ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Jeste li se ikada upitali zašto vam lijeènici postavljaju mnoštvo naizgled nevažnih pitanja nakon što ste im se obratili za pomoæ radi nekog od poremeæaja mentalnog zdravlja? Govorim o psihijatrima, u prvom redu onima koji zaprimaju pacijente na lijeèenje u bolnièkoj ustanovi, ali i onima kod kojih dolazite na ambulantno lijeèenje. Cilj je njihovog "detektivskog ispitivanja i pravljenja bilješki" postavljanje toène dijagnoze kako bi vaše lijeèenje zapoèelo što prije i bilo što efikasnije a takav razgovor odnosno podatke koje lijeènik uzima od pacijenta nazivamo ANAMNEZA.

Anamneza (anamnesis) je rijeè grèkog porijekla i znaèi sjeæanje. Ona podrazumijeva razgovor sa bolesnikom u cilju prikupljanja svih informacija koje su bitne za otkrivanje stvarne prirode bolesti i toèno postavljanje dijagnoze. Svi podaci dobijeni na ovaj naèin, zajedno s podacima dobivenim tijkom fizièkog pregleda i dopunskih ispitivanja, se bilježe u formular koji se zove povijest bolesti.
Anamneza u okviru povijesti bolesti sadrži sljedeæe dijelove: generalije, glavne tegobe, sadašnja bolest, ranije bolesti, ispitivanje o sadašnjem stanju (anamneza po sistemima), osobna anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiološki podaci i anamnezni zakljuèak.

Anamneza je osnova i najvažniji dio dijagnostièkog postupka i mnoge bolesti se mogu dijagnosticirati veæ na osnovi dobro uzete anamneze.

Evo kako izgleda jedan uobièajeni "upitnik" temeljem kojega se postavlja psihijatrijska dijagnoza:

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Br. boravka
Br. povijesti bolesti, med. dokumentacije i sl.
Lijeènik:

Naèin dolaska na odjel (dežurni ili nedežurni dan, po prethodnom dogovoru ili na vlastiti zahtjev, premještaj s drugog odjela i sl.). Da li posjeduje medicinsku dokumentaciju ili ne, da li je ordinirana urgentna terapija ili ne.

Vanjski izgled bolesnika pri prijemu, opæe držanje, ponašanje. Uspostavljanje kontakta s okolinom. Izraz, mimika, gestikulacije. Brzina i naèin reagiranja na poziv lijeènika. Mjesto obavljanja razgovora.

ANAMNEZA:

Obiteljska anamneza: Obratiti pažnju na duševne bolesti u obitelji (kriminalitet, alkoholizam, epi-napadaji). Ispitati naèin života šireg obiteljskog kruga. Posvetiti pažnju èudacima u obitelji, slaboumnima, socijalno zapuštenima.

Anamneza - autoanamneza: podaci se uzimaju od poroðaja (da li je bio težak, da li je bilo komplikacija). Bolesti, smetnje prehrane u prvoj godini, kada je prohodao, progovorio, pojava eventualnih grèeva, konvulzija. Povrede glave u djetinjstvu. Ponašanje djeteta: svojeglavo, nervozno, plaèljivo. Osnovna škola (gdje), kasnije školovanje, pubertet. Anomalije ponašanja: lijenost, asocijalnost, svojeglavost, strašljivost, pavor et enuresis nocturna. Zarazne bolesti. Stav prema društvu, poslu, obitelji. Kriminalitet ili neki drugi oblik društvenog konflikta. Brak, djeca i odnos prema njima. Javna djelatnost.
Poèetak i razvitak sadašnje bolesti, redoslijed simptoma, razlog dolaska u bolnicu. Ispitivanje sumanutih ideja i obmana osjetila, promjene raspoloženja, eventualno odbijanje hrane, nasilni ispadi, otpor, organski simptomi. Postojanje alkoholizma, uzimanje sredstava za uživanje. Spolne bolesti. Stav pacijenta prema hospitalizaciji.
Sve žalbe bolesnika (npr. bol u trbuhu i sl.) potrebno je provjeriti. Uvijek potrebno pred sobom imati cjelokupnu liènost sa svim tjelesnim i psihièkim pojavama. Apetit, libido, potencija, stolica i mokrenje.
Posjedovanje vozaèke dozvole i oružja.

Status somaticus: visina, težina, uhranjenost, antropološki tip.
Glava: velièina, oblik, anomalije rasta i razvoja. Uši i nos. Ždrijelo i zubalo. Izlazišta kranijalnih živaca.
Vrat: velièina i oblik, palpacija limfnih èvorova, pregled štitne žlijezde.
Toraks: svedenost, simetriènost, respiratorna pomiènost. Perkutorni i auskultatorni nalaz. Srce: akcija, tonovi, šumovi, puls, tlak.
Abdomen: stjenka, palpatorni nalaz. Jetra, slezena.
Ekstremiteti: edemi, trofièke promjene, pulzacije art. dorsalis pedis i tibialis posterior.

