ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Osjeæaj ili emocija naziv je za èovjekovu reakciju na neki dogaðaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i dogaðaja. Emocije nadopunjuju nedostatke mišljenja i daju infrastrukturu za društveni život. Emocije koje opažamo i o njima razgovaramo s drugima obièno traju vrlo kratko od nekoliko minuta do nekoliko sati, raspoloženja traju satima, danima ili tjednima, a emocionalni poremeæaji poput depresije ili anksioznosti traju mjesecima ili godinama.


Emocije u odnosu na dogaðaj

Ukoliko se radi o pozitivnom dogaðaju, emocija je pozitivna, npr:

* nada
* sreæa
* zadovoljstvo
* ljubav

no ukoliko je dogaðaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan), javljaju se negativne emocije:

* ljutnja (srdžba)
* tuga
* zavist
* ljubomora
* mržnja
* strah
* gaðenje
* stid

Zaèuðenost može biti i negativan i pozitivan osjeæaj predstavljajuæi šok, preneraženost, zapanjenost, zadivljenost.

U školi i obitelji se obièno uèi samo da èovjek treba kontrolirati ponašanje (nemoj vikati, tuæi se), a obièno su iskazivanje i kontrola emocija tragièno zapostavljeni, odnosno tretirani na krive naèine. Muški spol se uèi hrabrosti što je u redu, ali im se zabranjuje iskazivanje osjeæaja tuge putem plakanja ("deèki ne plaèu"), dok se ženskom spolu zabranjuje iskazivanje osjeæaja ljutnje putem vikanja ("curice koje se ljute su ružne"). Rješavanjem takvih zabluda u odgoju bavi se danas mnogo psihologa na Zapadu, one koji su specijalizirali savjetovanje zovemo "psihoterapeutima" (u engleskom slengu - "shrink").


Djelovanje emocija

* Koji organi tijela sudjeluju kod emocija?
Srce, simpatikus, parasimpatikus, nadbubrežne žlijezde, žlijezde slinovnice, bronhioli, jetra, slezena, želudac, bubrezi, mjehur, crijeva.

* Kontrola emocija (kako uèimo kontrolirati emocije?)
Najèešæe nagraðivanjem i kažnjavanjem, a donekle i objašnjavanjem i uvjeravanjem.

* Koje emocije sadržava materinski motiv?
Ljubav, sreæa, radost, strah.

* Kako emocije utjeèu na motiv?
Emocije su važan motivacijski faktor, èesto odreðuju jaèinu motivacije. (Npr. patriotizam može nekog motivirati da uèini herojsko djelo.)

* Razvoj emocija (kako nastaju ili što utjeèe na razvoj emocija):
Emocije su rezultat meðusobnih utjecaja bioloških karakteristika pojedinaca (uzbudljivosti, reaktivnosti, temperamenta) i njegova socijalnog uèenja, te pod snažnim utjecajem kulturalnih ideala. Meðukulturalno se razlikuje pridavanje važnosti pojedinim emocijama, nazivima za emocije i situacijama koje izazivaju emocije. Strastvena ljubav je jedna od emocija koja se javlja u mnogim kulturama.