ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

"Jednog ponedjeljka, dok sam se vozila autobusom do fakulteta, srce mi je zalupalo, disanje ubrzalo, dlanovi oznojili. Obuzeo me je velik strah i potreba da smjesta izaðem iz vozila", svjedoèi studentica Patrizia (24), kojoj je to bio prvi od desetak susreta s napadima panike.
"Ne znam što mi je izazvalo taj i sljedeæe napade, ali èešæe mi se dogaðaju u zatvorenim prostorima", veli ova Primorka.

Situacija u kojima ljude hvataju panièni napadi ima bezbroj, no simptomi su svima prepoznatljivi: pojava naglog i jakog straha praæenog tjelesnim simptomima poput lupanja srca, uspuhanosti, gušenja, znojenja, drhtanja, bola u prsima i vrtoglavice.

Panièni je napad dogaðaj kojeg se mnogi ljudi groze, osobito žene, koje napadi pogaðaju dvaput èešæe nego muškarce. Jedna epizoda može trajati od par minuta do cijelog sata, a najèešæe se dogaða izmeðu 1 i 3 u noæi.

Poremeæaj se najèešæe javlja u dobi izmeðu 20 i 40 godina, ali kod žena nastupa nešto kasnije nego kod muškaraca. Postoje naznake da se panièni poremeæaj djelomièno nasljeðuje. Istraživanje na 2163 para blizanki provedeno u SAD pokazalo je da žena èija sestra blizanka trpi od ovog poremeæaja panike ima 30-40% veæi rizik od istog poremeæaja.

Napadi se èešæe dogaðaju u odreðenim fazama hormonalnog ciklusa, preciznije tjedan dana uoèi mjeseènice, kao i tijekom trudnoæe i ubrzo nakon poroda. Napadi katkad nastupaju u situacijama kojih se osoba od ranije boji, recimo ako doživi neku neugodnost u javnosti ili ako opazi kakvu opasnost, ali mogu "udariti" i bez najave, bilo gdje i bilo kada. Èak i po principu asocijacije.

Jedna žrtva napada panike kaže da ju napadi pogaðaju kad se naðe u bilo kojem supermarketu, jer ju on podsjeæa na neugodnu situaciju koju je doživjela kad su je optužili za kraðu. Drugu zahvaæa panika u prisustvu psa, jer je ranije svjedoèila napadu dobermana na djevojèicu iz susjedstva.

Ljudi s paniènim poremeæajem poèinju ogranièavati svoj život i aktivnosti da bi smanjili moguænost doživljavanja ponovnog napada. Neki napuštaju (ili gube) posao, prekidaju studij, ili im se raspadaju veze - sve kao posljedica uèestalih napada intenzivnog straha.

Jedan napad panike još uvijek ne znaèi da trpite od paniènog poremeæaja. Oko 10% ljudi u životu doživi takav intenzivan strah samo jednom i nikad više. No ako se ovo stanje ponavlja tijekom najmanje mjesec dana te ako uz povremene napade trpite i od dodatnog straha da æe vas oni opet zadesiti, potrebno je potražiti lijeènièku pomoæ.

Pronaðite dobrog lijeènika, onog koji vas neæe otkantati tvrdnjom da vam "nije ništa". Neki doktori ne razumiju panièni poremeæaj pa æete možda morati konzultirati nekolicinu.

Ako ste voljni uzimati lijekove, pazite da vas lijeènik ne "nakrca" sredstvima za smirenje (trankvilizantima). Oni æe vas doista isprva brzo smiriti, ali ne preporuèuju se na rok duži od deset tjedana neprekidnog uzimanja. Ako treba lijekovima stabilizirati središnji živèani sustav, za to su bolji antidepresivi, koji ne izazivaju ovisnosti, a dobro se podnose.

Pomoæ u sluèaju panike

Uhvati li vas panièni napad, dišite što polaganije i dublje. Brzo i plitko disanje pogoršava stanje. Neki struènjaci preporuèuju disanje u papirnatu vreæicu, no u novije vrijeme ova je priruèna metoda "prve pomoæi" došla na udar kritike, jer smanjuje nivo kisika i povisuje nivo ugljiènog dioksida u krvotoku.

Ako vas napadi panike hvataju višekratno, potrebno je da poduzmete nešto od strateške važnosti. Opuštanje u kombinaciji s vježbanjem dobra je preventiva za paniène napade, a ublažava smetnje i ako su veæ poèele. Tehnike opuštanja kao što su autogeni trening, transcendentalna meditacija ili joga smanjuju rizik od daljnjih napada.
Svakodnevna tjelesna rekreacija donosi bolju prokrvljenost središnjeg živèanog sustava i potièe luèenje hormona ugode, koji djeluju protiv panike, tjeskobe i depresije.

Èitajte o paniènom poremeæaju u struènoj literaturi. Na Internetu ima mnogo korisnih resursa koji govore o ovom problemu.

Uzroci i simptomi

Uzroci paniènog poremeæaja nisu dokraja poznati, no medicina smatra da je ishodište problema u patološkom funkcioniranju središnjeg živèanog sustava, toènije dijelova koji reguliraju reakciju na stresne podražaje. Uoèi paniènog napada u mozgu dolazi do procesa istovjetnom onom koji se javlja pod jakim stresom. Tada tijelo poèinje luèiti stresne hormone i stavlja cijeli organizam u stanje prestresiranosti. Ako ste vi žrtva ovakvih napada, važno je znati da niste vi krivi za njih, jer to mozak radi na svoju ruku.

nacional.hr

Vezani èlanci:

Panièni poremeæaj
Panièni poremeæaj i panièni napadaj
Paniène atake i panièni poremeæaj
Panièni napad

Zapleten meðu dogovore, sastanke i njihova otkazivanja, umoran od mnoštva saznanja koje nam svakodnevno donosi informatièko doba, naš um je konstantno napet, baš kao i naša tijela. U moru informacija, upijte i poneku koja æe vam pomoæi da odmorite svoj mozak i obnovite razinu njegovih aktivnosti.

