ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 30.11.2009.

Roditeljsko programiranje i podsvijest

�iste�i sada ve� pove�u koli�inu sme�a usput pokupljenog pri pretra�ivanju interneta za korisnim informacijama koje bi mi pomogle spoznati i upoznati sebe, nai�la sam na jedan zanimljiv �lanak koji sam prije nekoliko godina na�la na Manahovom blogu. Budu�i da mi se tada u�inio interesantnim a i danas ga smatram takvim, ovdje ga prenosim u cijelosti.

RODITELJSKO PROGRAMIRANJE: MO� PODSVJESNOG UMA

Autor teksta je i�ao odr�ati predavanje i na putu je imao prometnu nesre�u, pao je s motocikla velikom brzinom i naletio na rubnik.

"Motor se preokrenuo naglavce. Sre�om sam nosio kacigu, jer sam pretrpio jak udarac u glavu kada je motor pao na tlo. Bio sam u nesvijesti pola sata i neko vrijeme su moji studenti i kolege mislili da sam mrtav." - totalno se skr�io, par dana nakon toga jedva je mogao hodati...

Kada sam jednog posljepodneva u takvom izdanju iza�ao iz u�ionice, jedan od mojih studenata predlo�io mi je da bi moglo biti od koristi kada bih posjetio njegovog cimera, studenta koji je tako�er bio i kiroprakti�ar. Kao �to sam objasnio u �estom poglavlju moje knjige, ja ne samo �to nikada ranije nisam bio kod kiroprakti�ara, nego sam od svoje alopatske zajednice nau�io da kiroprakti�are izbjegavam i smatram �arlatanima. Ali kada trpite takve bolove i nalazite se u stranom okru�enju, na kraju isprobate stvari koje vam ne bi pale na pamet u ugodnijim trenutcima .

U improviziranoj ordinaciji u njegovoj studentskoj sobi kiroprakti�ar me je prvi put upoznao s kineziologijom, popularno poznatom kao "testiranje mi�i�a". Kiroprakti�ar mi je rekao da ispru�im ruku i oduprem se pritisku prema dolje koji je on vr�io na nju. Bez problema sam se odupirao laganoj sili kojom je on gurao moju ruku. Tada je zatra�io od mene da ponovno ispru�im ruku i oduprem mu se govore�i: "Ja se zovem Bruce". Opet sam mu se suprotstavio bez problema, ali sam tada ve� po�eo misliti da su upozorenja mojih akademskih kolega bila potpuno na mjestu: "Ovo je bedasto!" Tada mi je kiroprakti�ar rekao da dr�im ruku ispru�enom i odupirem se njegovom pritisku dok iskreno govorim "Ja se zovem Marry". Na moje �u�enje, ruka mi je potonula, usprkos mom jakom otporu. "�ekajte malo", rekao sam. "Mora da se nisam dovoljno odupirao; probajmo jo� jednom." Tako smo i u�inili a ovaj put sam se jo� sna�nije koncentrirao na odupiranje. Uprkos tome, kad sam ponovio "Ja se zovem Marry" ruka mi je potonula poput kamena.

Taj student, koji je sada bio moj u�itelj, objasnio mi je da kada va� svjesni um vjeruje u ne�to �to je u sukobu s ranije nau�enom "istinom" pohranjenom u podsvjesnom umu, intektulani konflikt izra�ava se kao slabljenje mi�i�a tijela.

Sa zaprepa�tenjem sam shvatio da moj svjesni um, kojeg sam s tolikim samopouzdanjem koristio u akademskom okru�enju, nije imao kontrolu kada sam izrekao mi�ljenje koje se razlikovalo od istine pohranjene u nesvjesnom umu. Moj nesvjesni um podrivao je najbolje napore mog svjesnog uma da dr�i ravno moju ruku dok sam tvrdio da se zovem Marry. Zadivilo me otkri�e da postoji jo� jedan "um", jo� jedna sila, koja kopilotira mojim �ivotom. Jo� je �okantnija bila �injenica da je taj skriveni um, um kojeg gotovo nisam poznavao (osim teoretski iz psihologije), zapravo mo�niji od mog svjesnog uma, ba� kako je tvrdio Freud.

Sve u svemu, ispalo je da je moj prvi posjet kiroprakti�aru bio jedno od onih iskustava koja mijenjaju �ivot. Nau�io sam da kiroprakti�ari pomo�u kineziologije mogu iskoristiti uro�enu iscjeljuju�u mo� tijela za djelovanje na iskrivljenje kralje�nice. Bio sam u stanju i�etati iz te studentske sobe osje�aju�i se kao nov �ovijek nakon par jednostavnih namje�tanja kralje�aka na "�arlatanovom" stolu � sve bez kori�tenja lijekova. I �to je najva�nije, upoznao sam se sa "�ovjekom iza zavjese", svojim podsvjesnim umom!

Dok sam napu�tao kampus, moj svjesni um bio je uskovitlan zbog implikacija superiorne snage mog do tada skrivenog podsvjesnog uma. Tako�er sam povezao ta razmi�ljanja sa svojim prou�avanjem kvantne fizike, koje me nau�ilo da misli mogu pokretati pona�anje djelotvornije od fizi�kih molekula. Moja podsvijest znala je da se ne zovem Marry i suprostavila se je mom inzistiranju da se tako zovem. �to je moj podsvjesni um jo� "znao" i kako je to nau�io?

