ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Što su kompulzivni poremeæaji?

Postoji više vrsta kompulzivnih poremeæaja. To mogu biti prisilne radnje, prisilne misli – ili kombinacija misli i radnji. Mnogima je kompulzivni poremeæaj neshvatljiv i èudan. Utvrðivanje dijagnoze i objašnjenje tegoba može biti veoma znaèajno za savladavanje problema OKP (opsesivno kompulzivnog poremeæaja).

Prisilne radnje

Rituali èistoæe
Pranje samo po sebi nije neprirodno. Naprotiv, ono je važno da bi se izbjegle infekcije i zaraze. Meðutim, pretjerani rituali pranja i èišæenja, i poslije uklanjanja svake neèistoæe, mogu biti
opsesije. U tom sluèaju rituali su uèestali, trajni i intenzivni, a poèinju kao pretjerani strah od prljavštine ili zaraze. Osoba koja pati od ove vrste prisilnih radnji se može osjetiti prisiljenom da pere ruke i do 40-50 puta dnevno i da svako pranje traje pretjerano dugo.

Provjera stvari
Prekontrolirati da li je štednjak iskljuèen i da li su vrata zakljuèana je uobièajeno i važno. Ako netko to uradi jednom ili dva puta, to nije prinudna radnja, ali jest ako to radi neprekidno, iako veæ zna da je štednjak iskljuèen, a da su vrata zakljuèana.

Druge ritualne radnje
Pranje i provjeravanje su najèešæi oblici prisilnih radnji, ali se jedna treæina onih koji pate od prisilnih radnji iscrpljuje drugim ritualima. Netko izbjegava linije na trotoaru, stalno prebrojava
stvari, koristi magiène brojeve ili obavlja stvari po nekom, specijalnom redoslijedu. Drugi skupljaju stvari i teško im je da ih se oslobode.

Prisilne misli

Prisilne misli mogu biti ideje, fantazije, impulsi ili druge misli. Prisilne misli èesto mogu biti èudne i strane, a doživljavaju se kao zastrašujuæe i neugodne. Može se dogoditi da pomislite da æe, ukoliko ne izvedete sasvim precizno neki odreðen ritual, doæi do katastrofe, kao što su rat ili smrt. Tada vas prisilne misli najèešæe tjeraju da se vratite nazad i provjerite da li se to zaista i dogodilo. Drugi primjer je ako u nekoj knjizi proèitate rijeè ”bolestan” i osjetite da tu opasnu rijeè morate neutralizirati suprotnom rijeèju ”zdrav”. Tada možete, kao opsjednuti, tražiti tu rijeè u cijeloj knjizi. Pomisao da možete uèiniti nešto strašno, na primjer povrijediti svoje dijete, može dovesti do straha od noževa ili oštrih predmeta.
Više od polovine pacijenata koji pate od bolesti prisilnih misli i radnji ima prisilne misli, a prisilne misli i radnje se, u velikoj mjeri, poklapaju.
Prisilne misli se mogu pojaviti i bez prisilnih radnji. Ako se istovremeno pojave i prisilne radnje, onda su prisilne misli obièno vezane za te prisilne radnje.

Da li prepoznajete ove simptome?

Kod poremeæaja prisilnih misli i radnji postoji mnogo simptoma. Uz te simptome, poremeæaj dovodi do znaèajnog društvenog hendikepa, tako da se ne možete razvijati onako kako biste željeli. Simptomi prisilnih misli i radnji se obièno odražavaju na cijelu obitelj, nad kojom ponekad potpuno dominiraju.

• Prisilne radnje - Muèi vas prisilno ponašanje, na primjer neprekidno pranje. To obavljate kako biste sprijeèili opasnost ili neutralizirali nelagodu i strah. Uviðate da je vaše ponašanje, u stvari, besmisleno i nepotrebno.
• Prisilne misli - Stalno vas muèe neprijatne ideje, misli, fantazije ili impulsi. Pokušavate ignorirati ili zanemariti misli, ali vam to ne uspijeva. Imate osjeæaj da su vam misli strane, a istovremeno vaše vlastite.
• Drugi simptomi - Drugi simptomi su nedoumica, predomišljanje, opreznost i problemi u donošenju bilo veæih ili manjih odluka. Pored toga, osoba s kompulzivnim poremeæajima može ponekad imati fobije, vezane naroèito za kompliciranije situacije, npr. izbjegavanje prljavštine. Simptomi depresije i teška depresija takoðer nisu neuobièajeni.

Tko pati od kompulzivnih poremeæaja (OKP)?

Opsesivno kompulzivni poremeæaj (OKP; oboljenje prisilnih radnji i misli) obièno se prvi put javlja izmeðu 15. i 20. godine, stariji od 35 godina rijetko obolijevaju. Pravodobno lijeèenje poremeæaja poveæava šanse da se èovjek oslobodi prisilnih radnji i/ili prisilnih misli.
Šanse za ozdravljenje bez lijeèenja su veoma male, iako se, s godinama, može osjetiti izvjesno olakšanje.

Uzroci poremeæaja i psihièki mehanizmi

Uzroci OKP mogu biti raznovrsni, a neki od njih su i genetski. Jedna od teza jest i da strog odgoj, uz strogu preciznost i pedantnost, može doprinijeti razvoju opsesivno-kompulzivnog poremeæaja.
Što održava prisilno ponašanje, bez obzira da li se radi o prisilnim radnjama ili prisilnim mislima? Dodirnuli ste nešto što vam je uprljalo ruke (ili samo imate taj osjeæaj). Osjeæaj nelagode raste i postaje neizdrživ. Perete ruke i neugoda odmah nestaje. Našli ste strategiju da savladate strah, ali ona nije dovoljno efikasna. Djelomièno vam je iskrsnuo novi problem - prisilno ponašanje koje oduzima puno vremena i velika je smetnja. Osjeæaj nelagode æe se ubrzo, dijelom ponovo pojaviti, tako da se morate stalno iznova prati. Svaki put kad ovo obavite, èinite jedan novi produžetak istog problema.

Lijeèenje

Prisilne radnje - Lijeèenje eksponiranjem
Kao najuèinkovitiji naèin lijeèenja bolesti prisilnih misli i radnji pokazala se terapija pri kojoj se èovjek izlaže onome èega se najviše plaši. Kada, u aktualnim situacijama, nastanu strah i nelagoda, pacijent treba natjera sebe da ne podlegne prisilnom ponašanju. Osjeæaj nelagode se postepeno gubi ukoliko se izvršenje prisilne radnje izvjesno vrijeme izbjegava.
Ovo je jedna vrsta kognitivne terapije ponašanja koji se zove eksponiranje (izlaganje) sa sprjeèavanjem reagiranja.

Prisilne misli - Lijeèenje eksponiranjem
Ovaj naèin lijeèenja se pokazao efikasnim i danas se smatra najboljim naèinom lijeèenja poremeæaja prisilnih misli i radnji. Ova vrsta lijeèenja je najefikasnija i daleko korisnija kada se vrši bez upotrebe lijekova ili alkohola.

Lijeèenje lijekovima
Poremeæaji prisilnih misli i radnji se mogu lijeèiti i antidepresivima, ali eksponiranje, ipak, djeluje najbolje. Kombinacija lijekova i terapije eksponiranja (izlaganja) ima aditivan, odnosno „dvostruki efekt“.

Drugi oblici lijeèenja
Obiteljska terapija

Više o OKP...