Danas se dosta pažnje posveæuje podruèju mentalnog zdravlja i poprilièno je opala netolerancija okoline prema ljudima èije je mentalno zdravlje narušeno. S druge strane, svakodnevnica je takva da su nam svima 'živci na tregerima' pa bi svatko od nas trebao uèiniti nešto za zdravlje vlastita uma. Ovi savjeti mogli bi vam pomoæi da se osjeæate pozitivnije i poletnije:

Izgradite samopouzdanje
Identificirajte svoje sposobnosti i slabosti, uskladite ih i prihvatite.

Prihvatite komplimente
Mnogi od nas imaju problema s prihvaæanjem ljubaznosti od strane svoje okoline. Upamtite, svi se mi moramo prisjetiti pozitivnih komentara jednom kad nas sustignu teški trenuci.

Odvojite vremena za prijatelje i obitelj
Odnosi s bliskim ljudima moraju se nadograðivati i hraniti. Ukoliko uzimate osobe zdravo za gotovo, one odjednom neæe biti tu kad æete s nekim željeti podijeliti tugu ili veselje.

Primite i pružite potporu
Odnosi meðu obitelji i prijateljima obièno propupaju kad proðu tešku fazu "testiranja".

Uravnotežite proraèun
Financijski problemi uzrokuju stres:
1. pritisak,
2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost.
Krivac tome èesto je pretjerano trošenje na bespotrebne i trenutaène želje umjesto na potrebne stvari.

Volontirajte
Ukljuèivanje u zajednicu daje osjeæaj svrhovitosti koji nikakav plaæeni posao ne može nadomjestiti.

Upravljajte stresom
Nema osobe na kugli zemaljskoj koja je lišena stresa. Za održavanje mentalnog zdravlja, važno je nauèiti kako se nositi sa stresorima.

Više je bolje
Obratite se drugima za pomoæ u rješavanju problema. Osobe sa sliènim iskustvom pomoæi æe vam da pronaðete odgovore na svoje probleme, a usto se neæete osjeæati izoliranima.

Nauèite se nositi s osjeæajima
Svi mi moramo pronaæi siguran i konstruktivan naèin da kanaliziramo osjeæaje ljutnje, tuge, sreæe i straha.

Pomirite se sami sa sobom
Upoznajte sami sebe, shvatite što vas èini sretnima i nauèite balansirati onime što možete i što ne možete izmijeniti na sebi.

www.cardionet.hr

Studija enegleskih nauènika istièe da bi "ekoterapiju" trebalo smatrati punopravnim leèenjem zato što šetnja prirodom omoguæava ublažavanje depresije i vraæanje samopouzdanja.

Za istraživanje naslovljeno "Ekoterapija: zeleni priruènik za mentalno zdravlje", istraživaèi univerziteta Eseks na istoku Engleske, uporedili su dobrobit od poluèasovne šetnje prirodom ili šetnje trgovaèkim centrom za osobe koje pate od depresije.

Prema britanskom udruženju Majnd, specijalizovanoj za probleme mentalnog zdravlja, studija je proizvela iznenaðujuæe rezultate - nivo depresije kod 71 odsto šetaèa prirodom je pala, a kod 90 odsto šetaèa je dovela do porasta samopouzdanja.

Posle šetnje trgovaèkim centrom 45 odsto osoba pokazalo je smanjen nivo depresije dok ih je 22 odsto bilo depresivnije, dok je 50 odsto osoba bilo napetije, a kod 44 odsto njih došlo je do smanjenja samopouzdanja.

Prirodni ambijent takoðe se pokazao pozitivnim za osobe koje pate od razlièitih problema s mentalnim zdravljem - za 94 odsto uèesnika aktivnosti u prirodi dovele su do poboljšanja njihovog stanja, a 90 odsto ih je kazalo da udruživanje prirode i telesne vežbe imaju najbolji uèinak.

Pol Farmer, glavni direktor Majnda je ocenio da je ekoterapija verodostojan naèin leèenja, klinièki opravdan koji bi trebalo da propisiju lekari, posebno kada se uzme u obzir da je brojnim osobama pristup antidepresivima izuzetno ogranièen.

Inaèe, depresija može više otežati svakodnevno funkcioniranje pojedinca nego angina pektoris, artritis, astma ili dijabetes, tvrde struènjaci Svetske zdravstvene organizacije, koji su rezultate istraživanja objavili u britanskom struènom èasopisu "The Lancet".

Istraživanje u okviru koga su oboleli od depresije trebali da ocene kvalitet življenja brojkama na lestvici od 1 do 100, ispitanici koji su patili od depresije imali su rezultat 72,1, a ostali pacijenti koji su patili od angine pektoris, artritisa, dijabetesa ili astme imali su rezultat koji se kretao oko brojke 80.

Studija je pokazala i da je depresija odgovorna za smanjenje dužine životnog veka pojedinca i da utièe na pogoršanje neke druge bolesti od koje osoba boluje.
Zbog toga nauènici pozivaju lekare da budu oprezniji pri dijagnostifikovanju i leèenju depresije, jer je reè o bolesti koju nije teško leèiti i zaleèiti ili izleèiti.

Izvor: stetoskop.info