Da bih bolje razumio �to se dogodilo u ordinaciji tog kiroprakti�ara prvo sam se posvetio komparativnoj neuroanatomiji - koja otkriva da �to je neko organizam ni�e na na evolucijskom stablu, njegov je �iv�ani sustav slabije razvijen i zato se mora vi�e oslanjati na unaprijed programirano pona�anje (narav). Moljci lete prema svjetlosti, morske kornja�e vra�aju se na odre�ene otoke i tamo odla�u svoja jaja na pla�i u odre�eno vrijeme, a lastavice se vra�aju u Capistrano odre�enog datuma, pa ipak, koliko nam je poznato, ni jedan od tih organizama nema nikakvo znanje o tome za�to se upu�ta u takva pona�anja. Ta su pona�anja uro�ena; ona su genetski ugra�ena u organizam i klasificiraju se kao "instinkti".
Organizmi koji se nalaze vi�e na stablu imaju kompleksnije integrirane �iv�ane sustave na �elu sa sve ve�im i ve�im mozgom koji im omogu�ava da usvajaju slo�ene obrasce pona�anja u�enjem kroz iskustvo (odgoj). Slo�enost ovog mehanizma u�enja od okoline navodno kulminira ljudima, koji se nalaze na vrhu, ili barem blizu vrha stabla. Da citiram antropologe Emily A. Schulttz i Roberta H. Lavendu: "U borbi za opstanak ljudska bi�a ovisna su o u�enju od drugih vrsta. Mi nemamo instinkte koji bi nas, na primjer, automatski �titili od drugih vrsta i za nas pronalazili hranu i skloni�te."

Mi naravno imamo bihevioralne instinkte koji su uro�eni: razmislite o uro�enom instinktu bebe da si�e, da brzo odmakne ruku od vatre, i da automatski pliva kada ju se stavi u vodu. Instinkti su ugra�ena pona�anja koja su od temeljne va�nosti za pre�ivljavanje svih ljudskih bi�a, neovisno kojoj kulturi pripadaju ili u koje su vrijeme u ljudskoj povijesti ro�ena. Ra�amo se sa sposobno��u da plivamo. Bebe mogu plivati poput gracioznih dupina nekoliko trenutaka po ro�enju ali djeca brzo usvoje strah od vode od svojih roditelja.
Promatrajte reakcije roditelja kada njihovo dijete izmakne nadzoru i odluta do obli�njeg bazena ili druge vodene povr�ine. Djeca od svojih roditelja u�e da je voda opasna. Roditelji se kasnije moraju pomu�iti da bi Ivicu nau�ili plivati. Njihov prvi veliki napor je usmjeren je na svladavanje straha od vode koji su djetetu usadili u ranijim godinama. Ali koroz evoluciju, na�a nau�ena opa�anja postala su sna�nija, posebno zato �to mogu zaobi�i genetski programirane instinkte. Fiziolo�ki mehanizmi tijela (npr. sr�ani puls, krvni tlak, obrasci optoka krvi/krvarenja, tjelesna temperatura) po svojoj su prirodi programirani instinkti. Me�utim, jogiji, kao i obi�ni ljudi uz pomo� bio feedbacka, mogu nau�iti svjesno regulirati te "uro�ene" funkcije.

Znanstvenici su se fokusirali na na�e velike mozgove kao razlog na�e sposobnosti da nau�imo tako kompleksna pona�anja. No, trebali bi ubla�iti svoj entuzijazam prema teoriji o velikim mozgovima razmatranjem �injenice da pripadnici reda Cetacea (kitovi i dupini) u svojim lubanjama imaju ve�u cerebralnu povr�inu od nas. Otkri�a britanskog neurologa dr. Johna Lorbera, istaknuta u �lanku u �asopisu Sience iz 1980. pod naslovom "Je li va� mozak zaista nu�an?", tako�er dovodi u pitanje shva�anje da je veli�ina mozga najva�niji faktor za ljudsku inteligenciju. (Lewin, 1980) Lorber je prou�avao mnoge slu�ajeve hidrocefalusa (vodene glave) i zaklju�io da �ak i kada nedostaje ve�i dio cerebralnog korteksa mozga (vanjskog sloja mozga), pacijenti mogu voditi normalan �ivot. Autor Roger Lewin citira Lorbera u svom �lanku: "U ovom sveu�ili�tu (Sveu�ili�te Sheffield) imamo mladog studenta s kvocijentom inteligencije 126, koji je s po�astima diplomirao matematiku i socijalno je potpuno normalan. Pa ipak, momak doslovno nema mozga... Kada smo mu skenirali mozak, vidjeli smo da umjesto normalnog mo�danog tkiva debelog 4,5 cm izme�u komora i povr�ine korteksa, ima samo tanak pla�t �irok oko jednog milimetra. Njegova lubanja uglavnom je ispunjena cerebrospinalnom teku�inom (likvor)".
Loberovo provokativno otkri�e sugerira da moramo ponovno razmotriti na�a stara vjerovanja o na�inu na koji mozak funkcionira i o fizi�kim temeljima ljudske inteligencije. U epilogu ove knjige iznosim mi�ljenje da se ljudska inteligencija mo�e u potpunosti razumjeti samo ako ulju�imo duh ("energiju"), ili ono �to psiholozi upu�eni u kvantnu fiziku zovu "supersvijesni um" (podsvijest - veliki ja) (svijest je - mali ja). Ali za sada bih se �elio zadr�ati na svjesnom i podsvjesnom umu - konceptima s kojima se psiholozi i psihijatri odavno bore. Istra�iva�i Instituta za istra�ivanja primata pri Sveu�ili�tu u Kyotu otkrili su da bebe �impanza tako�er u�e jednostavno promatraju�i svoje majke. U nizu pokusa majke su u�ili prepoznavati japanske znakove (ideograme) za razne boje. �impanza je nau�ila izabrati odgovaraju�i uzorak boje kad bi se japanski znak za odre�enu boju pojavio na monitoru kompjutera. Nakon �to bi izabrala pravu boju, �impanza je dobivala nov�i� koji je mogla ubaciti u automat s vo�em. Za vrijeme procesa treninga uvijek je uza sebe dr�ala svoju bebu. Na iznene�enje istra�iva�a, jednog je dana, dok je majka uzimala svoju poslasticu iz automata, �impanzina beba aktivirala je kompjuter. Kad se znak pojavio na ekranu, beba je izabrala pravu boju, uzela nov�i� i oti�la za svojom majkom do automata za vo�e. Zapanjeni istra�iva�i morali su zaklju�iti da bebe mogu usvojiti slo�ene vje�tine samo promatranjem i da ih njihovi roditelji ne moraju aktivno pou�avati. (Science, 2001)

