ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Kvantitativni poremeæaji svijesti

Somnolencija
Somnolencija je najblaži kvantitativni poremeæaj svijesti. Èovjek u stanju somnolencije djeluje pospano, apatièno, inertno. Percepcija podražaja je moguæa, ali samo ako se radi o intenzivnijem podražaju. Teško mogu vezati pažnju za neki predmet ili pojavu. Nesigurno je orijentiran u prostoru i vremenu.

Sopor
Soporozni bolesnik teže reagira na vanjske podražaje. S njim je vrlo teško ili gotovo nemoguæe uspostaviti verbalni kontakt. Tijekom sopora poremeæen je tijek svijesti pa nastupa amnezija, ili se bolesnik tek fragmentarno sjeæa perioda sopora.

Koma
Koma je najteži kvantitativni poremeæaj svijesti. Pacijenti, u najtežem stupnju kome, ne reagiraju na nikakve podražaje. Ugašeni su miotatièki refleksi i refleks zjenica na svjetlo.
Kontinuitet tijeka svijesti je potpuno prekinut.


Kvalitativni poremeæaji svijesti

Konfuzno-oneiroidno stanje
Naziv oneiroidno dolazi od grèke rijeèi oneiros, što znaèi san, jer ovo stanje ima dosta zajednièkog sa snom.
Stanje je karakterizirano nesigurnom orijentacijom pacijenta. Bolesnik djeluje smeteno i zbunjeno, teže prepoznaje osobe i predmete oko sebe, èesto zaluta, ima izražen osjeæaj nesigurnosti i neizvjesnosti. Takvi odnosi mogu biti podloga za nastanak fluidnih, nesistematiziranih i prolaznih ideja odnosa. Pacijenti su naglašeno sugestibilni, afekt im je labilan. Oslabljena je kritièka moæ.
Konfuzno-oneiroidno stanje je kvalitativni poremeæaji svijesti koji najèešæe u podlozi ima organsku patološku promjenu, no ponekad se takvo stanje može javiti kao odgovor na stresnu situaciju.

Delirij
Delirij je osnovni sindrom akutnog moždanog sindroma, odnosno poremeæaja koji se javlja u sklopu nekog organskog poremeæaja.
Delirantni sindrom se sastoji od nekoliko osnovnih simptoma: prostoro-vremenska, kao i auto- (prema sebi) i alopsihièka (prema drugima) dezorijentiranost, zatim èulne obmane tipa iluzija i halucinacija koje su najèešæe neprijatnog sadržaja, strah koji se javlja kao reakcija na neugodne i zastrašujuæe obmane, psihomotorna uzbuðenost koja je posljedica intoksiciranosti ili reakcije na neugodne iluzije i halucinacije.
Pažnja i shvaæanje bolesnika su potpuno ošteæeni. Za cijeli period delirantnog stanja postoji amnezija.

Sumraèno stanje
Sumraèno stanje je oblik poremeæaja svijesti kod kojeg je održana svjesnost o okolini i predmetima, ali se gubi svijest o vlastitom ja. Unutarnje psihièke funkcije su veæinom uredne, stoga bolesnik nije upadljiv okolini. Dapaèe, on je sposoban obavljati neke radnje, sklapati poznanstva.
Meðutim, bolesnik ne može "vidjeti" sebe, ne zna što radi, niti zašto to radi. Svijest je jako sužena, a duševni život se odvija na nižim slojevima liènosti. Ovo stanje najèešæe brzo nastupa, ali isto tako naglo i nestaje. Najèešæi uzrok je epilepsija.

Somnabulizam
Somnabulizam ili mjeseèarstvo je karakterizirano gubljenjem kontrole nad motorièkom aktivnosti. Takav gubitak kontrole dogaða se kad je svijest promijenjena stanjem sna, a motorièka aktivnost se vraèa u stanje "aktivnosti", prije no što se svijest ponovno "aktivira".
Mjeseèarstvo može biti manifestacija epileptièkih ošteæenja, ali može se javiti i kao konverzivni sindrom neuroza.

Fuga
Ovaj pojam je dobio naziv od latinske rijeèi fuga, što znaèi bijeg. Radi se o poremeæaju svijesti koji je, kako mu i ime kaže, karakteriziran time da bolesnik bez vidljivog povoda - "odluta". Fuga se javlja kod epileptièara i kod konverzivnih neuroza.

Hipnotièko stanje
To je stanje karakterizirano suženjem svijesti koje je izazvano od strane osobe koja se služi razlièitim hipnotièkim metodama. Hipnotièko djelovanje može imati razlièiti efekt, pa se tako i hipnoze razlikuju po stupnju dubine "hipnotièkog sna".
Hipnoza se može koristiti kao jedan od naèina otkrivanja skrivenih intrapshièkih konflikata.

Izvor: medicina.hr