ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 03.02.2009.

Pani�ni poreme�aj

Iza fasade pani�nog poreme�aja kriju se osobe koje svemu u �ivotu prilaze sa strahom i zabrinuto��u, socijalno su nesigurne i stalno sumnjaju u svoje sposobnosti

Pri�a Marine K.
Do svoje dvadesetdruge godine bila sam normalna djevojka koja se nakon zavr�ene srednje �kole zaposlila i upisala fakultet. Bez obzira na to �to sam radila i studirala, mnogo sam izlazila van. Bila sam komunikativna i otvorena osoba. No, doga�aj koji je uslijedio promijenio je mene i moj �ivot.
Sve je po�elo jednog vikenda kad su roditelji oti�li na more. Bila je subota i dru�tvo se skupilo kod mene. Popila sam pola �a�e bambusa i kako je bilo marihuane, iz �iste radoznalosti povukla sam dva dima. Nisu pro�le niti dvije sekunde, a ja sam se po�ela osje�ati nestvarno. Javio se upravo nepodno�ljiv strah, lupanje srca i tako jako gu�enje da sam bila sigurna da umirem. Imala sam osje�aj da su mi du�a i misli odvojeni od tijela. Zatim sam osjetila pritisak u glavi, u rukama kao da su mi se �ile stiskale, suho�u u ustima i jaku �e�. Po�ela sam hodati, stalno piti vodu i govoriti da se sa mnom ne�to doga�a, da osje�am pritisak, ne mogu disati, neka zovu Hitnu pomo�. Strah je bio neizdr�iv, a osje�aj bliske smrti i ludila neopisiv. Trajalo je samo 20 minuta, ali nakon toga vi�e nisam bila ista osoba. Cijeli dan prestra�ena o�ekivala sam da �u poludjeti, uostalom, kao i sljede�ih mjeseci.
Nave�er su se vratili roditelji i sve sam im ispri�ala. Nisu me ozbiljno shvatili, ali su me ipak odveli lije�niku op�e prakse, koji me poslao na pretrage krvi i �titnja�e. Naravno, svi su nalazi bili dobri, premda sam na neki na�in molila Boga da mi ne�to na�u samo da se rije�im tih misli i osje�aja.
Stalno sam imala jake strahove i osje�aj da �u dobiti infarkt. Bojala sam se svake svoje misli i svega �to sam vidjela. Ljude oko sebe nisam registrirala, sve oko mene bilo je rasplinuto. Osje�ala sam samo stra�nu du�evnu bol.
Ne mo�ete zamisliti kako je to kad vlastite misli bole. Smr�avjela sam 10 kilograma i izgledala anoreksi�no. Nikud se nisam mogla samostalno kretati, a nisam mogla ni zamisliti da sama u�em u tramvaj ili autobus. Uvijek su roditelji ili de�ko morali biti pored mene. Nisam mogla sama ostati kod ku�e. Strah da mi se mo�e ne�to stra�no dogoditi, a da nikoga ne�e biti da pozove Hitnu potpuno bi me blokirao. Povukla sam se u sebe, nisu me zanimale teme koje su zanimale moje prijatelje, osje�ala sam se kao robot, bezvoljno, tu�no i puna lo�ih misli.
Moja je �elja rije�ti se toga do kraja, jer �ivjeti s tim nije lako niti jednostavno. Ve� se dugo mu�im s bole��u, skupila sam kilogram nalaza, ali se i dalje osje�am samo napola �ivom. Ipak, ne gubim nadu da i za mene ima pomo�i.