Isto tako i kod ljudi, temeljna pona�anja, vjerovanja i stavovi koje opa�amo kod svojih roditelja postaju "snimljeni" kao sinapti�ki putevi u na�em podsvjesnom umu. Kad se jednom programiraju u na�oj podsvijesti, oni kontroliraju na�u biologiju do kraja �ivota - osim ako ne smislimo na�in da ih reprogramiramo. Svatko tko sumnja u sofisticifiranost ovog snimanja trebao bi razmisliti o prvom putu kada je va�e dijete izbrbljalo nepristojnu rije� koju je �ulo od vas. Siguran sam da ste primijetili njenu profinjenost, ispravan izgovor, nijanse u stilu i kontekstu koje nose va� potpis.

Uzimaju�i u obzir preciznost ovog sustava snimanja pona�anja, zamislite kakve su posljedice kada slu�ate svoje roditelje koji govore da ste "glupo dijete", da "ne zaslu�ujete stvari", da "nikada ni�ta ne�ete posti�i", da se "niste trebali ni roditi", ili da ste "bole�ljiva, slaba" osoba. Kada nepromi�ljeni ili neobzirni roditelji prenose te poruke svojoj djeci oni su bez sumnje nesvjesni �injenice da se takvi komentari snimaju u podsvjesnu memoriju kao apsolutne �injenice, jednako sigurno kao �to se bitovi i bajtovi snimaju na tvrdi disk va�eg stolnog kompjutera. Tijekom ranog razvoja, svijest djeteta se jo� nije dovoljno razvila da mo�e kriti�ki procijeniti da su te izjave roditelja bile samo prigovaranje, a ne nu�no i stvarne karakterizacije "jastva". Me�utim, nakon �to se programiraju u podsvjesni um, ta verbalna zlostavljanja postanu definirana kao "istine" koje nesvjesno oblikuju pona�anje i potencijale djeteta kroz �ivot.

Do vremena kada djeca postanu adolescenti, njihova podsvijest krcata je informacijama u rasponu od znanja kako se hoda do "znanja" da nikada ni�ta ne�e posti�i, ili znanja koje su im usadili bri�ni roditelji da mogu uspjeti u svemu �to odlu�e u�initi.
Zbroj na�ih genetski programiranih instinkata i vjerovanja koje smo nau�ili od na�ih roditelja zajedno tvore podsvjesni um, koji mo�e poni�titi i na�u sposobnost da dr�imo podignutu ruku u ordinaciji kiroprakti�ara i na�e naj�vr��e novogodi�nje odluke da se prestanemo uni�tavati drogama ili hranom.

Svjesni um: unutarnji stvaratelj

Evolucija vi�ih sisavaca, uklju�uju�i i �impanze, kitove i ljude, donijela je novu razinu svijesti koja se zove "svijest o sebi" ili, jednostavnije, svjesni um. Podsvjesni um na� je "autopilot"; svjesni um je na�e ru�no upravljanje.

Na primjer, ako se lopta pribli�i va�em oku, sporiji svjesni um mo�da ne�e imati vremena postati svjestan prijete�eg projektila; ali podsvjesnu um, koji obra�uje oko 20.000.000 podra�aja iz okoli�a u sekundi nasuprot 40 podra�aja iz okoli�a koje u istoj sekundi interpretira svjesni um, natjerat �e oko da trepne. (Noretrandes 1998)

Podsvjesni um, jedan od najmo�nijih procesora informacija za koje znamo, promatra i svijet oko nas i unutarnju svijest tijela, �ita znakove iz okoline i odmah pokre�e prethodno usvojena (nau�ena) pona�anja - sve to bez pomo�i, nadzora ili �ak znanja svjesnog uma.

