ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

srijeda, 29.09.2010.

Obiteljsko nasilje u MOJOJ obitelji

Dugo nisam pisala o sebi i teku�im problemima, no �ini se da je do�lo vrijeme da neke stvari ipak stavim "na papir". Osje�am se kao �rtva nasilja, no sumnjam da bi mi itko temeljem same rije�i protiv rije�i drugoga povjerovao. Dvoumim se da li cijelu pri�u prijaviti Centru za socijalnu skrb, policiji... kome? �to u�initi? Sredstava za selidbu nemam niti se imam kamo skloniti. No, da ne pri�am u prazno, eto kratkog sa�etka mojih dana�njih razmi�ljanja (na�alost, i iskustava):

Zakon o za�titi od nasilja u obitelji definira nasilje u obitelji kao: "svaku primjenu fizi�ke sile i psihi�ke prisile na integritet osobe; svako drugo postupanje jednog �lana obitelji koje mo�e prouzro�iti ili izazvati opasnost da �e prouzro�iti fizi�ku i psihi�ku bol; prouzro�enje osje�aja straha ili osobne ugro�enosti ili povrede dostojanstva; fizi�ki napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne, verbalni napadi, vrije�anja, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi na�ini grubog uznemiravanja, spolno uznemiravanje; uho�enje i svi drugi na�ini uznemiravanja: protupravna izolacija ili ograni�avanje slobode kretanja ili komuniciranja s tre�im osobama; o�te�enje ili uni�tenje imovine ili poku�aj da se to u�ini."
Kazneni zakon nasilni�ko pona�anje u obitelji opisuje kao �in kada: "�lan obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim pona�anjem dovede drugog �lana obitelji u poni�avaju�i polo�aj."

�INJENI�NO STANJE:

K�er (35 god., razvedena) s malodobnim djetetom (14 god) �ivi u stanu svojih roditelja.
Njezini roditelji se prema njoj odnose na sljede�i na�in:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

� Vi�e, prijete�i gleda
OTAC u�estalo koristi ovaj na�in za komunikaciju sa k�erkom ali i majkom.

� Neugodnom ti�inom i narogu�eno��u pokazuje neraspolo�enje i nezadovoljstvo.
OTAC I MAJKA: U�estalo. �A �to �u razgovarati s tobom kad nas ne�e� poslu�ati i napraviti kako ti mi ka�emo. Mi ti samo �elimo dobro.�

� Okre�e djecu protiv vas, koristi djecu da kontrolira vas
OTAC I MAJKA (pred djetetom): �Ti dovodi� svog jeba�a u stan a dijete tjera� van u�iti�.
(nakon �to se dijete dogovorilo s prijateljicama da poslijepodne provedu u�e�i kod jedne od njih)
OTAC: �Ne tjera� dijete da u�i. Ja te nikad nisam �uo da si joj to rekla. Zar ja nemam pravo znati o �emu ti razgovara� s djetetom? Razgovaraj s djetetom preda mnom!�.

� Otu�uje vas od va�ih prijatelja
OTAC I MAJKA: �Oni te samo iskori�tavaju da zadovolje svoje potrebe kad im je dosadno. Kad im vi�e ne bude� potrebna, odbacit �e te. Dr�i se nas i toga �to ti mi govorimo. Bude� vidjela �to �e� si napraviti.� (od k�erinog djetinjstva)

� Nabija vam osje�aj da ste bezvrijedni
K�er (nezaposlena) radi honorarni posao web dizajnera i internet marketinga.
MAJKA: �Samo drka� po tom kompjuteru, nikad nikakve koristi od toga�.

� Naziva pogrdnim imenima
Dijete dobrovoljno i dogovorno (!) s bakom i djedom provede jedan vikend kod prabake na selu.
OTAC: �Mi ti �uvamo dijete dok se ti kurva� po Zagrebu�.

� Zabranjuje vam ili negoduje �to radite
OTAC I MAJKA: �Ja tebe nikad nisam vidjela da si napravila ne�to dobro. Stalno radi� po svom i uvijek krivo. Ti, da si normalna, napravila bi ovo/ovako...�
MAJKA: �Razvela si se, mi smo te lijepo primili natrag, �to ti nijedan drugi roditelj ne bi napravio, a ti, umjesto da bude� zahvalna, ti zove� policiju u stan, da nas sramoti� pred susjedima.� (prilikom jedne ranije eskalacije obiteljskog nasilja)
Op�enito, uzajamna komunikacija se dobrim dijelom svodi na negodovanje OCA i MAJKE spram k�eri.

