Kvantitativni poremećaji svijesti
Somnolencija
Somnolencija je najblaži kvantitativni poremećaj svijesti. Čovjek u stanju somnolencije djeluje pospano, apatično, inertno. Percepcija podražaja je moguća, ali samo ako se radi o intenzivnijem podražaju. Teško mogu vezati pažnju za neki predmet ili pojavu. Nesigurno je orijentiran u prostoru i vremenu.
Sopor
Soporozni bolesnik teže reagira na vanjske podražaje. S njim je vrlo teško ili gotovo nemoguće uspostaviti verbalni kontakt. Tijekom sopora poremećen je tijek svijesti pa nastupa amnezija, ili se bolesnik tek fragmentarno sjeća perioda sopora.
Koma
Koma je najteži kvantitativni poremećaj svijesti. Pacijenti, u najtežem stupnju kome, ne reagiraju na nikakve podražaje. Ugašeni su miotatički refleksi i refleks zjenica na svjetlo.
Kontinuitet tijeka svijesti je potpuno prekinut.
Kvalitativni poremećaji svijesti
Konfuzno-oneiroidno stanje
Naziv oneiroidno dolazi od grčke riječi oneiros, što znači san, jer ovo stanje ima dosta zajedničkog sa snom.
Stanje je karakterizirano nesigurnom orijentacijom pacijenta. Bolesnik djeluje smeteno i zbunjeno, teže prepoznaje osobe i predmete oko sebe, često zaluta, ima izražen osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti. Takvi odnosi mogu biti podloga za nastanak fluidnih, nesistematiziranih i prolaznih ideja odnosa. Pacijenti su naglašeno sugestibilni, afekt im je labilan. Oslabljena je kritička moć.
Konfuzno-oneiroidno stanje je kvalitativni poremećaji svijesti koji najčešće u podlozi ima organsku patološku promjenu, no ponekad se takvo stanje može javiti kao odgovor na stresnu situaciju.
Delirij
Delirij je osnovni sindrom akutnog moždanog sindroma, odnosno poremećaja koji se javlja u sklopu nekog organskog poremećaja.
Delirantni sindrom se sastoji od nekoliko osnovnih simptoma: prostoro-vremenska, kao i auto- (prema sebi) i alopsihička (prema drugima) dezorijentiranost, zatim čulne obmane tipa iluzija i halucinacija koje su najčešće neprijatnog sadržaja, strah koji se javlja kao reakcija na neugodne i zastrašujuće obmane, psihomotorna uzbuđenost koja je posljedica intoksiciranosti ili reakcije na neugodne iluzije i halucinacije.
Pažnja i shvaćanje bolesnika su potpuno oštećeni. Za cijeli period delirantnog stanja postoji amnezija.
Sumračno stanje
Sumračno stanje je oblik poremećaja svijesti kod kojeg je održana svjesnost o okolini i predmetima, ali se gubi svijest o vlastitom ja. Unutarnje psihičke funkcije su većinom uredne, stoga bolesnik nije upadljiv okolini. Dapače, on je sposoban obavljati neke radnje, sklapati poznanstva.
Međutim, bolesnik ne može "vidjeti" sebe, ne zna što radi, niti zašto to radi. Svijest je jako sužena, a duševni život se odvija na nižim slojevima ličnosti. Ovo stanje najčešće brzo nastupa, ali isto tako naglo i nestaje. Najčešći uzrok je epilepsija.
Somnabulizam
Somnabulizam ili mjesečarstvo je karakterizirano gubljenjem kontrole nad motoričkom aktivnosti. Takav gubitak kontrole događa se kad je svijest promijenjena stanjem sna, a motorička aktivnost se vrača u stanje "aktivnosti", prije no što se svijest ponovno "aktivira".
Mjesečarstvo može biti manifestacija epileptičkih oštećenja, ali može se javiti i kao konverzivni sindrom neuroza.
Fuga
Ovaj pojam je dobio naziv od latinske riječi fuga, što znači bijeg. Radi se o poremećaju svijesti koji je, kako mu i ime kaže, karakteriziran time da bolesnik bez vidljivog povoda - "odluta". Fuga se javlja kod epileptičara i kod konverzivnih neuroza.
Hipnotičko stanje
To je stanje karakterizirano suženjem svijesti koje je izazvano od strane osobe koja se služi različitim hipnotičkim metodama. Hipnotičko djelovanje može imati različiti efekt, pa se tako i hipnoze razlikuju po stupnju dubine "hipnotičkog sna".
Hipnoza se može koristiti kao jedan od načina otkrivanja skrivenih intrapshičkih konflikata.
Izvor: medicina.hr
Post je objavljen 19.08.2009. u 22:47 sati.