Za 7. prosinca bečka galerija Albertina najavljuje otvorenje najopsežnije izložbe znamenitog austrijskog ekspresionista Egona Schielea nakon 1948. godine. Iz fundusa Albertine predstavit će se preko 130 djela- uz devedesetak posudbi iz svjetskih muzeja i galerija kao što su Metropolitan Museum i MoMA u New Yorku, Državna grafička zbirka u Münchenu, Germanski nacionalni muzej u Nürnbergu, Narodna galerija u Pragu, te brojnih privatnih zbirki – po prvi put Schieleovo crtačko stvaralaštvo: autoportrete i aktove, portrete i pejzaže, od početaka na Bečkoj akademiji do smrti 1918. Uz Gustava Klimta i Oskara Kokoschku, Egon Schiele ubraja se među začetnike austrijske moderne. Dok su mu slike još pokazivale tradicionalna obilježja, crteži i akvareli označavaju umjetnički vrhunac Schieleova djela i radikalan korak prema moderni. Izolacijom likova i rastakanjem prostorne orijentacije, kao i zahvaćanjem dotad tabuiziranog golog tijela, Schiele pronalazi simboličke figure čovjekove egzistencijalne usamljenosti. Uz nastojanje da ostvari prvi koherentni prikaz stilističkog razvoja Egona Schielea kao crtača i akvarelista, kao cilj izložbe definirano je ponovno objedinjavanje radova razasutih diljem svijeta, nastalih tijekom jedne jedine seanse. Highlight izložbe čini potresna sekvenca od deset akvarela, što ih je Schiele naslikao tijekom svog traumatičnog zatočeništva u zatvoru Neulengbach.
Izvor: IskonInternet, 30.11.2005.
Post je objavljen 04.12.2005. u 01:04 sati.