ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Stanje budnosti i sna podliježe pravilima ritmiènosti povezanih s prirodnim ciklusima (dan i noæ). Do poremeæaja prirodnog toka sna dolazi zbog razlièitih promjena u okolini, djelovanja stresa i bolesti, kao i uslijed promijenjenih navika života.
San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noæi, a služi odmaranju i oporavku organizma. San ima 4 stadija:
1. uspavljivanje (ulazak u san)
2. lagani san
3. polagani san
4. duboki san

Normalni noæni san se tijekom noæi (spavanja) produbljuje 3-4 puta, da bi nakon toga postajao sve pliæi. Poseban stadij sna predstavlja REM faza (rapid eye movements), odn. razdoblje tzv. “paradoksalnog” sna, koje karakteriziraju brzi pokreti oènih jabuèica, snovi te prolazan porast krvnog tlaka. Sa starenjem se sve manje sana jer ima manje REM-faza.

Koliko spavamo?

Prosjeèno odrasla osoba spava oko 7-8 sati. Ipak su potrebe za snom individualno razlièite.
Novoroðeno dijete gotovo cijeli dan spava s kratkim periodima budnosti, kod 1-godišnjeg djeteta izjednaèene su vremenski faze sna i budnosti, a dijete spava od 10-12 sati. 4-godišnje dijete spava još više od 1-godišnjeg djeteta, a 10-godišnje dijete veæ ima slièan ciklus sna i budnosti kao odrasla osoba, osim što san traje nešto duže (8-10 sati)

Nesanica

Gotovo svaka treæa osoba pati od povremene nesanice, dok se kronièna nesanica javlja u oko 10 % sluèajeva. Kod mladih ljudi nesanica je prilièno rijetka pojava. Kod adolescenata može biti uzrokovana intenzivnim uèenjem ili uèenjem tijekom noæi, preintenzivnim aktivnostima, emocionalnim uzbuðenjima, kasnim odlaskom na poèinak. Smetnje spavanja mogu biti posljedica psihièkih problema karakteristiènih za adolescente.
Nesanica èesto muèi odrasle osobe, a uzroci su duševni nemir uzrokovan raznim stresnim utjecajima, nepovoljnim uvjetima okoline, uzimanjem lijekova, bolestima. Nesanici može pridonijeti i uzimanje stimulativnih sredstava (jaka kava, alkohol, pušenje). Kod starijih osoba san je èesto kraæeg trajanja, a kvaliteta sna lošija. Kod tih su osoba èesta noæna buðenja.

Za dobar san mogu pomoæi:
• izbjegavanje i smanjenje stresa
• izbjegavanje teške hrane naveèer
• umjerena fizièka aktivnost
• emocionalno zadovoljstvo
• izbjegavanje pretjeranog uzbuðenja
• opuštanje

San je periodièko fiziološko stanje mirovanja i opuštanja, kod kojeg je najveæim djelom prekinuta veza izmeðu svjesti i vanjskog svijeta. Za vrijeme spavanja tkiva i organi tijela imaju moguænost regeneracije (oporavka). San je stoga isto tako potreban kao i uzimanje hrane. Za vrijeme spavanja jako je smanjena spontana aktivnost, smanjene su reakcije na vanjske, ali za razliku kod narkoze postoji moguænost buðenja. Od tjelesnih funkcija prevladava funkcija parasimpatikusa. Ritam spavanja i budnosti regulira se iz posebnih centara u CNS-u, promjenama njihove aktivnosti. Èovjek provede oko treæinu svog života spavajuæi. Specijalni centar za spavanje nalazi se u hipotalamusu i koèi aktivnost pojedinih centara u mozgu, dok neki djelovi CNS-a nisu inhibirani u svojoj aktivnosti. Za vrijeme sanjanja povišena je aktivnost CNS-a, što se može primijetiti u brzim pokretima oènih jabuèica kod zatvorenih vjeða (REM-faza). Spavanje nastupa postepeno. Na poèetku se izmjenjuje pospanost u stanju budnosti sa fazom prolaznih trenutaka sna. Kod nekih ljudi taj prelaz traje nekoliko minuta, kod nekih sat i više vremena. Dubina sna se takoðer razlikuje za vrijeme noæi, pri èemu se izmjenjuju periodi budnosti, plitkog i dubokog sna s veæom ili manjom pravilnošæu. Za vrijeme sna se mijenjaju tjelesne funkcije. Aktivnost žlijezda i puls su smanjeni, procesi probave miruju, muskulatura je opuštena, kupirano je svjesno doživljavanje okoline.

Potreba za spavanjem

Najveæa potreba za spavanjem je u djeèje doba. U dobi od jednog mjeseca, dojenèe spava oko 18 sati, u dobi od jedne godine oko 14 sati. 3-godišnje dijete potrebuje oko 12 sati sna, 10-godišnje dijete 10 sati, 14-15 godišnje dijete 8-9 sati. Potreba za spavanjem od oko 8 sati ostaje takoðer i kod odraslih osoba, dok starije osobe imaju smanjenu potrebu za snom.

Nesanica je stanje kod kojeg je otežani ulazak u san, ili je dužina spavanja prekratka. Odreðene vrste bolesti, osobito one karakterizirane bolnim stanjima, drže mnoge ljude u stanjima nesanice i lošeg sna. Nesanica je èesto posljedica emocionalne i psihièke napetosti, koje spreèavaju potrebno opuštanje.
Spavanje prije ponoæi je korisnije i uèinkovitije od onog nakon ponoæi, pa se preporuèuje iæi u krevet prije ponoæi.
Od bolesti koje mogu ometati spavanje, treba spomenuti bolesti srca (pacijent normalno zaspi, ali se probudi oko 1-3 u noæi s lupanjem srca).

Kvaliteta sna se može diferencirati pretragama kao što su EEG, EMG i EOG.
Razlikuju se ortodoksni (ne-REM spavanje) i paradoksni san (REM-faza). Stanje budnosti prelazi preko SEM-faze (slow eye movements-spori oèni pokreti prilikom ulaska u san) ortodoksnog sna sa stadijima I-IV (odgovaraju dubini sna) u REM fazu (brzi oèni pokreti, povišena srèana i frekvencija disanja), kada se javljanju faze sanjanja.
Faze od budnosti (A) do dubokog sna (E,4) izmjenjuju se prosjeèno svakih 35-40 minuta, duboki san traje 30-60 minuta u prvom periodu spavanja, do nekoliko minuta u zadnjim periodima spavanja. REM spavanje produžuje trajanje sna za 10-50 minuta.
Snovi se kod odraslih javljaju 3-6 puta po noæi i ukupno èine ¼ (25 %) ukupnog sna.

Smetnje spavanja:
1. smetnje ulaska u san (primarne kod oboljenja centra za spavanje i sekundarne uslijed djelovanja svjetla, buke, kod bolova, straha, briga)
2. smetnje samog spavanja èesto se javlja u starosti, kod napetosti, visoke temperature, prerano buðenje èesto u sklopu depresivnog sindroma)

Izvor: www.dietpharm.hr

---

Nesanica (insomnia)

Nesanica (lat. insomnia) je nedovoljno spavanje. Dijeli se prema vrsti poremeæaja spavanja i trajanju.

Nesanica se dijeli na:
- teškoæe uspavljivanja (nesanica na poèetku spavanja)
- uèestalo i stalno buðenje (teškoæe održavanja spavanja)
- trajnu pospanost unatoè odgovarajuæoj duljini spavanja (neodmarajuæe spavanje)

Vrste nesanice po trajanju:

- Prolazna nesanica je nesanica koja traje od jedne do nekoliko noæi (u okviru jedne epizode). Prolazna nesanica je obièno posljedica stresa ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja.
- Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremeæaji takva trajanja obièno su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe, poèetka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd.
- Dugotrajna nesanica traje mjesecima ili godinama i obièno je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremeæaja, lijekova ili osnovnih poremeæaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama epizoda nesanice i urednog spavanja. Nekoliko noæi slabog spavanja, obièno uzrokovane stresom ili uzbuðenjem, uobièajena je i èesta pojava i ne ostavlja trajnih posljedica na èovjeka. Dugotrajna nesanica, meðutim, ima znatne štetne posljedice u obliku nemoguænosti obavljanja dnevnih obveza, poremeæaja raspoloženja, poremeæaja odnosa u obitelji i poveæanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošæu i oprezom zbog pospanosti.

Vrste nesanice po uzroku:

1. Psihofiziološka nesanica
Dugotrajna nesanica ovog tipa je poremeæaj ponašanja pri kojem su bolesnici zaokupljeni oèekivanjem da ne mogu zaspati. Poremeæaj spavanja obièno poèinje kao posljedica emocionalnog stresa te se nastavlja dugo nakon što stresno razdoblje završi. Osobe koje pate od ovog poremeæaja previše su zaokupljene trajnim nastojanjem da zaspu i ova nesanica je, prema tome, uvjetovan ili nauèen odgovor. Osobe s ovim poremeæajem lakše zaspu u vrijeme kada se ne trude zaspati i izvan kuæe. Kod ovih je bolesnika izražena teškoæa usnivanja, a èesto i noæna buðenja. U lijeèenju su obièno korisne vježbe opuštanja u osoba kod kojih je izražena jaka tjelesna napetost. U poèetku lijeèenja mogu se uzimati lijekovi za potpomaganje usnivanja, ali samo kratkotrajno.
Pozornost se mora posvetiti i izvanjskim uèincima i higijeni spavanja te izbjegavanju štetnih, podražujuæih podražaja prije spavanja.