Ova dva uma �ine dinami�ni duo. Svijesni um mo�e koristiti svoje sposobnosti za fokusiranje na neku odre�enu to�ku, kao �to je zabava na koju �ete oti�i u petak nave�er. Istovremeno, va� podsvjesni um mo�e bez opasnosti gurati kosilicu naokolo i uspje�no paziti da si ne odre�ete stopalo ili pregazite ma�ku, iako svjesno ne poklanjate pa�nju upravljanju kosilicom. Pored toga �ta olak�ava podsvjesne habitualne programe, svjesni um tako�er ima mo� biti spontano kreativan u svojim odgovorima na podra�aje iz okoline. U svojoj sposobnosti samopromatranja, svjesni um mo�e promatrati pona�anja dok se ne izvode. Dok se odvija unaprijed programirano pona�anje, promatra�ki svjesni um mo�e se umije�ati, zaustaviti pona�anje i stvoriti nov odgovor. Tako nam svjesni um daje slobodnu volju - �to zna�i da nismo samo �rtve na�eg programiranja. Me�utim, da bismo to izveli, moramo biti potpuno svjesni kako programiranje ne bi preuzelo nadzor - a to je te�ak zadatak, �to zna svatko tko je isku�avao snagu volje. Podsvjesno programiranje preuzima kontrolu istog trenutka kada svjesni um prestane paziti. Svjesni um tako�er je u stanju misliti unaprijed i unatrag u vremenu, dok podsvjesni um uvijek djeluje u sada�njem trenutku. Kada je svjesni um zauzet sanjarenjem, stvaranjem planova za budu�nost ili analiziranjem pro�lih �ivotnih iskustava iz �ivota, podsvjesni um uvijek je na radnom mjestu, djelotvorno upravljaju�i pona�anjima koja su u tom trenutku prikladna, bez potrebe za svjesnim nadzorom...

Dva uma uma zaista su fenomelan mehanizam, ali evo kako stvari mogu po�i naopako. Svjesni um je "ja", glas na�ih vlastitih misli. Mo�e imati velike vizije i planove za budu�nost ispunjenu ljubavlju, zdravljem, sre�om, skladom i prosperitetom. Dok svoju svijest usmjeravamo na sretne misli, tko vodi �ou? Podsvijest! Kako �e podsvijest voditi na�e poslove? Upravo onako kako je programirana. Pona�anje podsvjesnog uma dok ne poklanjamo pa�nju mo�da ne�e biti na�a vlastita kreacija, jer je ve�ina na�ih osnovnih pona�anja bila bez postavljanja pitanja snimljena promatranjem drugih ljudi. Kako svjesni um op�enito ne primje�uje pona�anja koja stvara na� podsvjesni um, mnogi ljudi ostanu �okirani kada �uju da su "isti kao" njihova mama ili tata � ljudi koji su programirali njihove podsvjesne umove.

Nau�ena pona�anja i vjerovanja usvojena od drugih ljudi, kao �to su roditelji, vr�njaci i u�itelji, mo�da ne�e biti u skladu s ciljevima na�eg svjesnog uma. Najve�a prepreka ostvarenju uspjeha o kojem sanjamo su ograni�enja programirana u podsvijesti. Ta ograni�enja ne samo da utje�u na na�e pona�anje, nego mogu odigrati i veliku ulogu u odre�ivanju na�e fiziologije i zdravlja. Kao �to smo vidjeli ranije, um igra sna�nu ulogu u kontroliranju biolo�kih sustava koji nas odra�avaju na �ivotu.

Namjera prirode nije bila da prisutnost dvojnog uma bude na�a Ahilova peta. Zapravo, ova odvojenost pru�a predivnu prednost u na�im �ivotima. Gledajte to na ovaj na�in: �to bi bilo da smo imali svjesne roditelje i u�itelje koji su slu�ili kao predivni �ivotni modeli, uvijek se upu�taju�i u humane odnose sa svima u zajednici i na op�u korist? Da je na� um bio programiran tako zdravim pona�anjima, mogli bismo biti potpuno uspje�ni u �ivotu a da nikada ne budemo svijesni!

Podsvjesni um: Zovem a nitko se ne javlja

Dok razmi�ljaju�a priroda svjesnog uma evocira slike "duha u stroju", u podsvjesnom umu ne djeluje nikakva svijest o sebi. Ovaj drugi organizam sli�niji je d�uboksu napunjenom programima pona�anja, od kojih je svaki spreman zasvirati �im se pojavi odgovaraju�i signal iz okoline i pritisne dugme za izbor pjesme...

Podsvijest se lako programira, za to su potrebne mentalne preobrazbe, mijenjanje sustava vjerovanja.

