ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

�etvrtak, 15.06.2006.

Lije�enje medikamentima

Sve ove informacije prikupljene su na internetu - sluze isklju�ivo u svrhu okvirnog upoznavanja bolesti i simptoma te naj�e��e kori�tenih metoda lije�enja - va�no je znati da NE SMIJETE bez savjetovanja s lije�nikom koristiti lijekove ili pak druge terapijske metode!!!

Antidepresivi - korisni lijekovi s kojima treba znati
Autori: Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Jesu li antidepresivi spasonosni lijekovi ili mo�da opasna sredstva koja potiskuju probleme pacijenta, a katkad ih navode i na samoubojstvo?

Antidepresivi su me�u naj�e��e kori�tenim lijekovima u industrijskim zemljama, no javnost malo zna o njihovu na�inu djelovanja, kao i o bolestima protiv kojih se koriste. Mnogi ne razlikuju antidepresive od anksiolitika, ba� kao �to brkaju depresiju (poti�tenost) i anksioznost (tjeskobu).
Da bismo lak�e objasnili kako djeluju i �emu slu�e antidepresivi, najprije valja razmotriti �to je to depresija. To je bolest koja utje�e na cijeli organizam, no primarno poga�a raspolo�enje tako �to ga duboko sni�ava. Raspolo�enje je iznimno bitna funkcija ljudskog organizma, jer slu�i odr�avanju �elje za �ivotom. A sni�eno raspolo�enje du�evna je bol, koju oni koji kroni�no boluju od depresije te�ko podnose i gube volju za �ivotom. Ve� je blaga depresija neugodna, a te�ka je prava agonija, koja bez agresivna lije�enja mo�e trajati u nedogled, ili do smrti od vlastite ruke. Zbog patnje koju nanosi, depresija je bolest koja uzrokuje najve�i broj samoubojstava - dvije tre�ine, a po nekim istra�ivanjima i vi�e.

Antidepresivi i samoubojstvo

Antidepresivi ne uzrokuju samoubojstvo, nego sasvim obrnuto - smanjuju rizik od samoubojstva. Takve optu�be na ra�un ovih lijekova potje�u od ljudi koji ne poznaju depresiju niti shva�aju uzrok suicida. Depresija je ta koja svojim bolom navodi na samoubojstvo, a antidepresivi ubla�avaju depresiju i u najve�em broju slu�ajeva uspijevaju ukloniti motive za suicid. Ako osoba na antidepresivima ipak po�ini suicid, to je zato �to lijekovi u njezinu slu�aju, na�alost, nisu bili dovoljno djelotvorni.

Raspolo�enje ne mo�emo regulirati sami, vlastitom odlukom i snagom volje. Ono ovisi o radu �iv�anih stanica u mozgu te o kemijskim tvarima i elektri�noj struji koji preko receptora (prijemnika) podra�uju �iv�ane stanice i tako aktiviraju mo�dane centre. Neke prirodne kemikalije, koje mo�emo jednostavno nazvati sretnim hormonima, poti�u dobro raspolo�enje, a neke, stresni hormoni, naru�avaju raspolo�enje. I stresni hormoni su korisni u situacijama kad moramo �urno reagirati, primjerice u nekoj opasnosti, no kod ljudi kod kojih su stresni hormoni trajno povi�eni, a hormoni sre�e sni�eni, nastupaju depresija, anksioznost, oslabljen imunitet, umor i druge smetnje.
Depresiju uzrokuje poreme�aj u kemijsko-elektri�nim procesima u mozgu koji reguliraju raspolo�enje. Obi�no tom poreme�aju prethode dugi ili jaki stres, lo�a prehrana ili nedostatak kretanja, no mo�e nastati i bez prethodnog stresa, dakle zbog uro�ene sklonosti depresiji.
Zato sve terapije protiv depresije te�e tome da na neki na�in uravnote�e mo�danu kemiju. �ak i psihoterapijske tehnike djeluju samo onda kad izazovu antidepresivne biokemijske promjene u mozgu. Dok razgovorne tehnike taj cilj ostvaruju zaobilaznim putem (razgovorom, dru�enjem, hrabrenjem, savjetovanjem i dr.), antidepresivi djeluju direktno na mo�danu kemiju.
Kad u�e u organizam i po�ne se metabolizirati, antidepresiv dolazi do mozga i poma�e sretnim kemikalijama da ja�e ili dulje djeluju na neurone, a nakon dulje upotrebe sprje�avaju aktivnost stresnim kemikalijama. Na�ina na koji antidepresivi ostvaruju svoj terapijski u�inak ima nekoliko, a ovisno o mehanizmu djelovanja, razlikujemo nekoliko podtipova antidepresiva.

Izbor prikladna lijeka

Tre�ina bolesnika ne reagira na prvi propisani antidepresiv. U takvom slu�aju, lije�nik mo�e povisiti dozu, promijeniti lijek ili prvom lijeku dodati drugi antidepresiv s malo druk�ijim mehanizmom djelovanja. Te�a depresija mo�e se tretirati s dva, tri ili �etiri lijeka istodobno, �ime se dobiva �ira fronta djelovanja na biokemijske uzroke. Kad lije�nik i pacijent prona�u prikladan lijek, ili kombinaciju lijekova, oko 90 posto pacijenata do�ivljava ubla�enje ili nestanak depresivnih simptoma.
Budu�i da je depresija kroni�na bolest, duboko ukorijenjena u sredi�nji �iv�ani sustav, zasad se ne mo�e trajno ukloniti. Pacijenti koji su imali samo jedan napad (epizodu) depresije, mogu se nakon jedne kure antidepresivima oporaviti i vi�e nikad se ne razboljeti. No, mogu�e je da se depresija i vrati, a osobe koje su kroz �ivot imale vi�e depresivnih epizoda riskiraju nove napade tijekom cijelog �ivota. Stoga se onima koji imaju prvu depresivnu epizodu u �ivotu preporu�uje uzimanje lijeka �est do devet mjeseci nakon prestanka simptoma, a onima koji od depresije pate kroni�no savjetuje se vi�egodi�nje ili �ak do�ivotno lije�enje. Ni�ta stra�no - ista se strategija koristi kod povi�enog tlaka i dijabetesa.

Uz antidepresive, pacijent mo�e i�i i na psihoterapiju. �tovi�e, kod blage depresije mnogima je psihoterapija dovoljna, no �to je depresija te�a, to su antidepresivi va�nija komponenta lije�enja.
Osim antidepresiva, mnogi lije�nici preporu�uju i vitamine, osobito B-kompleks i C, te magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve te tvari imaju u�inka na raspolo�enje.

Najpoznatiji prirodni antidepresiv je gospina trava (hipericum perforatum), to�nije suhi ekstrakt te biljke, koja raste i u nas. Nije poznat u�inak �aja od gospine trave na depresiju, ali je izvjesno da su kapsule gospine trave djelotvorne kod blage i donekle umjereno te�ke depresije. Ipak, gospina je trava blag antidepresiv, na �ije se u�inke �eka tjednima ili mjesecima. Noviji antidepresivi u prosjeku djeluju znatno br�e.

Budu�nost antidepresiva

Savr�en antidepresiv jo� nije proizveden iz jednostavna razloga: medicina jo� skuplja znanja o mozgu i ne zna sve o mehanizmima depresije. No, nema dvojbe da �e jednoga, ne tako dalekog dana, biti mogu�e izlije�iti depresiju i druge poreme�aje raspolo�enja uz pomo� kemijskih tvari. Naime, lijek ketamin, ina�e anestetik, u istra�ivanjima se pokazao izvanredno i dugotrajno djelotvornim protiv te�ke depresije! Ketamin utje�e na neurokemijski sustav glutamata, neuroprijenosnika kojeg se obi�ni antidepresivi ne doti�u. Na�alost, ketamin izaziva ozbiljne nuspojave, uklju�uju�i halucinacije, pa se ne mo�e koristiti kao antidepresiv, no znanost sada znade kamo treba usmjeriti budu�e napore u borbi protiv depresije.

�to treba znati o lijekovima

* Antidepresivi ne djeluju odmah, poput aspirina ili sredstava za smirenje. Ovisno o pacijentu i te�ini poreme�aja, potrebno je od jednog do �ak �est tjedana da ti lijekovi dovedu do pobolj�anja. Presudno je da se uzimaju redovito i ustrajno uz potpuno pridr�avanje lije�ni�kih uputa.
* Osjetite li ne�eljene u�inke lijekova, brzo se javite lije�niku radi prilagodbe doze ili promjene lijeka. Mogu�e je da se nuspojave jave prve i traju kratko, a da terapijski u�inci nastupe kasnije.
* Antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Mora li pacijent uzimati lijek dugoro�no, to je zato �to to zahtijeva priroda bolesti (poput dijabetesa ili hipertenzije), a ne zato �to bi lijek izazivao potrebu za produljenim uzimanjem.
* Antidepresivi vas ne�e u�initi "zombijem". Mogu�e je da uzrokuju osje�aj sediranosti ili pospanosti, no to se obi�no ispravlja prilagodbom doze.
* Antidepresivi ne uzrokuju ushi�enje ili euforiju, ina�e bi ih prodavali dileri na ulici. Date li antidepresiv zdravom �ovjeku, on vjerojatno ne�e osjetiti nikakvu promjenu u du�evnom stanju.
* Antidepresivi ne slu�e za guranje �ivotnih problema pod tepih niti za njihovo potiskivanje. Depresivnom bolesniku upravo je depresija najve�i �ivotni problem i prvi s kojim se treba pozabaviti.
* Antidepresivi vas ne�e sprije�iti da rije�ite probleme u svom �ivotu, ako oni postoje. �tovi�e, osposobit �e vas za njihovo rje�avanje.

�to su antidepresivi?

Lije�enje lijekovima (psihofarmakoterapija) predstavlja temelj uspje�ne borbe protiv depresije. Danas nam na raspolaganju stoje brojni antidepresivni lijekovi, razli�itih mehanizama djelovanja. Jedan od �estih uzroka neuspje�ne terapije antidepresivima jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid terapije. Naj�e��i razlog za to su nuspojave lijekova i/ili neinformiranost depresivnih bolesnika i njihovih obitelji. Danas se dr�i nu�nim da depresivni bolesnik uzima antidepresive najmanje godinu dana ako je rije� o prvoj depresivnoj epizodi, a 3 do 5 godina ako se radi o ponovljenoj epizodi. Cilj lije�enja nije samo otklanjanje simptoma, nego uspostava dugotrajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epizoda. Antidepresivi djeluju tako �to poti�u prirodnu (normalnu) razinu kemikalija u mozgu, koja se mo�e znatno sniziti tijekom depresije. Za u�inke njihovog djelovanja treba se pri�ekati barem dva tjedna, no ukoliko nema promjene ni nakon �est tjedana, ponovno oti�ite svom lije�niku.

Koje su vrste antidepresiva?

1. Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povecavaju njihovu koncentraciju na spojevima zivcanih stanica. Njihove najcesce nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergicke nuspojave): suhoca usta, zamucenje vida, otezano mokrenje, zatvor, pogorsanje glaukoma, mentalna konfuzija. Takodjer mogu izazvati poremecaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U klinickoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao sto su klomipramin, maprotilin, imipramin, amitriptilin*¹ i drugi.

2. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI / SIPPS)

Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopce. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje iskljucivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izrazen ili nikakav ucinak na druge prijenosnicke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnosljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin*³, sertralin*⁴, citalopram*⁵, fluoksetin*² i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se sve vise preporucuju kao antidepresivi prvog izbora.

3. Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgradjuje neurotransmitore. Posljedica je povecanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova moze imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrzi mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) moze nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.

4. Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A

Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao sto je moklobemid*⁶. To su sigurni lijekovi, dobre podnosljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.

5. Ostali antidepresivi

Na na�em i svjetskom tr�i�tu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, razli�itih mehanizama djelovanja.

- Dualni serotoninski antidepresivi: Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
- Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina: Predstavnik je venlafaksin*⁸, antidepresiv s brzim nastupom ucinka i s dobrom podnosljivoscu cak i tijekom dugotrajne primjene.
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina: Predstavnik je reboksetin*⁷.
- Poja�iva�i ponovne pohrane serotonina: Predstavnik je tianeptin.
- Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina: Predstavnik je bupropion.
- Noradrenergi�ki i specifi�ni serotonergi�ki antidepresiv: Predstavnik je mirtazapin*⁹.

Registar lijekova u RH, 2006:

N06A - Antidepresivi

N06AA - Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
- klomipramin - Anafranil
- amitriptilin*¹ - Amyzol
- maprotilin - Ladiomil

N06AB - Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
- fluoksetin*² - Prozac, Portal, Fluval
- fluvoksamin - Fevarin
- paroksetin*³ - Deprozel, Seroxat
- sertralin*⁴ - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
- escitalopram - Cipralex
- citalopram*⁵ - Starcitin, Citalon

N06AG - Inhibitori monoaminooksidaze tipa A
- moklobemid*⁶ - Aurorix

N06AX - Ostali antidepresivi
- tianeptin - Coaxil
- reboksetin*⁷ - Edronax
- venlafaksin*⁸ - Efectin, Efectin ER, Velafax
- hipericin*¹⁰ - Aktivin H, Hyperici Aktiv, Klosterfrau Sedinal
- mirtazapin*⁹ - Calixta, Mirzaten, Remeron

Amitriptilin*¹
Amitriptilin je tricikli�ni antidepresiv. Kemijski gledaju�i on je izrazito nalik na antipsihotike, stoga ima i odre�eno sedativno djelovanje. Osnovno sna�no antidepresivno djelovanje pra�eno je otklanjanjem uznemirenosti i tjeskobe.
Amitriptilin ko�i mehanizam membrane kojim se regulira ulazak serotonina i noradrenalina u adrenergi�ke i serotoninergi�ke neurone. U farmakolo�kom smislu to djelovanje mo�e poja�ati ili produ�iti aktivnost neurona. Koristi se za lije�enje endogene depresije i depresivnog poreme�aja. Kao i svi tricikli�ki antidepresivi amitriptilin ima dosta nuspojava. Njegova va�nost (kao i va�nost drugih tricikli�kih antidepresiva) opala je pojavom SSRI (SIPPS) antidepresiva.
Registrirani u RH za 2006: Amyzol (LEK)

Fluoksetin*²
Fluoksetin kemijski nije sli�an tricikli�kim ili tetracikli�kim antidepresivnim sredstvima. On je specifi�an inhibitor ponovnog ulaska serotonina (5-hidroksitriptamin, 5-HT), tj. SSRI (SIPPS)antidepresiv. Svojedobno ga je na tr�i�te stavila ameri�ka kompanija Eli Lilly pod komercijalnim nazivom Prozac i ubrzo je postao svojevrsni hit. Danas je fluoksetin (Prozac) sinonim za antidepresiv. Razlog tomu je �injenica da ne izaziva jake nuspojave i toksi�nost mu je mnogo manja nego toksi�nost tricikli�kih antidepresiva. Me�utim, fluoksetin nije bezazlen jer u slu�aju predoziranja mo�e izazvati epilepti�ni napada. Tako�er, neke njegove nuspojave (serotoninski sindrom) sli�e djelovanju ecstasyja.
Registrirani u RH za 2006: Prozac (ELI LILLY), Portal (LEK), Fluval (KRKA)

Paroksetin*³
Paroksetin je jaki i selektivni antidepresiv, inhibitor ponovne pohrane serotonina, a smatra se da je njegovo antidepresivno djelovanje i djelotvornost u lije�enju opsesivno-kompulzivnih poreme�aja i pani�nih stanja povezano sa specifi�nom inhibicijom ponovne pohrane 5-hidroksitriptamina (5-HT, serotonin) u mo�danim neuronima. Paroksetin nije kemijski povezan s tricikli�nim, tetracikli�nim ili ostalim raspolo�ivim antidepresivima. Koristi se u lije�enju simptoma svih vrsta depresije uklju�uju�i depresiju pra�enu tjeskobom. Nakon po�etnog zadovoljavaju�eg odgovora, nastavak lije�enja paroksetinom djelotvoran je u prevenciji recidiva. Tako�er, koristi se za lije�enje simptoma i prevenciju recidiva opsesivno-kompulzivnog poreme�aja, recidiva pani�nih stanja sa ili bez agorafobije, socijalne anksioznosti/socijalne fobije, PTSP-a, te generaliziranog anksioznog poreme�aja. Koristi se u dnevnoj dozi od 20 do 40 mg dnevno u obliku tableta. Paroksetin se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoamino oksidaze (MAO). Terapija paroksetinom mo�e zapo�eti 14 dana nakon prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze i najmanje jedan dan nakon prestanka uzimanja reverzibilnog inhibitora monoamino oksidaze - moklobemida. Postoji velika i dokazana mogu�nost poku�aja suicida u depresivnih bolesnika i to stanje mo�e potrajati dok se ne postigne zna�ajni terapijski u�inak. Op�e je klini�ko iskustvo sa svim antidepresivnim lijekovima da se rizik od suicida mo�e pove�ati u ranim fazama oporavka. Novijim istra�ivanjima posebno je pokazano da parokserin mo�e uzrokovati pove�anje vjerojatnosti po�injena samoubojstva. Nuspojave paroksetina su obi�no blage i ne utje�u na kvalitetu �ivota bolesnika. Produljenim lije�enjem mo�e se smanjiti jakost i u�estalost nuspojava te one obi�no ne uzrokuju prekid lije�enja paroksetinom. Naj�e��e zabilje�ene nuspojave povezane s primjenom paroksetina u klini�kim studijama bile su: mu�nina, pospanost, znojenje, tremor, astenija, suho�a usta, nesanica, seksualna disfunkcija, vrtoglavica, opstipacija, proljev i smanjeni tek.
Registrirani u RH za 2006: Seroxat (BELUPO), Deprozel (PLIVA)