2. "Vanjska" nesanica
Vanjski èimbenici mogu uzrokovati nesanicu. Prilagodbeni poremeæaji spavanja koji se još nazivaju privremena nesanica uzrokovana okolinom, mogu se pojaviti nakon promjene okoline u kojoj spavamo (npr. pri spavanju u hotelu ili bolnièkom krevetu) te prije ili poslije važnog dogaðaja u životu, kao što su promjena zanimanja, gubitak voljene osobe, bolest ili stres zbog rokova na poslu ili ispita, nekog važnog dogaðaja koji išèekujemo (vjenèanje, prva vožnja avionom, putovanje). Poremeæaj se može iskazati kao otežano uspavljivanje, èesto buðenje ili buðenje rano ujutro. Oporavak je obièno vrlo brz i nastupa nakon 2-3 tjedna.
Neodgovarajuæa higijena spavanja odnosi se na neodgovarajuæi naèin ponašanja prije spavanja i/ili okolinu koja je nepovoljna za spavanje. Npr. neki bolesnici pokušavaju spavati ispred televizije koju ostavljaju upaljenu cijelu noæ ili pokušavaju zaspati neposredno nakon dolaska s posla u ponoæ. Buka i/ili svjetlost može utjecati na nemoguænost uspavljivanja, a isto tako i partner s kojim se spava ako za vrijeme spavanja povremeno ima trzaje noge ili tijela ili ako glasno hrèe.
Satovi kojima svijetle kazaljke ili brojke mogu razbuditi bolesnika i poveæati nervozu jer bolesnik gleda kako prolazi vrijeme, kasno je, a on/ona ne može zaspati. Razlièiti lijekovi, obilna jela, naporno vježbanje ili tuširanje u vruæoj vodi neposredno prije spavanja mogu omesti usnivanje.
Osobe s ovim poremeæajem spavanja trebaju razviti opuštajuæe rituale prije spavanja te pripremiti i oèuvati ugodnu okolinu za spavanje. Isto tako bi i vrijeme buðenja trebalo biti jednako. Trebalo bi izbjegavati neredovito odlaženje na spavanje, a vrijeme u krevetu ogranièiti na vrijeme za koje se spava.

3. Visinska nesanica
Boravak na velikim visinama uobièajeno je povezan s poremeæajima spavanja. Èest je poremeæaj tzv. periodièno disanje za koje je odgovorna smanjena koncentracija kisika na velikim visinama. Èesta buðenja i loša kvaliteta spavanja tipièni su za visinsku nesanicu koja je obièno najteža prvih nekoliko dana, ali takvo stanje može i potrajati. Odreðenim vrstama lijekova moguæe je sprijeèiti pojavu visinske nesanice.

---

Psihijatrijski poremeæaji i smetnje spavanja

Anksiozni poremeæaji, afektivne bolesti, opsesivno kompulzivni poremeæaji i kronièni alkoholizam bolesti su koje su povezane s lošim snom.

Depresija može biti povezana s poteškoæama usnivanja, nesposobnosti održavanja spavanja i/ili ranim jutarnjim buðenjem.

U nekih depresivnih bolesnika pojavljuje se i prekomjerna sklonost ka spavanju, pogotovo u studenata i onih koji pate od sezonske (jesen/zima) depresije. Poremeæaj spavanja je važan znak bolesti i može nastupiti kao znak poèetka napadaja bolesti te se vratiti u normalu na poèetku poboljšanja.
Poremeæaj sna kod kroniènih alkoholièara povezan je sa smanjenom dnevnom budnošæu. Spavanje kroniènih alkoholièara èesto ostaje poremeæeno godinama nakon prestanka uzimanja alkohola.

Neurološke bolesti i smetnje spavanja

Neurološke bolesti mogu uzrokovati smetnje spavanja indirektno zbog bolova ili zbog ošteæenja dijelova mozga koji upravljaju spavanjem.
Spavanje može ometati demencija, epilepsija i druge neurološke bolesti vezane uz abnormalne pokrete (hemibalizam, Huntingtonova koreja, Parkinsonova bolest.Gilles de la Tourette sindrom).

Sindromi glavobolja mogu pokazati pogoršanje spavanja, a mehanizam koji povezuje spavanje i glavobolje je nepoznat.
Fatalna obiteljska nesanica rijedak je nasljedni poremeæaj izazvan obostranom degeneracijom odreðenih dijelova mozga. Nesanica je istaknuti rani simptom. Napredovanjem bolesti javljaju se brojni drugi poremeæaji koji dovode do smrti.

Poremeæaji spavanja povezani s drugim medicinskim poremeæajima:

- dugotrajna bol
- utjecaj razlièitih lijekova kao što su npr. steroidi
- astma - ima najistaknutiju vezu s poremeæajima spavanja. Astmatièni simptomi su izrazito jaki noæu i ometaju spavanje. I niz lijekova koji se koriste u lijeèenju astme može uzrokovati poremeæaj spavanja (teofilin, adrenergici, glukokortikoidi). Inhalacija steroida koji ne ometaju spavanje mogu biti korisna zamjena kad je poremeæaj spavanja težeg stupnja (npr. beklometazonom).
- smanjena kolièina kisika u srcu
- povremeno noæno otežano disanje kao posljedica zatajivanja srca, a èiji je uzrok zastoj tekuæine u pluæima, važan je uzrok nedovoljnog spavanja
- dugotrajna pluæna bolest uzrokuje poremeæaj spavanja zbog poremeæaja u izmjeni plinova, a tome pridonosi ležeæi položaj.