ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

�etvrtak, 28.05.2009.

Pani�ne atake i pani�ni poreme�aj

Napad panike se od pani�nog poreme�aja razlikuje po tome �to su napadi panike spontani i neo�ekivani, barem u po�etku, dok je za pani�ni poreme�aj karakteristi�no da pacijenti predosje�aju kad �e nastupiti napadaj i brinu se zbog sljede�eg napadaja.

Simptomi pani�nog napada su: sna�an strah ili u�as, �esto su pra�eni osje�ajem nadolaze�e propasti, lupanjem srca i ubrzanim pulsom, znojenjem, drhtavicom ili tresavicom, mo�e se javiti osje�aj nedostatka zraka i gu�enja, bol ili nelagoda u prsima, mu�nina ili �elu�ane tegobe, osje�aj vrtoglavice, o�amu�enost ili nesvjestica, osje�aj nestvarnosti ili odvojenosti od sebe samog, strah od gubitka kontrole ili od ludila, strah od bolesti i smrti, mravci i trnci u tijelu, navale vru�ine ili hladno�e. Kod svakog bolesnika ne moraju se javiti svi navedeni simptomi.
Pani�ni napadi mogu se javljati u raznim anksioznim poreme�ajima: u pani�nom poreme�aju, raznim fobijama, posttraumatskom stresnom poreme�aju, akutnom stresnom poreme�aju.
Prisutnost ponavljanih, neo�ekivanih pani�nih napada koji se javljaju barem jednom mjese�no, mogu se javljati i no�u, zabrinutost oko mogu�ih posljedica napada � tipi�ni su za pani�ni poreme�aj.
Napad panike definira se stoga kao iznenadni po�etak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju dose�i vrhunac unutar 10 minuta, a obi�no se povuku unutar nekoliko minuta, tako da lije�nik zapravo naj�e��e vidi pacijenta gotovo bez simptoma. Pani�ni napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u u�asnom strahu.
Va�no je zapamtiti da je pani�ni poreme�aj �est u populaciji, otprilike jedna od deset osoba do�ivjet �e pani�ni napadaj u odre�enom razdoblju svoga �ivota.

U lije�enju je va�na psihoterapija � individualna, grupna ili obiteljska, te terapija lijekovima. Lijekovi mogu sprije�iti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i druge vrste lijekova protiv anksioznosti. Uzimanje lijekova mo�e biti dugotrajno jer se napadi �esto vra�aju kada se prestane s terapijom.
Pani�ni poreme�aj o�ituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim, neo�ekivanim napadajima intenzivnog straha ili u�asa uz do�ivljavanje �ivotne ugro�enosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se na�ete u odre�enoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu �ivota bolesnika i njegove obitelji. Za vrijeme napadaja panike mo�ete povjerovati da ste neizlje�ivo bolesni, da �ete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji panike obi�no traju nekoliko minuta, ali se jo� neko vrijeme nakon njihova prestanka mo�ete osje�ati napetima i uznemirenima. Neki ljudi koji boluju od pani�nog preme�aja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poreme�aja, kao �to su agorafobija, obuzeto � prisilni poreme�aj i depresija.
Tako otprilike tre�ina ljudi s pani�nim preme�ajem tako�er pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija mo�e znatno pogor�ati pani�ni poreme�aj i u�initi ga te�im i dugotrajnijim. Zato je vrlo va�no lije�iti stanje koje je prisutno uz pani�ni poreme�aj. Uzrok pani�nih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon va�nih �ivotnih doga�aja kao �to je gubitak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Me�utim, ponekad je potpuno nejasno �to ih je potaknulo. Vjeruje se da su pani�ni napadaji posljedica neke neravnote�e u organizmu, odnosno promjena u kemijskoj ravnote�i tvari u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina � kemijskog spoja koji je zaslu�an za dobro raspolo�enje � u depresiji. Danas se vjeruje da je poreme�aj serotoninskog sustava tako�er va�an �initelj i u nastanku pani�nog poreme�aja.
Pani�ni poreme�aj mo�e se vrlo djelotvorno lije�iti. Ponekad su dovoljni samo obja�njenje o razlozima nastanka simpotma i savjet lije�nika, pa da se bolesnik osje�a bolje i da se simptomi ubla�e. Dva su na�ina lije�enja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji. Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika. Lijek koji �e vam lije�nik propisati vjerojatno �e biti jedan antidepresiv ili neka druga vrsta lijeka protiv anksioznosti. �esto se kombiniraju dvije vrste lijekova u kombinaciji koja uspje�nije poma�e u kontroli pani�nih napadaja. Tako�er se tim lijekovima ubla�ava i depresija koja �esto prati pani�ni poreme�aj. Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, mo�da �ete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, ali oni su obi�no kratkotrajni i prolazni. U te neugodne posljedice uzimanja lijekova ubrajaju se pospanost, umor i pogor�anje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka. Postoji vi�e razli�itih antidepresiva, a va� lije�nik �e vam propisati jedan za koji smatra da �e biti najpogodniji za vas. Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to lije�nik preporu�io. O lije�enju treba odlu�iiti stru�njak. Primjerice, va� lije�nik mo�e odlu�iti da je za vas najprikladnije kombinirano lije�enje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam mo�e pomo�i da promijenite na�in mi�ljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma pani�nih napadaja i/ili pona�anje, te tako sprije�iti pogor�anje iz bla�eg stupnja poreme�aja u te�i.
Nekima �e ljudima biti dovoljno samo kra�e lije�enje lijekovima ili psihoterapijom nekoliko tjedana. Nekima �e pak trebati dugotrajnije lije�enje tijekom godine dana i dulje. Osim spomenutih metoda lije�enja korisne su i vje�be relaksacije te vje�be pravilnog disanja. Preporu�uje se izbjegavati ve�e koli�ine crne kave jer kofein mo�e provocirati pani�ni napad. Bez obzira na to koji lijek uzimate, va�no je da ga uzimate sve dok lije�nik ne odredi druga�ije.
Najva�nije je da se uz pravilno lije�enje pani�ni poreme�aj mo�e uspje�no svladati.

Sli�no pani�nom poreme�aju, mnogi uzroci mogu izazvati druga�ije ozbiljnije promjene u pona�anju, koje se tada o�ituju kao gubitak nadzora nad dotada�njim pona�anjem u uobi�ajenim okolnostima. Mo�e se pojaviti uznemirenost, vikanje, �u�enje, depresija, razdra�ljivost, �ak i napada�ko pona�anje prema drugim osobama.
Lije�nik mo�e pomo�i na puno na�ina: utvrditi uzrok poreme�aja pona�anja od kojega patite vi, odnosno �lan va�e obitelji, te zapo�eti adekvatnu terapiju. Mnogi od tih problema mogu biti samo privremeni ako su uzrokovani kakvim stresom. Lije�nik �e vam objasniti kako nije rije� o ozbiljnijem poreme�aju i savjetovati kako �ete se pona�ati u neizbje�nim stresnim situacijama koje su dio �ivota. Mo�da �e vas uputiti na psihoterapiju ili povremena obiteljska savjetovanja.
Ako je bit problema psihi�ka bolest, lije�nik �e vas izlije�iti uz pomo� jednog ili vi�e lijekova kojima se danas raspola�e. Ti lijekovi omogu�uju popravljanje kemijske neravnote�e u mozgu koja je uzrokovala poreme�aj pona�anja. Takvim se bolesnicima mo�e pomo�i i vratiti ih u normalan �ivot, sli�no kako se dijabeti�ari oporavljaju pomo�u antidijabeti�kih lijekova.

Kad �ovjek dugotrajno ima nekoliko simptoma ili promjena u pona�anju koji remete normalan �ivot, to je znak da mu je potrebna lije�ni�ka pomo�. Ako na ovom popisu prona�ete 5-6 promjena koje vam se doga�aju u posljednjih godinu dana, ispri�ajte to svom lije�niku:

- nesanica
- iznenadni gubitak apetita ili tjelesne te�ine
- nemir, nemogu�nost sjedenja ili stajanja na miru
- povla�enje iz dru�tva
- gubitak snage i motivacije
- osje�aj vlastite bezvrijednosti ili razmi�ljanja o samouni�tenju, kao i agresivno pona�anje
- osje�aj odba�enosti
- zanemarivanje vlastitog izgleda ili vlastitog doma
- sumanutosti, tj. la�na uvjerenja u ne�to unato� (za okolinu) jasnim dokazima kako to nije to�no: npr. osoba vjeruje kako ljudi rade protiv nje i progone je i sl.
- halucinacije: npr. osoba �uje (nepostoje�e) glasove

Vezani �lanci:
Pani�ni poreme�aj
Pani�ne atake i pani�ni poreme�aj
Pani�ni napad