Status neurologicus:
Glava: konfiguracija, osjetljivost na palpaciju i perkusiju.
Kralješnica: zakrivljenost, osjetljivost na palpaciju, perkusiju i uzdužno optereæenje. Šija.
Držanje glave, trupa, ekstremiteta.
Hod sa zatvorenim oèima, naprijed, nazad i po ravnoj crti. Romberg (tendencija pada, na koju stranu?). Znakovi pareze, gruba motorna snaga (uredna, reducirana). Aktivne kretnje (opseg, snaga, brzina i pokretljivost).
Muskulatura: eutrofièna, eutonièna ili postoji spasticitet, rigor, atrofije, hipotrofije. Pokusi koordinacije (prst - nos, peta - koljeno). Cerebralni živci. Njuh i okus (aproksimativno). Sluh i vid (metoda konfrontacije i bilateralnog simultanog podraživanja).
Bulbomotorika (eventualni strabizam, diplopije, nistagmus?). Zjenice.
Mimièna muskulatura, voljno i afektivno izražavanje. Artikulacija i gutanje, odizanje mekog nepca pri fonaciji. Uvula. Jezik - položaj, atrofija, fascikulacije.
Refleksi: kornealni, konjunktivalni. Trbušni u sve tri etaže. Brahioradijalni, bicepsa i tricepsa. RPT i RAT.
Patološki refleksi ?
Senzibilitet: površinski i duboki osjet.

Psihièki profil: vanjski izgled bolesnika. Neupadljiv, upadljiv, uredan, zapušten, neuredan, rašèupan, neobrijan, neopran, neobiènog izgleda, nakiæen, gol itd.

Stanje svijesti:
Pri svijesti, zanesene svijesti, somnolentan, soporozan, sumraèan, delirantan, opæe držanje i ponašanje: kontakt oèuvan, dobro ga uspostavlja i održava ili ga pacijent odbija. Može biti miran ili pristupaèan ili nemiran, agitiran. Hoda naokolo. stalno govori i brblja. Može biti ukoèen, mutistièan, tek kontakt nemoguæ.
Izraz lica i mimika: izraz lica vedar veseo ili ukoèen, taman i izražava oèajanje, tugu, brigu ili oprezan ili ravnodušan. Izraz lica takoðer može izražavati srdžbu, besputnost, besciljnost, tjeskobu, strah, radost. Lice poput maske, paramimija (mimika nije adekvatna).

Gestikulacija: adekvatna normalnom ili patološkom raspoloženju ili mišljenju. Neadekvatne-nerazumljive i bizarne kretnje, stereotipija, patološke hiperkineze. gestikulacije su kod depresije spore, a kod manije živahne. Ako se izražava pokretima suprotnim raspoloženju govorimo o parakinezama.
Orijentacija: orijentiran u prostoru i osobama, potpuno ili djelomièno. Naroèito može biti ošteæena prostorna i vremenska orijentacija. Raspoloženje: manièno, hipomanièno, depresivno. Adekvatno, neadekvatno u odnosu na situaciju i mišljenje. Može izražavati naglost i bijes, razdražljivost. Javljaju se patološki afekti, afekt otupjelosti, labilnost. Promjena psihomotorike povezana je s promjenom afekta. Živahnost, neumjerenost, ukoèenost, sapetost. Prisilno držanje, pokreti bez gracija, nespretni, stupor, drhtanje, ataksiènost, ambivalencija, abulija, eksplozivni i impulzivni pokreti, agresija, sugestibilnost.

Poremeæaji mišljenja: formalni i sadržajni: bijeg ili bujica ideja, fragmentirano, disocirano, koèeno mišljenje, zatvaranje, inkoherentno, rascjepkanost, okolišanje, prisilne misli, fobièki simptomi precijenjene misli. Mogu postojati pored megalomanskih i nihilistièke misli, paranoidne ideje, ideje odnosa, samouništenje. Oduzimanje i nametanje misli.

Obmane osjetila: iluzije, halucinacije, pseudohalucinacije, elementarni glasovi, (akoazmi i foneme). Glasne misli.
Ispitivanje intelektualnih funkcija: pušta se bolesnik da sam prièa i donosi svoje zakljuèke i stavove. Ispitivanje na nivou ispitanika, njegovog znanja, zvanja i sl. Pri tome voditi raèuna o trenutaènom raspoloženju (pokusi zapamæivanja troznamenkastog broja).

Psihologijsko testiranje:

Psihièki profil: pri svijesti, uredno orijentiran u vremenu, prostoru i osobama. kontakt se dobro uspostavlja i održava. Izraz lica: (opisati). Mimika: (opisati). Govor - glasnoæa, u dijalektu ili ne, brz, spor, uredne modulacije i artikulacije. Na pitanja daje adekvatne odgovore (odgovori realni i irealni), modificirani (zaobilazni). Spontano producira (opisati).

Raspoloženje: opisati. Afektivni raport se dobro uspostavlja ili ne uspostavlja. Tok mišljenja uredan i opisati prema klinièkoj slici. Sadržaj mišljenja, sumanute misli, obmane osjetila (primjeæuje se ili negira navode iz heteroanamneze o njihovom postojanju). Pažnja i shvaæanje: opisati. Pamæenje. Intelektualni nivo (odgovara naobrazbi jednostavne osobe). Agresivan je ili nije. Suicidalne tendencije (ne primjeæuje se ili po anamnestièkim podacima nisu ni postojale). Ima ili nema uvid u svoje stanje.
Kod alkoholièara: verbalno kritièan prema abuzus, kritiènost površna, motivacija za posao. (piše se uz sadržaj mišljenja !!!). Kod pregleda suraðuje ili ne.

Radna dijagnoza:
...

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vjerojatno æete u tekstu naiæi na neke struène izraze koje vam nisu sasvim razumljive pa njihovo znaèenje možete potražiti na stranici:

http://medicinski-leksikon.blogspot.com