� Negodovanje zbog izbora lije�nika i lije�enja
MAJKA: �Tvoj psihijatar nije dobar. Da je pravi psihijatar, zvao bi mene pa da mu ja ka�em kako stvari stoje. Ovako samo gleda da uzme novce, a ba� ju briga za tebe i tvoje zdravlje.�
�Po �to si i�la na prolje�e ginekologu? Da te nije XY nagovorio, ne bi nikad ni oti�la! �to si si napravila? Za�to ja to ne bih smjela znati?�
OTAC: �Daj mi reci, po �to ti ide� psihijatru? Koja ti korist od toga kad nisi ni�ta pametnija?�

� Kontrolira novac
OTAC I MAJKA: �Hajde, reci, koliko si ti zaradila od tog svog posla? Mi te hranimo, �ivi� u na�em stanu, imamo pravo znati. Reci, koliko samo zapu�i� svaki mjesec? Gdje su ti novci? Koliko si u�tedjela?�
(unato� �injenici da je k�er nedavno polo�ila odre�enu svotu na �etiri ugovora o stambenoj �tednji, od toga dva ugovora glase na spomenutog oca i majku!)

� Prijeti vam kako bi bilo po njegovom
K�er izra�ava �elju da se odseli od roditelja, zajedno s djetetom.
MAJKA: �Samo ti idi. Nemoj mi poslije dolaziti pla�u�i. Kad jednom ode�, povratka ti nema. Stan �emo prepisati na nekog drugog. Bude� si ve� vidjela �to �e� si napraviti.�

� O�ekuje da vi budete odgovorni za to da njemu bude dobro.
OTAC I MAJKA: �Mi �elimo komociju u svom stanu. Nemoj nam nikoga dovoditi. Ako se ho�e� dru�iti, dru�i se vani.�

� FIZI�KI
K�er izlazi pu�iti na balkon kako dim ne bi nikome u stanu smetao. OTAC pri tome za njom povremeno zaklju�ava vrata.
OTAC: �Smrdi� i truje� nas i dijete. Prestani pu�iti pa te ne�u zatvarati.�

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAPOMENA:

K�er �ivi u svakodnevnom strahu da ne napravi neki �pogre�an korak� i ne isprovocira bijes svojih roditelja, a �to osje�a i primje�uje i njezino malodobno dijete (14 god.). Tako�er, k�er se dugogodi�nje lije�i kod psihijatra od anksioznosti / depresije / pani�nog poreme�aja.

Naravno, "k�er" u ovoj pri�i sam ja.
Rado bih vidjela va�e komentare i razmi�ljanja: da li smatrate da se doista radi o nasilju u obitelji ili sam ja to sve samo umislila, kao �to me roditelji uvjeravaju? "Ti si to tako samo misli�, mi ti samo �elimo dobro", fraza je koju svakodnevno slu�am. Je li to doista tako ili...?
�ekam vas! Imate li kakav savjet, ideju, preporuku...? "Pri�a" za mene postaje neizdr�iva.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 20:48 - Komentiraj/Vidi komentare (13) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

petak, 17.09.2010.

Anksioznost mo�e biti dobra stvar

Razgovor sa �efom, va�nim klijentima ili dr�anje prezentacije mo�e kod uzrokovati paniku, strah i osje�aj slabosti. Iako svi u neku ruku osje�amo pove�anu nervozu, strahove ili neugodu pred va�nu poslovnu prezentaciju ili u kompliciranoj dru�tvenoj situaciji, neki pro�ivljavaju takve osje�aje intenzivnije i u�estalije od drugih i te�ko se nose s njima.

Anksioznost u stresnim situacijama ponekad mo�e biti dobra stvar. Poma�e nam da vi�e radimo, da se pripremimo bolje i da se iska�emo. Me�utim, ljudi razli�itih temperamenata postaju anksiozni razli�itim intenzitetom. Neki su opu�teni i bezbri�ni, dok se drugi �ine kao da su ro�eni da se pretjerano brinu. Stru�njaci smatraju da su ljudima uro�eni na�ini do�ivljavanja anksioznosti, prenosi portal Sciencemag.org.

Slikanje mozga i neurokemijska istra�ivanja sugeriraju da amigdala i hipokampus igraju zna�ajnu ulogu u etiologiji anksioznih poreme�aja. Istra�iva�i sa Weill Cornell Medical Collegea nedavno su identificirali poreme�aj gena koji je povezan sa anksioznim pona�anjem i �ini ljude i mi�eve pretjerano osjetljivim na znakove opasnosti. Iako znanstvenici jo� uvijek nisu precizno odredili na�in na koji me�usobno djeluju genetski, psiholo�ki i razvojni faktori, ovo istra�ivanje sugerira da je visoka anksioznost nasljedna.

Istra�ivanje provedeno u SAD-u od strane Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje pokazalo je da su anksiozni poreme�aji me�u naj�e��im mentalnim poreme�ajima koji se mogu lije�iti. Prema istra�ivanju, vi�e od 40 milijuna odraslih ljudi u SAD-u - skoro jedan od pet - do�ivljavaju anksioznost u takvom intenzitetu da im onemogu�ava normalno funkcioniranje. Anksioznost spada u grupu poreme�aja koja uklju�uje pani�ni poreme�aj, opsesivno-kompulzivni poreme�aj, PTSP, fobije, itd. Epidemiolo�ka istra�ivanja su pokazala da se anksiozni poreme�aji �esto javljaju zajedno sa depresijom ili kori�tenjem opojnih sredstava.

Kada je rije� o poreme�aju ili anksioznosti na radnom mjestu?

Istra�ivanje, koje su proveli Michael Linden sa Sveu�ili�ta medicine Charite i Beate Muschalla iz rehabilitacijskog centra Seehof 2007. godine u Berlinu, bilo je prvo koje je prou�avalo povezanost izme�u anksioznih poreme�aja i smetnji povezanih s poslom. Istra�iva�i su ispitali 132 pacijenta u centru za psihosomatsku rehabilitaciju. Od pacijenata kod kojih je utvr�en anksiozni poreme�aj, 71 posto �ena i 54 posto mu�karaca �alili su se na anksioznost povezanu s poslom. 14 posto ispitanika je izjavilo da je njihova anksioznost ograni�ena na radno mjesto.

Iako ima nekih podudaranja istra�iva�i su naglasili da anksiozni poreme�aji i anksioznost na radnom mjestu nisu isto. Anksiozni poreme�aji �esto se javljaju na radnom mjestu, ali anksioznost na radnom mjestu je i problem sam za sebe. Istra�iva�i su izjavili da se anksioznost na radnom mjestu mo�e manifestirati u obliku fobija, socijalne anksioznosti, op�enit anksioznosti, straha od nedostatnosti ili hipohondrijske anksioznosti vezane uz posao, radne uvjete, kolege i nadre�ene. U jednoj drugoj studiji Sveu�ili�ta Otago provedenoj na Novom Zelandu ispitano je 900 ljudi u ranim tridesetima. Zaklju�ak studije bio je da su poslovi koji donose veliki pritisak povezani sa pove�anim rizikom pojave anksioznosti i depresije.

Anksioznost se prema Ofxordovom psiholo�kom rje�niku definira kao stanje nelagode, u pratnji disforije i somatskih pokazatelja i simptoma napetosti, a usmjereno na pojavu mogu�eg neuspjeha, nesre�e ili opasnosti, a na hrvatski se �esto prevodi i uzima ekvivalentno zna�enje kao tjeskoba.

Simptomi i na�ini lije�enja anksioznosti

Ovisno o individualnom temperamentu, ulozi i koli�ini stresa na poslu, simptomi anskioznosti mogu biti razli�iti, od umora, iritabilnosti, boja�ljivosti, socijalne izolacije, opsesivnosti, izbjegavanja, odugovla�enja, perfekcionizama ili stalnog osje�aja da je svega previ�e. Svi ovi simptomi rezultiraju smanjenom efikasno��u. U ekstremnim slu�ajevima ako se anksiozni poreme�aji ne lije�e mogu rezultirati uni�tenim karijerama ili �ak samoubojstvom.

Anskiozni poreme�aji mogu se lije�iti razli�itim metodama. Jedna od njih je kognitivna bihevioralna terapija koja, za razliku od psihoanalize koja ulazi u pro�lost pacijenta, poma�e osobi da se usredoto�i na trenutne pote�ko�e te izgra�uje aktivno partnerstvo izme�u pacijenta i terapeuta. Cilj je identificirati ne�eljene slijedove misli, prepoznati i promijeniti neto�na uvjerenja te nau�iti odnositi se prema drugima na pozitivniji na�in. Drugi pacijenti rje�avaju ovo stanje lijekovima, neki psihoterapijom, a neki kombiniranim mjerama. Pozitivne promjene mogu se pojaviti ve� nakon par mjeseci, dok kod nekih mogu trajati vi�e od godine dana. Unato� tome �to je terapija vrlo u�inkovita, mnogi se zbog stigme i nerazumijevanja ustru�avaju potra�iti pomo�.

Izvor: LiderPress, Zlatko Salahovi�, 12.9.2010.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 10:49 - Komentiraj/Vidi komentare (2) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