Pri�a Marine K. sli�na je pri�i mnogih ljudi koji su oboljeli od pani�nog poreme�aja. U pro�losti se to�na dijagnoza pani�nog poreme�aja rijetko postavljala, ve� se tra�ila tjelesna bolest. Bolesnici su �esto dolazili s hrpom nalaza, naj�e��e �titnja�e i srca, a prava dijagnoza je izmicala. A odgo�eno i nepotpuno lije�enje pani�nog poreme�aja mo�e dovesti do kronificiranja i razvoja depresije. U te�kim slu�ajevima, bolesnici su potpuno nesposobni za samostalan �ivot.
Sre�om, danas je situacija druk�ija. Pani�ni poreme�aj je definirano stanje i na njega se misli pri svakom stanju u kojem lupanje srca i jaki strah izbezume pacijenta. Rana dijagnoza i energi�na terapija pobolj�ali su prognozu bolesti. Terapijska praksa znatno se pobolj�ala i naglasak stavlja na antidepresive. Nije rijetkost da bolesnici ve� nakom dva do tri mjeseca potpuno ozdrave. To jo� uvijek ne zna�i da je lije�enje gotovo. Ono mora trajati mnogo dulje jer je bolest sklona vra�anju.

Simptomi koji prate napade straha...

Osnovno obilje�je su napadi straha ili u�asa s iznenadnim po�etkom, pra�eni osje�ajem nadolaze�e propasti. Napadi se mogu javiti iz �ista mira, ali su �e��i nakon konzumacije pi�a s kofeinom, marihuane i drugih droga. Uz te napade prisutni su i sljede�i simptomi:

- lupanje srca i ubrzan puls
- bol u prsi�tu i gu�enje
- drhtanje
- vrtoglavica i nesigurnost
- osje�aj nestvarnosti (derealizacija)
- osje�aj odvojenosti od sebe (depersonalizacija)
- mu�nina
- strah od ludila i gubitka kontrole
- strah od nagle smrti
- navale topline, hladno�e, strujanja ili bockanja.

Naznake ve� u djetinjstvu

Iza fasade pani�nog poreme�aja le�e osobe koje svemu u �ivotu prilaze sa strahom i zabrinuto��u, socijalno su nesigurne i stalno sumnjaju u svoje sposobnosti. One ve� u djetinjstvu imaju strahove, neurovegetativne simptome i znakove. Naj�e��e su to crvenjenje lica, znojenje dlanova, lupanje srca, osje�aj kao da �e pasti u nesvijest, nelagoda u dru�tvu starijih i autoritativnih ljudi. Tijekom djetinjstva kod njih se mo�e javiti enureza (no�no mokrenje), no�ni strahovi, spasti�ni kolon, migrena, astma, alergije ili povi�ena reaktivnost autonomnog �iv�anog sustava. Ja�e je izra�en strah od odvajanja, koji se naj�e��e o�ituje kao fobija od �kole. Pona�anjem dominira pasivnost i izbjegavanje svih situacija koje mogu izazvati strah. Pokazuju sklonost sanjarenju, idealiziranju, nemaju takmi�arski duh i pona�anje. Njihova percepcija drugih ljudi pomalo je naivna jer ne mogu procijeniti skrivene namjere lo�ih ljudi. Stalno su razo�arani, ali ne mijenjaju pona�anje. Neki od njih nemaju sposobnost pratiti svoje psiholo�ke procese i uvjereni su da boluju od tjelesne bolesti. Tek kad im krene nabolje uvjere se u suprotno.

Antidepresivi - temelj lije�enja

U lije�enju se najuspje�nijim pokazao integralni model, u kojem se sukcesivno primjenjuju svi postupci koji su se u dosada�njoj praksi pokazali uspje�nima.

Temelj dana�njeg lije�enja su antidepresivi, a anksiolitici se upotrebljavaju kra�e vrijeme. Lije�enje lijekovima u�inkovito otklanja napade panike, ali ne djeluje na izbjegavaju�e pona�anje. S druge strane, psihoterapija ne djeluje na u�estalost i snagu pani�nih napada, ali je u�inkovita u lije�enju izbjegavaju�eg pona�anja. Zna�i, potrebno je oboje.
Psihijatar koji se dr�i integrativnog modela primjenjuje ove postupke u odre�enom slijedu, korak po korak. Prvo se intenzivnim psihofarmakolo�kim lije�enjem uklanja napade panike, a zatim intenzivira psihoterapija, kojom se pacijenta osposobljava da pobijedi strah od straha i po�ne se samostalno kretati. Za takav postupak potrebno je dosta vremena i strpljenja jer je oporavak spor, a po�urivanje i preveliko o�ekivanje �esto vode do zastoja u lije�enju i pogor�anja.