Afirmacijama, vizualizacijom i kontrolom vlastitog razmi�ljanja, ne dozvolite destruktivnim emocijama da vladaju vama, kontrolirajte vlastite misli, jedino vi sami mo�ete kontrolirati svoje misli, ako ka�ete da ne mo�ete, ponavljajte: "prekrasno je kontrolirati vlastite misli".
Od danas po�nite govoriti malom, ranjenom djetetu u vama lijepe stvari, pozitivne afirmacije: ja sam dobar, odli�an, zaslu�ujem dobre, odli�ne stvari, zaslu�ujem novac, obilje, blagostanje i sve �to je za moje dobro, voljen sam, zdrav, sna�an, siguran, uspje�an, mudar, inteligentan, u�ivam u �ivotu, jer je svaki moj dan ispunjen rado��u, uspjehom...

Kako �e va�e malo dijete nau�iti govoriti ako mu ne govorite lijepe i nje�ne rije�i?

Ponavljajte: "iz dana u dan moji interesi prosperiraju", "svima iskreno �elim obilje svih vrsta", jer ono �to �elite drugome kao da �elite sebi!

Strah je najve�i neprijatelj �ovjekov. On proizlazi iz neuspjeha, bolesti i lo�ih me�uljudskih odnosa. Ljubav raspr�uje strah. Ljubav je emocionalna privr�enost dobrim stvarima �ivota. Prihvatite po�tenje, pravdu, dobronamjernost, i uspjeh. �ivite u sretnom i��ekivanju boljeg i to �e sigurno do�i.
Neutralizirajte sugestije straha prihvativ�i suprotne misli kao �to su "Ja predivno pjevam, ja sam oslobo�ena, sigurna i mirna" - primiti �ete obilje blagoslova!

Magazin NEXUS

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 00:12 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

�etvrtak, 26.11.2009.

Dnevnik - vic s trunkom istine

Njezin dnevnik:
"U subotu je bio �udan. Bila sam cijeli dan s prijateljicama u kupovini i malo sam zakasnila. Mo�da je zbog toga bio ljut. Na putu doma sam mu rekla da ga volim. On je samo �utio. Za�to jednostavno i on nije mogao re�i da me voli?
Kad smo stigli doma osjetila sam da sam ga izgubila i da ne �eli imati posla sa mnom. Cijelu ve�er je sjedio pred TV-om i nije progovorio ni rije�. Oti�la sam spavati. Nakon 10 minuta i on je legao i iznenada je po�eo reagirati na moje nje�nosti i vodili smo ljubav. Ali sam i dalje imala osje�aj da je odsutan. Mislila sam o tom s njim razgovarati ali on je ve� bio zaspao. Ne znam �to dalje, moj �ivot vi�e nema smisla.

Njegov dnevnik:
"Danas je Dinamo izgubio, ali smo imali dobar sex".

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 09:09 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 25.11.2009.

Uloge �ene u predstavi zvanoj '�ivot'

Rano je jutro, nije jo� ni 8 sati a ja sam ve� vi�e-manje uspje�no odigrala ulogu:

1. ku�nog autotaxija
2. mamine k�erke
3. tatine k�erke
4. tampon zone me�u njima (jer je novi obra�un na staru temu opet u tijeku)
5. majke koja je spremila dijete u �kolu

a jo� me danas o�ekuju uloge:

6. radnice / poslovne partnerice
7. tje�iteljice slomljenog srca i partnerice istodobno

uz napomenu da sam i u PMS-u.

Stoga ljubazno molim ostatak svijeta (koji ovo ionako ne�e vidjeti) da mi se shebe s qrca za danas jerbo mi je dosta. Ne znam koje mi je s*anje od gore navedenih bilo te�e i za danas mi zaista ne treba vi�e. A dan jo� nije ni po�eo...

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 07:55 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 18.11.2009.

Normalna ljubomora vs. patolo�ka ljubomora

Ljubomora je jedan od osje�aja koji osjeti gotovo svatko. Ljubomora se u Psihologijskom rje�niku (Naklada Slap, 1992) definira kao "Neugodno �uvstvo strepnje prouzrokovano sumnjom u postojanje neke tre�e osoba, koja nam oduzima sklonost voljene osobe ili zavist prema nekoj osobi, za koju smatramo da privla�i ve�u sklonost okoline nego �to je imamo mi". Ljubomora mo�e biti uobi�ajena, normalna; mo�e biti poja�ana, te stvarati probleme u vezi i mo�e biti patolo�ka, bolesna.

"Normalna" ili uobi�ajena ljubomora bila bi ona koju je do�ivio gotovo svatko. Svaki roditelj koji ima djecu mogao je primijetiti da su bra�a i sestre �esto ljubomorni, ako primijete (ili im se tako �ini) da onaj drugi dobije vi�e, da ga vi�e puta zagrlimo ili da ga manje kudimo. Jednako tako, u vezi, osoba mo�e biti ljubomorna ne samo na druge potencijalne partnere, ve� i na prijatelje. Tako djevojka mo�e prigovarati svome momku da provodi previ�e vremena sa svojim dru�tvom, da umjesto da s njome ide van, odlu�i oti�i s prijateljima na nogomet. Ovakve "male" doze ljubomore mogu biti simpati�ne, zgodne, pa �ak i znak da je na�em partneru/partnerici stalo do nas, da nas voli i da �eli biti s nama i da mu/joj je te�ko dijeliti s bilo kime.

S druge strane, postoje ljudi koji su "poja�ano" ljubomorni, koji uvijek sumnjaju u svog partnera, koji mu "ne daju �ivjeti" svojim sumnjama i provjeravanjima. Tako djevojka iz gornjeg primjera, ne samo da prigovara svome partneru da provodi puno vremena sa svojim dru�tvom i da bi ona voljela da to vrijeme provede s njom, ve� ne mo�e prestati razmi�ljati o tome da njezin de�ko pri tome gleda druge djevojke, da �e na�i neku koja �e se njemu vi�e svidjeti, te da �e je zbog toga i ostaviti. Ako je ljubomora ovakvog intenziteta tada �e uzrokovati sva�e i napetosti u vezi, a �esto i prekid veze. Valja naglasiti da je ovakva, "poja�ana" ljubomora nezdrava i lo�a, jer ne daje nimalo slobode partneru/partnerici.

Premda kad smo zaljubljeni, �elimo biti stalno s osobom koju volimo i premda nam je svaki trenutak s voljenom osobom dragocjen, prava ljubav dopu�ta mogu�nost da imamo i razli�ite interese i da dio vremena mo�emo provoditi samostalno, bez partnera. Naravno, tu je potrebna i sigurnost u partnera i sebe, tj. sigurnost da to �to na� partner ode s dru�tvom ili prijateljicom na pi�e, ne zna�i odmah da ne misli na nas ili da �e nas ostaviti ili prevariti. Iz ovog primjera vidimo da se iza ljubomore mo�e kriti posesivna ljubav koja ne dopu�ta mogu�nost partneru/partnerici da bude i svoj (osim �to je na�); ili se mo�e kriti na�a nesigurnost i nedovoljno samopo�tovanje (pa smo u stalnom strahu da �e nas partner ostaviti, da mu ne�emo biti dovoljno dobri i da su svi drugi bolji od nas, pa zato i ugro�avaju�i).

Naravno, postoje okolnosti u kojima je partner zaista sklon pretjeranom flertu ili prevari i tada je ljubomora jasna, racionalna i razumna. Ako de�ko na�e svoju djevojku kako se miluje ili ljubi s drugim mu�karcem, onda on nije "preljubomoran", i u slu�aju da pri tome osje�a sna�nu ljubomoru, pa �ak reagira i nekontrolirano, to ne bismo smatrali nenormalnim ili pretjeranim.

Kona�no, postoji i bolesna ili patolo�ka ljubomora. To je ona ljubomora u kojoj osoba vjeruje da je partner vara i da joj je nevjeran, a do tog zaklju�ka nije do�la na temelju racionalnih razloga. Ova vrsta ljubomore �e��a je kod mu�karaca i smatra se pravom du�evnom bole��u. Tako mu�karac mo�e biti uvjeren da ga supruga vara i neprestano je promatrati, uhoditi, postavljati zamke da bi je uhvatio u nevjeri. Pri tome (jer je to bolest) zaklju�uje na temelju neracionalnih argumenata, pa tako ako supruga kupi �ipkaste ga�ice, odmah zaklju�uje da je to siguran i pouzdan znak da ima ljubavnika. �ak mo�e u ljubomori i�i tako daleko da je optu�uje za nevjeru u gotovo nevjerojatnim okolnostima. Tako nije neobi�no da stariji mu�karci s patolo�kom ljubomorom optu�e svoje 70-godi�nje supruge da imaju vi�e 20-godi�njih ljubavnika koji dolaze k njima �im suprug iza�e iz ku�e.
Patolo�ka je ljubomora opasno stanje jer postoji veliki rizik od nasilja, budu�i da ljubomorna osoba mo�e fizi�ki nasrnuti, pa �ak i ubiti, svog partnera; a sve u uvjerenju da to �ini iz ljubavi i nemogu�nosti daljnjeg toleriranja takvog pona�anja svog partnera.

Koliko �emo intenzivno i �esto do�ivljavati ljubomoru, u kojim situacijama te kako �emo se pona�ati odre�eno je mnogim i individualnim i kulturalnim faktorima: prethodnim iskustvima, li�nosti, samopo�tovanju, stavovima o odnosu, spolu pa i kulturalnim normama. Tako su npr. mu�karci ljubomorniji na znakove seksualne nevjernosti, a �ene na znakove da su im partneri emocionalno uklju�eni s drugom osobom. U nekim su dru�tvima ljudi manje skloni ljubomori � jer manje vrednuju ekskluzivno pravo na partnera.

Ljubomoru �e��e osje�aju...

- osobe ni�eg samopo�tovanja i nesigurniji u sebe - br�e se osjete ugro�eni, jer sami sebe do�ivljavaju manje po�eljnima, neadekvatnijima te se boje suparnika
- osobe koje ina�e imaju probleme s impulzivno��u i agresivno��u, te �e��e percipiraju neprijateljske namjere, burnije reagiraju i srljaju s zaklju�cima
- oni kojima je veza klju�ni aspekt �ivota i na nju su orijentirani, te su pove�ano osjetljivi na svaku naznaku prijetnje
- osobe koje od prije imaju iskustvo s nevjernim partnerom � sumnji�avi i pod pove�alom prate svaki znak novog partnera i o�ekuju da se ponovi lo�e iskustvo
- osobe koje se boje biti same (strahuju da nikad ne�e imati drugi odnos, a da je neizdr�ivo biti sam)
- narcisti�ne osobe, koje partnera do�ivljavaju kao objekt, svoj �nastavak�, ne�to �to posjeduju i pokazuju, a ne drugu osobu; pa se razbjesne �to �e ne�to �to �pripada njima� (osoba ili divljenje, pa�nja, nepodijeljeni interes) mo�e preoteti drugi
- nau�eno � u obitelji, kroz model npr ljubomornog oca koji je na taj na�in �pokazivao� ljubav, manipulirao ili kontrolirao majku (da se dr�i u ku�i, izbjegava dru�tvo ili karijeru, izolira je�)
- kultura � koja poti�e ideje o ljubomori i posesivnosti i mu�koj dominaciji kao prihvatljive skriptove pona�anja (i �ene usvoje model pasivnosti i prepu�tanja)
- li�nost pojedinca � neki do�ivljavaju intenzivnije, labilnije ili impulzivnije razne emocije, tako i ljubomoru � i strastveniji su i burnije emocionalno reagiraju
- tip privr�enosti � ako osoba u ranijim, bazi�nim odnosima nije imala sigurnu privr�enost � sklona vidjeti znakove da je odnos ugro�en jer zapravo nema povjerenja u druge nego ih poku�ava kontrolirati (jer druga�ije ne mo�e na njih ra�unati)
- u po�etku veze � dok se odnos ne stabilizira i ne u�vrsti me�usobno povjerenje

Jeste li (pretjerano) ljubomorni?

Razmislite o svojoj ljubomori. Odre�ena doza ljubomore je prirodna jer nas motivira da se borimo za odnos i za�titimo od gubitka (nevjernosti ili napu�tanja od strane partnera). No, upitajte se jeste li preljubomorni. Bi li va� partner/partnerica rekli da ste ljubomorniji od ve�ine ljudi? Jeste li vi�e ljubomorni nego va� partner/partnerica? Znaju li i va�i prijatelji za va�u ljubomoru? Ako ste na ve�inu pitanja odgovorili potvrdno onda se upitajte da li zbog va�e ljubomore trpi va� parntner/parnterica, da li ga svojom ljubomorom vi�e mu�ite nego �to mu pokazujete ljubav? Upitajte se i koja je pozadina va�e ljubomore! Jeste li ljubomorni zbog toga �to ste nesigurni u sebe? Ako je tako, onda shvatite da za to nije "kriv" va� partner.
Ipak, od ljubomore ne treba bje�ati, jer ukoliko imate normalnu dozu samopouzdanja i relativno povjerenje u partnera, a odjednom osjetite nalet ljubomore, intuicija vam je proradila na temelju nekog znaka koji niste odmah uo�ili.
Ako imalo sumnjate da ste preljubomorni, onda se trudite obuzdati svoju ljubomoru. Poku�ajte se na�aliti sa svojom ljubomorom. Recite svom partneru da ste jako ljubomorni i da si ne mo�ete pomo�i. Razgovarajte o tome �to osje�ate i zbog �ega. Poku�ajte zajedni�ki prona�i rje�enje za ljubomoru, kako ona ne bi naru�ila va� odnos. Sagledajte situaciju prisebno, prona�ite uzrok ljubomore i otklonite ga, zajedno s partnerom.
Na vezi treba konstantno raditi, a ljubomora mo�e biti samo mali za�in ili veliki problem, ovisi samo o vama i partneru.

Izlije�ite se!

Iako su ljubomorne osobe zapravo "tla�itelji" i oni pate zbog svog stanja. Osje�aju se poti�teno, ljuto, tjeskobno, preokupirano strahovima da �e biti odba�eni, napu�teni, te se mogu osje�ati da ne kontroliraju svoju ljubomoru.
Ipak patolo�ka ljubomora, ako se na vrijeme prepozna, mo�e se lije�iti.

- Va�no je na vrijeme prepoznati i reagirati na te probleme, potra�iv�i stru�nu pomo�! Takve osobe daju od po�etka veze signale da imaju problema s ljubomorom, no problem je �to to partnerice �esto shva�aju kao dokaz strastvene, posebne ljubavi, govori prof. psih. Jadranka Orehovec.

Naime, ako ne sanirate ekstremne ljubomorne osje�aje, upravo svojim ljubomornim pona�anjem mo�ete izazvati kontraefekt , te ostvariti ono �ega se bojite - izgubiti odnos!

Tako�er je potrebno shvatiti kako ljubomora nije dokaz ljubavi, ona je samo pokazatelj o�ajni�ke potrebe osobe da zadr�i ono �to trenutno �eli te njenih nerealnih strahova da joj je to ugro�eno.

Potrebno je ovdje spomenuti i stanje koje je suprotnost ljubomori. Kao �to postoji patolo�ka ljubomora (za koju smo rekli da je bolest), tako postoji i erotomanska sumanutost (to je stanje kod kojeg osoba vjeruje da je neka poznata li�nost u njega/nju zaljubljena i da mu/joj na razli�ite na�ine to poku�ava poru�iti). Upravo ova suprotnost govori koliko ljubomora proizlazi iz nas samih, iz na�e li�nosti i koliko ovisi o tome kako sami gledamo na sebe i na svijet oko sebe. Dakle, ako ste preljubomorni, nije to (naj�e��e) zbog va�eg partnera, nego zbog vas. Naravno, ako je va� partner preslobodan i ako je va�a ljubomora rezultat jasne nevjere, onda sve ovo gore re�eno ne vrijedi, jer tada se radi o razumljivoj i o�ekivanoj reakciji.

Izvor: ordinacija.hr - dr.med. Goran Arbanas | tesa.hr - Jadranka Orehovec, prof. psih. | she.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 09:22 - Komentiraj/Vidi komentare (2) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

utorak, 17.11.2009.

Molitva Sioux Indijanaca

Dozvoli da moje ruke pune po�tovanja,
dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
Izo�tri moje uho da �uje Tvoj glas.
U�ini me mudrom kako bih spoznala nauk, koji si Ti,
tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.
Tra�im snage, ali ne da bih nadja�ala svoju bra�u,
nego da bih nadvladala svog najve�eg neprijatelja
samu sebe!

Bo�e, daj mi mirno�u da podnosim stvari
koje ne mogu promijeniti.

Bo�e, daj mi hrabrost da promijenim stvari
koje mogu promijeniti.

Bo�e, daj mi mudrost da razlikujem
jedno od drugog.

Neka ne molim da budem za�ti�ena od opasnosti,
ve� da se bez straha suo�im s njom.

Neka ne molim za smirenje mog bola,
ve� za jako srce da ga savladam.

Neka ne tra�im saveznike u �ivotnoj borbi,
ve� da se oslonim na vlastite snage.

Nek ne preklinjem za spas od straha,
ve� za vjeru da osvojim svoju slobodu.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 12:01 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

ponedjeljak, 09.11.2009.

Sol je prirodni antidepresiv

Ne morate osje�ati gri�nju savjesti kad sljede�i put posegnete za vre�icom �ipsa ili slanih grickalica, pogotovo kad ste u banani, jer znanstvena su istra�ivanja pokazala da sol ima u�inak kao i antidepresivi. Sol bi se mogla nazvati i prirodnim antidepresivom, no poznato je da ve�e koli�ine soli imaju ne�eljene posljedice poput visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Ipak, premale koli�ine soli u organizmu vode u depresiju, pokazalo je najnovije istra�ivanje koje je provelo Sveu�ili�te u Iowi.

Preporu�ena dnevna doza soli za odrasle osobe iznosi �etiri grama, iako stru�njaci tvrde da su dva grama vi�e nego dovoljna. Ve�ina odraslih u razvijenom svijetu dnevno konzumira i do 10 grama, najvi�e zato �to im se prehrana bazira na previ�e prera�ene hrane koja ima visok udio soli. Stru�njaci sa Sveu�ili�ta u Iowi vjeruju da danas ljudi reagiraju na sol jednako kao �to ovisnici reagiraju na te�ke droge.

Psihologinja Johnson ka�e da je ljudsko tijelo opremljeno 'istim sistemom okusa stvorenim da detektira sol, a mozak pamti lokaciju izvora soli' i zato na�e tijelo �esto �udi za okusom slane hrane. 'To sugerira da se �udnja i potreba za solju se mo�e povezati s istim reakcijama u mozgu koje se javljaju kod ovisnika o drogama', ka�e Johnson.

Vjeruje se da je ljudsko tijelo stolje�ima razvilo osje�aj zadovoljstava povezan sa solju, vjerojatno dijelom i zbog toga �to je njezina upotreba bila mala jer soli nije bilo dovoljno. Rimski legionari bili su pla�eni solju zato �to je bila strahovito vrijedna u to vrijeme, a latinska rije� salarium korijen je engleske rije�i salary, �to zna�i pla�a. Sol se do izuma hladnjaka koristila za konzerviranje hrane.

Izvor: 13.3.2009 | DobreVijesti.info/Tportal.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 12:31 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

�etvrtak, 05.11.2009.

Ugljikohidratima protiv depresije i ljutnje

Nemasna prehrana bogata ugljikohidratima poma�e u gubitku tjelesne mase, te ljude �ini sretnijima od onih koji se hrane s manje ugljikohidrata, ali s vi�e mesa i mlije�nih proizvoda, objavljeno je u utorak u studiji australskih znanstvenika.

U istra�ivanju je sudjelovalo 106 pretilih ljudi, izme�u 24 i 64 godine, koji su godinu dana bili podvrgnuti dvama dijetnim na�inima prehrane:
1. prvim bez masno�a, ali bogatim ugljikohidratima, s kruhom, tjesteninom i ri�om, i
2. drugim s malo ugljikohidrata i vi�e mesa i mlije�nih proizvoda.

Ustanovljeno je da su ispitanici prosje�no izgubili 13,7 kilograma svaki, ali bez zna�ajnije razlike izme�u skupina.

Me�utim, kod onih s prehranom bogatom ugljikohidratima zabilje�eno je zna�ajno manje ljutnje, agresivnosti, depresije i anksioznosti, objavljeno je u �asopisu Archives of Internal Medicine.

Izvor: PlivaZdravlje.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 08:27 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>