ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

subota, 10.10.2009.

Pani�ni napad

Napad panike je iznenadni osje�aj veoma jakog straha i upla�enosti, osje�aj nelagode koji sa sobom donosi i niz psiho-somatskih simptoma.

Osoba koja do�ivljava pani�ni napad ima osje�aj da joj se ne�to zaista stra�no doga�a, uvjerena je da �e se istog trena sru�iti ili onesvijestiti ili pak da �e umrijeti na licu mjesta, da ce izgubiti kontrolu nad sobom, da �e poludjeti, izgubiti razum i ne�e znati �to �ini.

Napad panike mo�e trajati u rasponu od 5 minuta do pola sata, rijetko i du�e. Kod pani�nog napada osoba misli da je fizi�ki ugro�ena, da joj prijeti neka opasnost. Naravno, taj strah je potpuno nerealan, ali ga osoba do�ivljava vrlo realno.

Za osobu koja proo�ivljava pani�ni napad, to je zaista zastra�uju�i doga�aj (naro�ito prvi pani�ni napad), pa nije ni �udo da osoba misli da �e joj se ne�to stra�no dogoditi.

Nakon �to napad panike pro�e, osoba je istinski izmorena, zbunjena, a �esto i veoma icrpljena, zato �to je napad panike sam po sebi veoma iscrpljuju� po organizam.

�to se zapravo doga�a kod napada panike?

Kod napada panike vrlo se lako aktivira autonomni (vegetativni) �iv�ani sistem sa svojim "fight or flight" mehanizmom . Ne�to sli�no kao kada se na�ete u d�ungli i pred vas isko�i tigar - trenuta�no se aktivirao va� "fight or flight" mehanizam a vi biste se po�eli boriti ili bje�ati. Isto to doga�a se i kod pani�nog napada, osim �to vas ne juri tigar i ne postoji nikakva realna opasnost.

Naj�e��i uzrok napada jest STRES, a naro�ito ukoliko se nakupljao kroz du�e vrijeme, koji se javlja u mnogo oblika. Stoga �ovjek treba promijeniti �ivotnu filozofiju i izbjegavati stresne situacije ili se druga�ije odnositi prema njima nego ranije.

Prije razmatranja pani�nog poreme�aja potrebno je razgrani�iti pani�ni poreme�aj kao zasebnu dijagnosti�ku kategoriju od pani�nih napadaja.

Po va�e�im psihijatrijskim klasifikacijama (DSM IV i MKB 10) najzna�ajnije obilje�je pani�nog poreme�aja je prisutnost ponavljanih neo�ekivanih pani�nih napadaja koji se javljaju najmanje jedanput mjese�no, zabrinutost oko mogucih posljedica pani�nih napadaja ili zna�ajno promijenjeno pona�anje povezano s napadima.

Panicni napadi nisu posljedica neposrednih fiziolo�kih u�inaka uzimanja psihoaktivnih tvari ili op�eg zdravstvenog stanja, a ne mogu se bolje objasniti u sklopu nekog drugog du�evnog poreme�aja. Ovisno o tome jesu li zadovoljeni kriteriji za agorafobiju po DSM IV psihijatrijskoj klasifikaciji postavlja se dijagnoza pani�nog poreme�aja sa ili bez agorafobije. Pani�ni napadi ne pojavljuju se samo u sklopu pani�nog poreme�aja i javljaju se i u kontekstu nekih drugih psihijatrijskih poreme�aja, a kao najva�nije obilje�je imaju kratkotrajno razdoblje intenzivnog straha ili nelagode koja je udru�ena sa najmanje 4 od 13 tjelesnih ili kognitivnih simptoma.

Napad po�inje iznenada i razvija se brzo do vrhunca (obi�no za 10 minuta ili manje), te je �esto pra�en osje�ajem bliske ili nastupaju�e propasti i osje�ajem potrebe za hitnim bijegom.
Trinaest tjelesnih i kognitivnih znakova (simptoma) pani�nog napada su:
lupanje srca, znojenje, drhtanje, osje�aj nedostatka zraka, osje�aj gu�enja, bol ili nelagoda u prsima, mu�nina ili �elu�ane smetnje, vrtoglavica ili o�amu�enost, derealizacija ili depersonalizacija, strah od gubitka kontrole ili strah da �e se poludjeti, strah od smrti, trnci i navala osje�aja topline ili hladno�e.
U razlikovanju panicnog napada od drugih poremecaja va�no je uzeti u obzir kontekst u kome se pani�ni napadi javljaju. Tako postoje 3 karakteristi�na tipa pani�nih napada s razli�itim odnosima izme�u po�etka napada i prisutnosti ili odsutnosti situacijskih okida�a:
1.
neo�ekivani (bez povoda) pani�ni napadi, u kojima po�etak napada nije pra�en situacijskim okida�em,
2.
situacijski ograni�eni (s povodom) pani�ni napadi, u kojima se pani�ni napad gotovo bez varijacija pojavljuje neposredno nakon izlaganja odre�enoj situaciji ili okida�u (npr. osoba ugleda zmiju i to je uvijek okida� za trenutni pani�ni napad) i
3.
situacijski predisponirani pani�ni napadi, koji se �e��e javljaju nakon izlaganja osobe odre�enoj situaciji ili okida�u, ali nisu nepromjenjivo vezani za situaciju i ne javljaju se obavezno po izlaganju osobe situaciji.

Da bi se dijagnosticirao pani�ni poreme�aj pani�ni napadi se, barem u po�etku razvoja poreme�aja, moraju javljati neo�ekivano.

U SAD-u vecina istra�iva�a vjeruje da se agorafobija gotovo uvijek razvija kao komplikacija kod oboljelih od pani�nog poreme�aja. Termin agorafobija skovan je 1871. godine, a dolazi od gr�ke rije�i agora koja ozna�ava javno mjesto i phobos koja oznacava strah. Najva�nije obilje�je agorafobije je anksioznost koja se javlja na mjestima i u situacijama s kojih bi bijeg mogao biti te�ak ili u kojima pomo� ne bi mogla biti dostupna u slu�aju situacijski predisponiranog pani�nog napada. Izbjegavaju se situacije koje su izvan zone sigurnosti koju obi�no predstavlja bolesnikova ku�a.
Ukoliko osoba uvidi i shvati iracionalnost straha od izlaska iz "zone sigurnosti", prvi i najte�i korak prema ozdravljenju je ve� napravila.

Vezani �lanci:
Pani�ni poreme�aj
Pani�ne atake i pani�ni poreme�aj