Sertralin*⁴
Sertralin je jak i specifi�an inhibitor ponovnog neuronskog preuzimanja serotonina (5-HT). U kontroliranim ispitivanjima u zdravih dragovoljaca sertralin nije uzrokovao sedaciju niti je remetio psihomotorne funkcije. Sukladno njegovu selektivnom inhibiranju preuzimanja 5-HT, sertralin ne poja�ava katekolaminergi�nu aktivnost. Sertralin nema afiniteta za muskarinske (kolinergi�ne), serotonergi�ne, dopaminergi�ne, adrenergi�ne, histaminergi�ne, GABA ili benzodiazepinske receptore. Za razliku od tricikli�nih antidepresiva, tijekom lije�enja sertralinom nije zapa�en porast tjelesne te�ine; u nekih bolesnika mo�e pri uzimanju sertralina nastupiti smanjenje tjelesne te�ine.
Sertralin se koristi za lije�enjesimptoma depresije u bolesnika s manijom u anamnezi ili bez nje. Nakon zadovoljavaju�eg odgovora nastavak lije�enja sertralinom u�inkovito prije�i povratak po�etne epizode depresije ili ponavljanje depresivnih epizoda. Sertralin je tako�er koristan za lije�enje opsesivno kompulzivne bolesti (OKB), pani�nog poreme�aja, s agorafobijom ili bez nje. Tako�er, mo�e se koristiti za lije�enje djece oboljele od opsesivno-kompulzivne bolesti. Uobi�ajna dnevna doza iznosi 50 mg.
Tijekom ispitivanja provedenih prije stavljanja lijeka na tr�i�te hipomanija ili manija javljale su se u otprilike 0,4% bolesnika lije�enih sertralinom. Sertralin valja izbjegavati u bolesnika s nestabilnom epilepsijom, dok u bolesnika s reguliranom epilepsijom zahtijeva pozorno pra�enje. Kako je mogu�nost poku�aja samoubojstva svojstvena depresiji i mo�e potrajati sve dok ne nastupi znatnije povla�enje bolesti, bolesnike valja pomno nadgledati na po�etku lije�enja
U ispitivanjima s vi�estrukim dozama za depresiju i OKB, sljede�e su nuspojave bile znatno u�estalije uza sertralin negoli uz placebo: mu�nina, proljev/rijetka stolica, anoreksija, dispepsija, tremor, omaglica, besanica, pospanost, poja�ano znojenje, suha usta i seksualna disfunkcija (ponajprije odgo�ena ejakulacija u mu�karaca).
Registrirani u RH za 2006: Zoloft (PFIZER), Halea (BELUPO), Luxeta (PLIVA), Asentra (KRKA)

Citalopram*⁵
Citalopram je antidepresiv, dostupan u obliku tableta i kao teku�ina za oralnu primjenu. Djeluje u sredi�njem �iv�anom sustavu kao visoko selektivni inhibitor serotonina s minimalnim u�inkom na noradrenalin i dopamin. Citalopram bi se trebao uzimati jednom dnevno, po�ev�i terapiju s ni�om dozom, prema potrebi je mogu�e lagano pove�ati dozu. U�inak ovog antidepresiva odr�ava se kroz 32 tjedna terapije. Prema procjeni lije�nika doza se mo�e smanjivati nakon odre�enog perioda i to postupno, i nikada se ne ide na nagli prekid. Ako se pojave netolerantni simptomi paralelno sa smanjenjem doze ili kao odgovor na prekid terapije, uzima se u obzir ponovni povratak na prvotno propisanu dozu. Mogu�e nuspojave su: smanjenje spolne �elje ili sposobnosti, poreme�aj koncentracije, nesanica, zbunjenost, vrtoglavica, zatim neki gastrointestinalni poreme�aji kao mu�nina, povra�anje. Nije potvr�ena mogu�nost razvoja ovisnosti o ovom lijeku, ali potrebna je dobra procjena i pra�enje pacijenta tijekom terapije kako se ne bi previdjeli znakovi zlouporabe. Ve�i je oprez potreban s pacijentima koji su patili od manije. Posebno je nagla�ena inkompatibilnost citaloprama s inhibitorima monoaminoksidaze, zbog opasnih, pa i fatalnih posljedica: hipertermija, rigidnost, delirij, koma. Kombinacija s NSAR pove�ava rizik od krvarenja. Citalopram nije odobren za uporabu u pedijatriji. Ne smije se uzimati kod bipolarne depresije. Oprez je potreban kod pacijenata s o�te�enom bubre�nom i jetrenom funkcijom. Kod razumne terapije, citalopram ne utje�e na sposobnost upravljanja vozilom i rada sa strojevima.
Registrirani u RH za 2006: Starcitin (PLIVA), Citalon (LEK)

Moklobemid*⁶
Moklobemid je antidepresiv koji djeluje neurotransmiterski sustav putem reverzibilne inhibicije monoaminooksidaze (MAO), posebice tipa A. Time je smanjen metabolizam noradrenalina, dopamina i serotonina te dolazi do pove�anja njihove koncentracije i poja�anog djelovanja na raspolo�enje i psihomotornu aktivnost. Moklobemid ubla�ava simptome kao �to su iscrpljenost, nesposobnost upravljanja motornim vozilima i nesposobnost koncentracije. Moklobemid tako�er uklanja simptome vezane uz socijalnu fobiju. Iako moklobemid nema sedativna svojstva, pobolj�ava kvalitetu sna kod depresivnih bolesnika u roku od nekoliko dana. Koristi se za lije�enje depresije, depresivnih poreme�aja i socijanih fobija.
Registrirani u RH za 2006: Aurorix (F. HOFFMAN LA ROCHE)

Reboksetin*⁷
Reboksetin je najnoviji tip antidepresiva. On je selektivni inhibitor ponovnog unosa noradrenalina (NARI), za razliku od SSRI (SIPPS) antidepresiva koji su selektivni inhibitori ponovnog unosa serotonina. Na tr�i�tu se pojavio 2001. godine. Reboksetin pokazuje zanimljiva svojstva - on se mo�e uspjesno kombinirati sa SSRI (SIPPS) antidepresivima, a tako�er mo�e se bez opasnosti kombinirati i sa MAO-inhibitorima. Reboksetin se koristi za akutno lije�enje depresije te za odr�avanje klini�kog pobolj�anja u pacijenata. U�inak se posti�e relativno brzo. Me�utim, �injenica je da reboksetin nije doboljno iskor�ten lijek, ali njegovo vrijeme tek dolazi.
Registrirani u RH za 2006: Edronax (PHARMACIA & UPJOHN)

Venlafaksin*⁸
Venlafaksin se koristi za tretman ja�ih depresivnih stanja i kada lo�e raspolo�enje, gubitak volje, interesa vodi ka suicidalnim idejama. Indiciran je i kod sociopata, ali ne i kod bla�ih oblika napetosti i nervoze uzrokovane svakodnevnim stresom. Smatra se da je mehanizam djelovanja ovog lijeka povezan s njegovom sposobno��u utjecaja na neurotransmitore u mozgu. Na�eno je da su venlafaksin i njegov aktivni metabolit o-desmetilvenlafaksin inhibitori ponovnog unosa noradrenalina i serotonina te slab inhibitor ponovnog unosa dopamina Ne posjeduju inhibitornu aktivnost na monoaminoksidazu. Nemaju afinitet za muskarinske, kolinergi�ke, H1-histaminske i alfa-1-adrenergi�ke receptore. Dolazi u obliku tableta i kapsula s postupnim osloba�anjem, a obi�no se primjenjuje jednom dnevno, kako bi se ubla�ili simptomi depresije. Uo�eno je i smanjenje anksioznosti.
U terapiji se treba dr�ati propisa, u smislu u odre�enoj dozi, intervalima i ukupnosti trajanja primjene. Venlafaksin mo�e izazvati neke alergijske reakcije, dovesti do promjena u pona�anju, pa i suicidalnih misli. Va�no je obratiti pa�nju i na reakcije poput pospanosti, zamu�enog vida, zbog opasnosti u vo�nji i u radu sa strojevima. Mogu�e su i vrtoglavice i nesvjestice. Ne koristi se kod bipolarnih poreme�aja, bolesti ili ozljeda mozga, manije, bolesti srca, jetre, bubrega.
Registrirani u RH za 2006: Efectin, Efectin ER (WYETH WHITEHALL), Velafax (PLIVA)

Mirtazapin*⁹
Mirtazapin je noviji antidepresiv. Koristi se za ubla�avanje simptoma depresije, poput osje�aja manje vrijednosti, krivice, tuge, gubitka volje i interesa za svakodnevne aktivnosti. Mehanizam djelovanja nije to�no poznat. Neki rezultati pretklini�kih ispitivanja sugeriraju da mirtazapin pove�ava centralnu noradrenergi�ku i serotonergi�ku aktivnost. Prema tome, pona�a se kao antagonist centralnih presinapti�kih alfa-2-adrenergi�kih inhibitornih receptora. Sedativni u�inci se obja�njavaju svojstvom potencijalnog antagonista H1-histaminskih receptora, a kao umjereni antagonist alfa1-adrenergi�kih receptora nosi mogu�nost izazivanja hipotenzije. Antagonist je i muskarinskih receptora. Tijekom terapije upozorava se na pojavu promjena u pona�anju, kao anksioznost, impulzivnost, agresivnost, poreme�aj spavanja. Ovo mo�e biti povezano sa pogor�anjem simptoma depresije i suicidalnih misli, pa je va�no obratiti se lije�niku. Kod terapije je bitna dobra procjena doze i u�estalosti primjene. Kad se primijeti pobolj�anje, to ne zna�i ujedno i brzi prekid terapije.
Rizi�no je uzimati ga kod mani�no-depresivnih poreme�aja, epilepsije, bolesti jetre, bubrega, srca. Mogu�e nuspojave su alergijska reakcija, nepravilan rad srca, blagi tremor, vru�ica, vrtoglavica, pospanost, pove�ana podlo�nost infekcijama. Nema u�inka ni sigurnosti za uporabu kod djece.
Registrirani u RH za 2006: Calixta (BELUPO), Mirzaten (KRKA), Remeron (ORGANON)