Strpljivim radom s pacijentom ohrabrujemo svaki napredak i stimuliramo da ide korak dalje. Korak po korak i pacijent �e do�i u stanje u kojem �e i bez pomo�i psihijatra raditi sve ono �ega se bojao: izlaziti sam na ulicu, �ekati u redu u banci ili po�ti, voziti se tramvajem i autobusom, sam voziti auto...

Marina je danas dobro. Radi puno radno vrijeme, a uskoro planira i udaju. Izbjegava kofein i nikotin, marihuana joj vi�e ne pada na pamet i nastoji �ivjeti zdravim i sadr�ajnim �ivotom. Rijetko joj se javljaju ru�na sje�anja, ali je nau�ena �ivjeti u sada�njosti. Sve vi�e razmi�lja o materinstvu i u tome ima punu podr�ku psihijatra.

Izvor: Va�e zdravlje

PANI�NI POREME�AJ - Prava bolest ili umi�ljeni osje�aj

Pani�ni poreme�aj je prisutan u oko 2% populacije, sa ve�om u�estalo��u kod �ena. Procjenjuje se da �ak 2,5 milijuna Amerikanaca pati od ovog poreme�aja.

Prvi pani�ni napadaj se obi�no doga�a izme�u 18. i 24. godine �ivota i �esto je isprovociranom stresnom situacijom ili nekom novom situacijom kao �to je npr. trudno�a ili razdoblje nakon poroda.

Samo trajanje ove bolesti je individualno, kod nekih osoba traje svega nekoliko mjeseci dok kod nekih traje godinama.

Pacijenti sa pani�nim poreme�ajem su �esto neshva�eni od okoline i lije�nika, obi�no se smatraju osjetljivim osobama pretjerano zabrinutim za svoje zdravlje.

�to je u stvari pani�ni poreme�aj?

Pani�ni poreme�aj se karakterizira napadima pani�nog straha, koji nastaju spontano, iznenada i udru�eni su sa tjelesnim simptomima (npr.lupanje srca). Ono �to je va�no je da oni nikada nisu uvjetovani �ivotno opasnim situacijama, ni prisustvom drugih psihijatrijskih ili tjelesnih bolesti. Mo�e se javiti osje�aj gubitka kontrole, strah od smrti ili ludila. Napadi panike obi�no prestaju spontano unutar 30 minuta.

Tipi�an pacijent koji pati od pani�nog poreme�aja kontinurano vr�i raznovrsne lije�ni�ke i dijagnosti�ke pretrage poku�avaju�i otkriti razloge napadaja straha. Zbog tjelesnih simptoma koji su �esto prisutni u vrijeme napadaja kao �to je lupanje srca ili ote�ano disanje, ve�ina pacijenata je uvjerena da ima neku bolest ili zdravstveni poreme�aj.

No, ve�ina tih pretraga obi�no ne otkrije nikakve objektivne znakove bolesti, �to kod tih osoba izaziva dodatan osje�aj nerazumijevanja, nepovjerenja i straha. Ukoliko lije�nik ne prepozna da se radi o pani�nom poreme�aju, pacijent mo�e godinama bezuspje�no i�i odo lije�nika do lije�nika poku�avaju�i otkriti razloge svojih napada.

Iako prave tjelesne bolesti nema, pani�ni napadaji su vrlo stvarni i vrlo traumati�ni za pojedinca, opisani �esto kao najgore iskustvo u �ivotu. Nakon samog napada osoba �esto zapada u stanje depresije i bespomo�nosti.

Osim traume samog pani�nog napada, takve osobe po�inju �ivjeti u strahu kada i gdje �e se ponovno javiti napad. �esto po�inju manje izlaziti van, dru�iti se sa prijateljima pa �ak i prestaju raditi. Ovakvo stanje se naziva agorafobija.

Tako�er mnogi od njih �esto koriste mnoge lijekove, pogotovo sedative i anksiolitike.

Tipi�an opis napadaja panike:
Po�elo je iznenada. Osje�ao sam se kao da me preplavljuje val straha i u�asa, ne�to tako sna�no kao nikada dotad u �ivotu. Osjetio sam preznojavanje, vrtoglavicu i stra�nu slabost. Srce mi je po�elo jako lupati kao da �e isko�iti iz mene.Toliko sam se upla�io da nisam mogao do�i do zraka. Mislio sam da je sa mnom gotovo, da umirem.

Simptomi pani�nog poreme�aja

Osoba koja pati od pani�nog poreme�aja osje�a preplavljuju�i osje�aj straha i nemira koji zapo�inje naglo i bez pravog povoda i uzroka. Osje�aj straha je vrlo jak i sam napadaj se zove pani�ni napad ili pani�na ataka.

Pani�ni napadaji se mogu dogoditi bilo kad i bilo gdje i naj�e��e su bez prethodnog upozorenja. Vrlo �esto se doga�aju upravo na mjestima gdje boravi mnogo ljudi kao �to su supermarketi, tramvaji ili kina.

Osobe vrlo �esto nakon pani�nog napada osje�aju stalni strah od ponovnog napada i prestaju izlaziti na mjesta na kojima se napad dogodio ili prestaju uop�e izlaziti iz ku�e. Osobe tako�er iskazuju �elju da brzo pobjegnu s bilo kojeg mjesta gdje se napad javlja.

Ovaj poreme�aj je ozbiljan zdravstveni problem jer iako ne nosi zdravstvene rizike ili objektivne znakove bolesti ostavlja te�ke posljedice na kvalitetu �ivota pojedinca.

Tipovi pani�nih napada

Postoje tri karakteristi�na tipa pani�nih napada s razli�itim odnosima izme�u po�etka napada i prisutnosti ili odsutnosti situacijskih okida�a:

Neo�ekivani (bez povoda) pani�ni napadi - u kojima po�etak pani�nog napada nije pra�en situacijskim okida�em tj. pojavljuje se spontano.
Situacijski ograni�eni (s povodom) pani�ni napadi - u kojima se pani�ni napad pojavljuje neposredno po izlaganju odre�enoj situaciji ili okida�u.(npr. ako osoba ugleda zmiju ili psa, to je uvijek okida� za trenuta�ni pani�ni napad).
Situacijski predisponiraju�i pani�ni napadi - koji se �e��e javljaju nakon izlaganja osobe odre�enoj situaciji ili okida�u, ali nisu nepromjenjivo vezani za situaciju i ne javljaju se obavezno trenuta�no po izlaganju osobe situaciji (npr. napadi �e se vjerojatno javiti tijekom vo�nje, ali se doga�a da osoba vozi, a ne dogodi se pani�ni napad ili se dogodi pola sata poslije vo�nje).

Lije�enje pani�nog napada

Na�alost, ve�ina osoba koje pate od pani�nog poreme�aja ne tra�i lije�ni�ku pomo�.

Dana�nja istra�ivanja su pokazala da se suvremenim lijekovima i metodama psihoterapije mo�e posti�i izlje�enje u �ak 90% slu�ajeva.

U lije�enju pani�nog poreme�aja najvi�e se koriste metode bihevioralne i kognitivne psihoterapije koje u stvari poku�avaju promijeniti na�in na koji na� mozak reagira. Optimalno trajanje tretmana je individualno, preporu�uje se najmanje 8 mjeseci, a neki autori predla�u i 18 mjeseci.

Od lijekova se najvi�e koriste antidepresivi i to novija generacija antidepresiva tzv. selektivni inhibitori povrata serotonina (SSRI). Ovi antidepresivi zbog svog selektivnog u�inka imaju manji broj nuspojava, ni�e su toksi�nosti i duljeg djelovanja.

Tako�er, va�no je da osoba sama sebi aktivno poma�e u izlije�enju.
Osoba mora prihvatiti da ne boluje od nikakve ozbiljne bolesti te se ne smije stalno osvrtati na napad panike koji se dogodio u pro�losti. Prisje�anje na napad samo �e pove�ati zabrinutost i strah.

Izvor: CardioNet.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 10:35 - Komentiraj/Vidi komentare (5) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>

