ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

�etvrtak, 28.05.2009.

Kako prebroditi pani�ni napad?

Relaksacijom i tehnikama disanja olak�ajte iznenadne napade

�to je napadaj panike?
Napadaj panike je iznenadan nastup poja�anog osje�aja straha, pra�enog tjelesnim simptomima koji uklju�uju:
- Bol / pritisak u prsi�tu
- Lupanje srca (palpitacije)
- Osje�aj gu�enja, ubrzano disanje (hiperventilacija)
- Osje�aj davljenja u grlu i te�ko�e gutanja
- Vrtoglavicu, nesvjesticu, osje�aj nestajanja
- Osje�aj odvajanja od vlastitog tijela ili od okoline
- Drhtavicu, tresavicu, znojenje
- Mravinjanje, trnce,
- Mu�ninu, bol u trbuhu

Napadaji panike mogu sadr�avati samo neke od tih simptoma. Uz njih je karakteristi�an intenzivan osje�aj straha od smrti, straha od ludila i gubitka kontrole, pa �ak i u�asa. Mnogi stru�njaci vjeruju da se radi o reakciji tijela kojom ono ina�e reagira na opasne i zastra�uju�e podra�aje (primjerice oru�ani napad, izravna �ivotna ugro�enost i sl.), samo �to u slu�aju napadaja panike ne postoji realna prijetnja nego je ta reakcija pokrenuta za sada nedovoljno poznatim mehanizmima aktivacije �iv�anih prijenosnika.

U tipi�nim se slu�ajevima simptomi u po�etku poja�avaju te dose�u vrhunac nakon desetak minuta. Napadaj obi�no traje oko pola sata (mo�e trajati i dulje) i prolazi sam od sebe nakon �ega nerijetko ostane osje�aj iscrpljenosti i umora.

Sam po sebi, napadaj panike nije ozbiljna zdravstvena prijetnja, no ako se ponovi nekoliko puta bolesnik razvije strah prema mjestima/situacijama pri susretu s kojima se pojavio napadaj, te ih po�ne izbjegavati.

Tako se razvija stanje nazvano pani�ni poreme�aj, a mo�e uklju�ivati i razvijanje straha od boravka u zatvorenim prostorima, vo�nje u autobusu, odlaska u �kolu, na posao itd.

Takvi strahovi mogu biti vrlo onesposobljavaju�i i znatno remete normalno svakodnevno funkcioniranje oboljelog pojedinca u dru�tvu, obitelji itd. Radi se zapravo o �za�aranom krugu� pojavljivanjnja napadaja , stvaranja straha od napadaja.

Ako se Va�i napadaji ponavljaju, ako se bojite novog napadaja i taj strah traje du�e od mjesec dana, te ako po�nete mijenjati svoje svakodnevne navike i pona�anja zbog napadaja panike, obvezno se obratite svojemu lije�niku op�e medicine- prikladno lije�enje u velikoj ve�ini slu�ajeva dovodi do znatnog pobolj�anja i smanjenja tegoba.

Navedeni simptomi mogu sli�iti na neke te�e i ozbiljne bolesti, kao �to su pove�ana aktivnost �titnja�e (hipertireoza), poseban oblik epilepsije, apstinencijska kriza, pa i sr�ani udar i sr�ane aritmije u napadajima, te su nerijetko razlog tra�enja lije�ni�ke pomo�i u hitnim ambulantama.

U nekim je slu�ajevima ve� nakon razgovora s pacijentom i tjelesnog pregleda jasno da se radi o pani�nom napadaju, no �esto lije�nici u�ine �iru klini�ku obradu da bi isklju�ili gore navedene ozbiljnije uzroke takvih simptoma. Tek kada pretrage i lije�nici potvrde da se ne radi o ozbiljnoj bolesti, postavlja se dijagnoza napadaja panike.

Lije�enje

Lije�enje napadaja panike i pani�nog poreme�aja u pravilu je vrlo uspje�no. Najbolji se rezultati posti�u kombiniranim lije�enjem lijekovima i psihoterapijom.

Od lijekova se propisuju oni iz skupine antidepresiva, to�nije inhibitora ponovne pohrane serotonina (npr. sertralin, paroxetin, fluoxetin...). Budu�i da je za po�etak djelovanja potrebno nekoliko tjedana redovitog uzimanja, obi�no se terapija dopunjuje s nekom od lijekova iz skupine benzodiazepina (alprazolam, klonazepam, diazepam...) u po�etku lije�enja, ali se njihova dugotrajnija primjena, zbog navikavanja na te lijekove, izbjegava.

Od psihoterapijskih se pristupa primjenjuje kognitivno-bihevioralni pristup kojemu je svrha prepoznati i smanjiti iracionalne misli i pona�anja koji poti�u simptome panike i stvraraju za�arani krug pani�nog poreme�aja.

Pacijent tijekom terapije dobiva uvid u prirodu bolesti, u to na koji na�in nastaju njegovi napadaji, u�i se suo�iti i nositi sa svojim napadajima panike i situacijama koje ih poja�avaju te se osloboditi izbjegavaju�eg pona�anja koje ograni�ava njegovo svakodnevno funkcioniranje.

Samopomo�

Postoji nekoliko na�ina na koje oboljela osoba svojim postupcima mo�e pridonijeti uspjehu lije�enja pani�nog poreme�aja i kontrole pani�nih napadaja.
- izbjegavati piti kavu i druge stimulanse koji pridonose izazivanju napadaja panike
- izbjegavati uzimati alkoholna pi�a i pu�enje
- svakodnevna lagana rekreativna tjelovje�ba, optimalno oko 30 minuta na dan lak�ih aerobnih aktivnosti (hodanje, jogging...)
- u�enje i primjenjivanje tehnika no�enja sa stresom, meditacije, joge
- u�enje i primjenjivanje tehnika relaksacije i tehnika disanja.

Tehnike relaksacije poma�u pri opu�tanju mi�i�a a cilj je koncentrirati se na pojedine skupine mi�i�a i voljno ih opustiti. Tehnike disanja su, osim pri opu�tanju, korisne i za vje�banje kontrole normalnog disanja u slu�aju napadaja panike, kada je osoba sklona hiperventiliranju (ubrzanom disanju).

Ana Petrovi�, dr. med.
(vecernji.hr)