Hipericin*¹⁰
Kako su svi antidepresivi manje-vi�e imaju relativo jake nuspojave i relativno su toksi�ni, a djelovanje im je dvojbeno tako se danas sve vi�e radi na tome da se lagani simptomi depresije i depresivni poreme�aj tretira lijekovima biljnog porijekla.
Hipericin je glavni sastojak ekstrakta biljke gospina trava (Hypericum perforatum). Djeluje dvojako - s jedne strane lagano blokira monoaminoksidazu (poput MAO-inhibitora), a s druge strane lagano blokira ponovni unos serotonina (poput SSRI / SIPPS antidepresiva).
Hipericin pobolj�ava raspolo�enje otklanjaju�i poti�tenost, osje�aj tuge, melankolije i tjeskobe, nervozu, razdra�ljivost, malodu�nost i bezvoljnost (nezainteresiranost za doga�aje i osobe iz svakodnevnog �ivota) kao i prate�e pojave: nesanicu, �este krize pla�a, umor, poja�an ili smanjen apetit i sli�no. S obzirom da djeluje i sedativno dobar je izbor kod laganih depresivnih poreme�aja koje karakterizira (uz depresiju) i nemir i tjeskoba.
Unato� �injenici da je hipericin naj�e��e dekleriran kao "prirodni lijek" ne treba se zavaravati i smatrati ga bezazlenim. Naime, hipericin �ini ko�u jako osjetljivom na UV zra�enje sunce stoga je pove�ana opasnost od jakih opeklina tijekom izlaganja suncu. Nadalje, postoje izvje��a o pojavi serotoninskog sindroma u osoba koje su uzimale pripravke na bazi biljke gospina trava. Tako�er, primje�eno je da pripravci na bazi hipericina mogu izazvati gubitak kose, a postoje brojna izvje��a o opasnim interakcijama hipericina s ostalim lijekovima.
Stoga hipericin treba favorizirati u odnosu na klasi�ne antidepresive, ali se treba striktno pridr�avati ljekarni�kih i lje�ni�kih uputa.
Registrirani u RH za 2006: Aktivin H (BELUPO), Klosterfrau Sedinal (KLOSTERFRAU); Hyperici Aktiv (CEDEVITA)

Koji �e antidepresiv lije�nik propisati?

Odabir antidepresiva se mo�e vr�iti na temelju podataka o povoljnom djelovanju tih lijekova u jednog od �lanova obitelji ako je taj bio lije�en od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na te lijekove ako je on prethodno uop�e bio lije�en. Ako takvi podaci ne postoje, lije�nik ce se rukovoditi poznavanjem nuspojava pojedinih lijekova, osobito njihovim sedativnim ili antikolinergi�kim osobinama, postojanjem tjelesnih bolesti u bolesnika i vlastitim iskustvom.

Za�to nekad treba uzimati vi�e lijekova istovremeno?

Iako je po�eljna primjena samo jednog antidepresiva, �esto su u lije�enju depresije nu�ne kombinacije lijekova. U takvim situacijama treba kombinirati lijekove mehanizama djelovanja koji se me�usobno nadopunjuju, tako da dolazi do poja�anog terapijskog u�inka, ali bez vi�e nuspojava.
Depresiju �esto prate simptomi anksioznosti, stoga se, osobito u po�etku uzimanja antidepresiva, uz antidepresive uzimaju i anksiolitici. Najzastupljeniji anksiolitici su lijekovi iz skupine benzodiazepina. Uporabu anksiolitika treba ograni�iti na kra�e vrijeme, do mjesec dana, zbog mogu�eg razvoja ovisnosti. Mnogi antidepresivi uz antidepresivni imaju i anksioliticki u�inak.

U lijecenju depresivnih bolesnika sa slabim terapijskim odgovorom na antidepresive nekad primjenjujemo i druge lijekove: hormone �titnja�e, litij i antipsihotike. Dodavanje malih doza trijodtironina (hormona �titnja�e) poboljsava se djelotvornost antidepresiva i skracuje vrijeme terapijskog odgovora. Dodavanjem litija antidepresivima postize se zadovoljavajuci terapijski odgovor u 50-65% slucajeva.

U bolesnika sa vrlo izrazenom psihoticnom slikom bit ce potrebno u terapiju ukljuciti i antipsihotike. Prednost treba dati novim antipsihoticima od kojih su se neki i potvrdili kao stabilizatori raspolozenja.

Kakav je tijek lije�enja?

Lijecenje depresije odvija se u tri faze.
Prva, akutna faza lijecenja traje cetiri do sest tjedana. U bolesnika koji reagiraju na antidepresiv pocetno se poboljsanje moze uociti nakon 2 do 3 tjedna lijecenja, a smanjenje simptoma za 40-50% doga�a se nakon 3 do 4 tjedna. Ukoliko nakon razdoblja od 4 do 6 tjedana redovitog uzimanja lijeka u odgovarajucoj terapijskoj dozi nema zadovoljavajuceg poboljsanja, treba promijeniti lijek tako da se uvede lijek druge farmakoloske skupine, odnosno drugog mehanizma djelovanja. Promjena jednog antidepresiva s drugim antidepresivom dolazi u obzir kada izabrani antidepresiv kojeg smo primijenili prema pravilima odgovarajceg terapijskog pokusaja (terapijska doza u rasponu do maksimalne u razdoblju od najmanje 4 tjedna, a optimalno od 6 do 8 tjedana) nema povoljan antidepresivni ucinak ili kada lijek izaziva teze podnosljive nuspojave. Jedan od cestih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva (uzimanje antidepresiva u dozi nizoj od terapijski djelotvorne), dok je prijevremeni prekid terapije razlogom ucestalog javljanja novih epizoda.

Ako je postignut dobar u�inak, slijedi druga faza - terapija odr�zavanja koja treba trajati godinu dana. Cilj terapije je odr�avanje spre�avanja pojave nove depresivne epizode. U fazi terapije odr�avanja lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi lije�enja. U bolesnika u kojih nije nuzna profilaksa (prva depresivna epizoda, potpuno povla�enje simptoma), terapija antidepresivima se postupno ukida. U bolesnika u kojih su se depresivne epizode javljale sa velikom u�estalosti trebat �e nastaviti s profilakti�kom terapijom koja traje najmanje 5 godina, a nekad i do�ivotno. U slu�ajevima kada se nakon odre�enog vremena odlu�imo na prekid terapije on mora biti postupan.

Kada se lijekovi za depresiju trebaju uzimati do�ivotno?

Ponekad se uzimaju do�ivotno jer se radi o dugotrajnoj i upornoj bolesti koja, ako se ne lije�i, traje mjesecima i nakon kra�ih razdoblja pobolj�anja dolazi do nove epizode bolesti. Va�no je uzimati terapiju toliko dugo koliko je odredio lije�nik, a ne prekidati lije�enje kada se bolesnik osje�a zdravo. Svaki samoinicijativni prekid terapije zna�i povratak bolesti. Dugotrajnu terapiju antidepresivima treba ve�ina bolesnika s 2 ili vi�e depresivnih epizoda, svi bolesnici s 3 ili vi�e depresivnih epizoda, bolesnici lije�eni elektrostimulativnom terapijom i bolesnici kod kojih nije postignuto potpuno povla�enje simptoma.

Kako sprije�iti povratak bolesti?

Nakon sto nastupi remisija (povlacenje simptoma) depresije, preporuca se da bolesnici koji su tijekom akutne faze bili lijeceni antidepresivima, nastave uzimati iste lijekove u istoj dozi tijekom godinu dana, a po potrebi i dulje ako tako odredi lijecnik. U spomenutom vremenu preporuca se redovita psihijatrijska kontrola, a broj posjeta u ovoj fazi ovisi o vrsti odabranog lijecenja i klinickom stanju bolesnika. Najbolja prevencija ponovnog pojavljivanja depresije je uzimanje antidepresiva kao terapije odrzavanja, cak i neko vrijeme nakon sto su se simptomi posve povukli. Terapija se smije prekidati samo u dogovoru s lijecnikom! Ako se nakon prekida terapije simptomi depresije ponovo pojave, treba odmah zapoceti s uzimanjem antidepresiva kako bismo na vrijeme sprijecili daljnju progresiju bolesti.

Uzrokuju li antidepresivi ovisnost?

Nekad se lijekovi za depresiju uzimaju dozivotno, ali ne uzrokuju ovisnost. U slucaju prekidanja terapije koju je propisao lijecnik, doze lijekova se smanjuju postupno.

Antidepresivna sredstva nisu stimulativi kao npr. amfetamini, nego depresiju postepeno, kroz 4 do 6 tjedana, smanjuju dok se normalno raspolozenje ponovo ne uspostavi. Uobicajeni strah od ovisnosti je neutemeljen; prava ovisnost, pracena neizdrzivom potrebom, zloupotrebom, te potrebom za sve vecim kolicinama da bi se osigurao isti ucinak, nepoznata je kod uzimanja antidepresivnih sredstava, cak i ako se lijek uzima vise mjeseci ili godina.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 15:10 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>