svjetskih muzeja i galerija kao što su Metropolitan Museum i MoMA u New Yorku, Državna grafička zbirka u Münchenu, Germanski nacionalni muzej u Nürnbergu, Narodna galerija u Pragu, te brojnih privatnih zbirki – po prvi put Schieleovo crtačko stvaralaštvo: autoportrete i aktove, portrete i pejzaže, od početaka na Bečkoj akademiji do smrti 1918. Uz Gustava Klimta i Oskara Kokoschku, Egon Schiele ubraja se među začetnike austrijske moderne. Dok su mu slike još pokazivale tradicionalna obilježja, crteži i akvareli označavaju umjetnički vrhunac Schieleova djela i radikalan korak prema moderni. Izolacijom likova i rastakanjem prostorne orijentacije, kao i zahvaćanjem dotad tabuiziranog golog tijela, Schiele pronalazi simboličke figure čovjekove egzistencijalne usamljenosti. Uz nastojanje da ostvari prvi koherentni prikaz stilističkog razvoja Egona Schielea kao crtača i akvarelista, kao cilj izložbe definirano je ponovno objedinjavanje radova razasutih diljem svijeta, nastalih tijekom jedne jedine seanse. Highlight izložbe čini potresna sekvenca od deset akvarela, što ih je Schiele naslikao tijekom svog traumatičnog zatočeništva u zatvoru Neulengbach. Izvor: IskonInternet, 30.11.2005.

- 01:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

47.964,12 funti po centimetru

Mramorna skulpturica Henryja Moorea prodana je na aukciji u Londonu za mrvicu iznad milijun funti, što je rekordna cijena postignuta za neko rezbarsko djelo tog britanskog umjetnika. Aukcijska kuća Bonhams potvrdila je da je svotu od 1.069.600 funti ponudio privatni kolekcionar, učinivši tako statuetu Majka i djete, veliku 22,3 centimetra, najskupljom umjetninom 20. stoljeća koja je ove godine prodana u Londonu. Mooreovi veliki brončani radovi već su postizali visoke cijene. Tako je jedna njegova brončana skulptura od 4,5 metara 2003. prodana za 6,2 milijuna američkih dolara, čime je pretekla dotadašnju najvišu cijenu od 4,1 milijun dolara za neki rad tog slavnog umjetnika. Kamena skulpturica prodana u utorak napravljena je 1931. od najfinijeg talijanskog mramora verde di Prato, a autor ju je opisivao kao jedan od svojih "najboljih ranih radova". Iste godine kada je napravljena prodana je za manje od 19 funti sir Ericu Maclaganu, tadašnjem direktoru londonskog muzeja Victoria & Albert. Maclagan je u svojim kućnim računima pedantno zabilježio kupovinu skulpturice zajedno s kudikamo prozaičnijim potrepštinama: bež-tepihom za stepenice, šivaćom mašinom i hladnjakom. Sve do prodaje, statueta nije bila viđena u javnosti od londonske izložbe 1968. Prethodna najviša cijena za Mooreove rezbarije postignuta je 1991. kad je njegova drvena figurica prodana za 342.000 funti. Izvor: IskonInternet, 30.11.2005.

- 01:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #