antikviteti, umjetnine, kolekcionarstvo, aukcije, izložbe

24.01.2006., utorak

Pronašli "Mona Lisu skulpture"

Poznata renesansna skulptura Benvenuta Cellinija iz 16. stoljeća, ukradena iz bečkog Muzeja umjetnosti 2003., pronađena je dobro očuvana u jednoj austrijskoj šumi. Istražitelji su otkrili pozlaćenu "Saleiru" (Soljenku), koja se još naziva i Mona Lisa među skulpturama, procijenjenu na 60 milijuna dolara, dan nakon što je uočen mogući osumnjičenik za krađu. "Pronašli smo Salieru i zasada je u policijskom sefu", rekao je glasnogovornik bečke policije te dodao da je sumnjiva osoba pod nadzorom policije, o čemu će više moći govoriti narednih dana. U svibnju 2003. lopovi su se popeli po zidu bečkog Muzeja umjetnosti u ranim jutarnjim satima, razbili prozor i iz staklene kutije izvadili Salieru iz 16. stoljeća, s time da su prethodno prekinuli zaštitne senzore i zaobišli muzejsku stražu. Pozlaćena Saliera predstavlja muškarca s bradom koji drži osti simbolizirajući more i ženu koja je simbol Zemlje. Odmarajući se naslonjen na glavu konja, muškarac gleda ženu, a noge su im isprepletene. Policija je izvijestila da Saliera, kraljevska soljenka i ujedno alegorijski prikaz naše planete, izgleda prilično dobro s obzirom da je pronađena zakopana u šumi blizu Beča. Skulptura se pojavila nakon što su istražitelji povezali čovjeka i mobitel za kojeg policija vjeruje da je lopovima poslužio dok su ih kontaktirali tražeći višemilijunsku otkupninu. Iskon Internet, 22.01.2006.

- 12:28 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.01.2006., nedjelja

Novac slavnih uložen u umjetnost

Sakupljanje umjetnina započeto je već u starom vijeku rimskom opsjednutošću grčkim skulpturama koje su se dopremale iz matične zemlje i kopirale unedogled. Nastavljeno tijekom srednjeg vijeka u svrhu bogaćenja Crkve i obilježeno mecenatstvom u renesansi, kolekcionarstvo je u novije doba dosegnulo svoj vrhunac. Frida Kahlo omiljena je umjetnica pop kraljice Madonne U vremenu sveopćeg bogaćenja i blagostanja u zapadnom svijetu te rastućeg broja celebrityja čije je svote na bankovnim računima običnom smrtniku teško zamisliti, kolekcionarstvo postaje potpuno normalna pojava. Svaka osoba koja drži do svog zvjezdanog statusa posjeduje manju ili veću zbirku radova vrhunskih umjetnika. S druge strane, postoje i oni strastveni sakupljači, ljubitelji umjetnosti koji su neprestano u lovu, koji kupuju bez razmišljanja i bez nekih velikih namjera da na tim djelima kasnije zarade. Ta kategorija težih ovisnika obilježena je u velikoj mjeri mecenatstvom i u stilu starih Medicija često je usmjerena na 'guranje' mlađih umjetnika na svjetsku likovnu scenu. Slavni glumci i pjevači koji sebi vole priuštiti pokoju umjetninu u novije su vrijeme posebno zainteresirani za suvremenu umjetnost i fotografiju. Tako Elton John u svojoj golemoj zbirci ima oko tri tisuće fotografija, s posebnim naglaskom na pionirima samog medija i pojedinih stilova. U njegovoj se kolekciji mogu naći radovi Margaret Bourke-White, Imogen Cunningham, Alfreda Stieglitza i velikana nadrealističke fotografije Mana Raya. Jedna od sjajnih fotografija Mana Raya iz kolekcije Eltona Johna Julianne Moore dnevni je boravak svog stana u New Yorku potpuno podredila zbirci fotografija u kojoj najznačajnije mjesto zauzimaju djela Thomasa Strutha. Leonardo DiCaprio pak izuzetno cijeni Michaela Lavinea, a posjeduje i nekoliko radova poznatog grafiti majstora Jean-Michel Basquiata. Senzibilitet Gwyneth Paltrow usmjeren je na profinjenu i smirujuću umjetnost apstrakcije 60-ih, tako da u svojoj kolekciji čuva radove Richarda Diebenkorna, jednog od najistaknutijih autora tog usmjerenja. Skuplja i radove pionirke minimalizma Agnes Martin, umjetnice čija su kvadratna platna uglavnom monokromna s finim vertikalnim i horizontalnim urezima. Poznata je također i sakupljačka strast kraljice popa Madonne, koja je velika obožavateljica autorica poput Fride Kahlo, čiju sliku 'My Birth' i posjeduje, te art deco slikarice Tamare de Lempicke koja se 30-ih i 40-ih proslavila kao miljenica holivudskih zvijezda. Danas osim Madonne u njezinim slikama uživaju i Jack Nicholson i Sharon Stone. Ipak, posebno mjesto među najznačajnijim kolekcionarima svih vremena definitivno već dvadesetak godina zauzima Charles Saatchi. Nakon što je 1985. otvorio poznatu Saatchi Gallery u Londonu, ovaj je istinski zaljubljenik u sakupljanje i izlaganje umjetnina krenuo u pohod po londonskim ateljeima, izložbama i manje poznatim galerijama ne bi li na suvremenoj likovnoj sceni otkrio nešto novo, kvalitetno i potencijalno vrijedno. U orbitu je lansirao Damiena Hirsta i pokret Young British Arts nakon što ih je 1997. predstavio na putujućoj izložbi, a može se reći da je 2004. doživio osobnu tragediju nakon što je požar u skladištu uništio dobar dio njegove zbirke u vrijednosti od 50 milijuna funti. Saatchi se danas oporavlja, započeo je rad na novom galerijskom prostoru koji bi trebao biti završen 2007. te i dalje neumorno kupuje ne osvrćući se pretjerano na buduću tržišnu vrijednost umjetnina u koje je uložio. Ovca u formaldehidu Damiena Hirsta jedna je od najznačajanijih investicija Charlesa Saatchija Kad se spominje kolekcionarstvo u Hrvatskoj, među nekoliko značajnih imena bilo bi nepravedno izostaviti aktualnog ministra kulture Božu Biškupića. Njegova vrijedna zbirka 1976. registrirana je i zaštićena kod Uprave za zaštitu kulturne baštine, a u velikoj kolekciji posebno mjesto zauzima 320 grafičkih mapa Ivana Lackovića-Croate, Dubravke Babić, Vasilija Josipa Jordana, Miroslava Šuteja i mnogih drugih. Međutim, glavna zvijezda hrvatskog kolekcionarstva definitvno je Tomislav Kličko. Ovaj hrvatski poduzetnik, vlasnik firme Filip Trade, stručnoj je javnosti itekako dobro poznat i kao vlasnik jedne od najkvalitetnijih i najvrednijih zbirki suvremene hrvatske umjetnosti. Pod budnim okom stručnjaka, njegova se kolekcija počela formirati 1991. kupnjom prve umjetnine - grafike Otona Glihe. Danas broji preko 150 djela eminentnih hrvatskih autora poput Lovre Artukovića, Nine Ivančić, Brace Dimitrijevića, Ivana Picelja, Vladimira Kristla i Ivana Kožarića. Također, firma je utemeljila i godišnju nagradu za likovnu umjetnost koja se dodjeljuje mladim umjetnicima. Ovakva je inicijativa više nego poželjna i mogla bi poslužiti kao poticaj brojnim hrvatskim tvrtkama, samo što otužna hrvatska jet-set scena nema dovoljno volje, obrazovanja ni senzibiliteta za bilo kakvu veću investiciju u području kulture ukoliko od nje nema direktne koristi. Izvor: T-portal

- 01:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #