Anita Martinac, književnica

< srpanj, 2018 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (2)
Travanj 2021 (1)
Listopad 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Kolovoz 2020 (2)
Srpanj 2020 (1)
Lipanj 2020 (1)
Ožujak 2020 (1)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (1)
Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (3)
Svibanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Prosinac 2018 (1)
Studeni 2018 (3)
Listopad 2018 (8)
Rujan 2018 (2)
Kolovoz 2018 (4)
Srpanj 2018 (3)
Lipanj 2018 (3)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

BIOGRAFIJA:

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata, te nositeljica Spomenice Domovinskoga rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, Aluminiju d.d. Mostar, a trenutno je zaposlena u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.


BIBLIOGRAFIJA:
• pjesme Krvari brig 1994.
• pjesme Ljubim te pjesmama 2012.
• pjesme U pogledu 2012.
• pjesme U susret Riječi 2013.
• pjesme Druga riječ je ljubav 2014.
• roman Medaljon 2015.
• audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo 2015.
• roman Medaljon, drugo izdanje 2015.
• roman Posljednji 2016.
• pjesme Budna 2017.
• roman Od Franje do Franje 2017.
• roman Posljednji, drugo izdanje 2018.
• roman Od Franje do Franje, drugo izdanje 2018.
• novele Život nema naslova 2018.
• bajka Kako je Pjev naučio raditi 2019.
• roman Grad bez ptica 2019.

NAGRADE I PRIZNANJA:
• Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018.
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Medalja "Oluja" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Medalja "Ljeto 95" Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
• Spomenica Domovinskog rata, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
druge književne nagrade:
• Prva nagrada na manifestaciji „Grah Ilije Ladina“ za 2019.
• Međunarodna književna nagrada „Marko Martinović Car“ za 2019. koju raspisuje HKD Napredak Podružnica Vitez za najbolju priču. Drugu nagradu dobila je priča Sretan čovjek.
• Treća nagrada za Međunarodnom susretu književnika „Trojica iz Gradišta“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive
• Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017.
• Treća nagrada na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču Jordan Viculin
• Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču Samo je želio učiti, za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasle
• Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli
• Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma Svoj sam
• Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015., za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma Vojnik u srcu
• Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015.,
• Druga književna nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015., za roman Medaljon
• Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" Vukovarsko-srijemske županije za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.,
• Nagrada Matice hrvatske "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013.,
• Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HP Mostar, 2013.,
• Priznanje Matice hrvatske za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997.,
• Priznanje za najljepšu pjesmu na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.,



KONTAKT
Anita Martinac
00 387 63 319 843
Kralja Tomislava 4 B, 88000 Mostar
martinac.anita@gmail.com
info@anitamartinac.com
www.anitamartinac.com

https://www.facebook.com/anita.martinac

30.07.2018., ponedjeljak

SUSRETI POD HRASTOM 2018.



Ovogodišnja književno-glazbena manifestacija „Susreti pod hrastom“ u cijelosti je bila posvećena liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića. Manifestaciju su organizirali Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin, Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, a poseban gost manifestacije bio je Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Program manifestacije započeo je sinoć pozdravnim riječima Andrije Stojića, predsjednika OMH u Čitluku, fra Tihomira Bazine, župnika župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin i Ivana Sivrića, predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Stojić, Bazina i Sivrić srdačno su pozdravili sve nazočne, a posebno su istaknuli: Đuru Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, Gorana Crnkovića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i članove obitelji Ćorić.

Nakon uvodnih pozdrava organizatori su u kratkim crtama nazočne podsjetili na tijek manifestacije, koja je prvi put održana 2005. godine i istaknuli njezin značaj, nakon čega je o liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića biranim riječima govorio Đuro Vidmarović.

– Okupio nas je ovdje naš veliki književnik fra Šimun Šito Ćorić. Žao mi je što zbog obveza nije među nama, ali sa nama je njegovo književno djelo. Naš slavljenik pripada onom istaknutom sloju franjevačkih intelektualaca koji su svoju nadarenost stavili na raspolaganje svome narodu a fra Šito je k tome od Boga dobio nekoliko darova koji su komplementarni s njegovim književnim talentom. Ogledao se u mnogim književnim žanrovima, ali pored toga i kao glazbenik koji svoje stihove sam uglazbljuje i sam izvodi. Fra Šito se istaknuo i kao društveni djelatnik, ne zaboravimo da je pod njegovim predsjedavanjem Hrvatski svjetski kongres postao savjetodavno tijelo UN-a – kazao je Vidmarović dodajući da je fra Šimun Šito Ćorić uz sve navedeno i redoviti sveučilišni profesor i cijenjeni stručnjak na području psihologije.

Ističući kako fra Šimun Šito Čorim ima respektabilan književni opus, Vidmarović je posebno istaknuo fra Šitine antologije „45 hrvatskih emigrantskih pisaca“ i „60 hrvatskih emigrantskih pisaca“, te kazao kako mu je osobno jako draga knjiga Ćorićevih putopisa „Granice su da se prijeđu“.

– Hrvatska književnost je jedinstvena. Hrvatski kulturni prostor nisu samo Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao matične države hrvatskog naroda, nego i one zemlje u kojima žive Hrvati, gdje stvaraju književna djela – poručio je predsjednik Društva hrvatskih književnika i kazao nekoliko riječi o suradnji Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske, te naglasio:

– Mi kao književnici moramo se boriti protiv degradacije hrvatskog jezika. Ono što se s njim dešava na službenoj razini je katastrofa. Polagano to ulazi u književnost, dešava se urušavanje hrvatskoga jezika što se ranije nije dešavalo… Književnici su dužni to zaustaviti, a fra Šimun Šito Ćorić je jedan od svijetlih primjera jer kad čitate njegova djela, svakako ćete primijetiti lijep, gibak, bogat, melodiozan hrvatski jezik kojim se on služi. Radi se o jednom izuzetnom čovjeku, izuzetnom intelektualcu, pomalo renesansnoj osobi koja sjedinjuje i znanost i kulturu kakvih Hrvatska ima malo.

Nakon izlaganja Đure Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, književno-glazbena manifestacija nastavljena je nastupom pjesnika: Ivana Bakvića, Ivana Sivrića, Vlatka Majića, Mate Grbavca, Joze Jakiše, Ljube Krmeka, fra Miljenka Miće Stojića, Srećka Marijanovića, Snježane Lovrić, Anđe Luburić i Anite Martinac, koja je također bila i moderatorica sinoćnjeg programa u kojem je nastupio i Mladen Mandžo, mladi glazbenik iz Osnovne glazbene škole Brotnjo.

Prije početka „Susreta pod hrastom“ misu zahvalnicu u čerinskoj župnoj crkvi predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, a nakon nastupa pjesnika, prijateljsko druženje sudionika manifestacije nastavljeno je u Podrumima Andrija, gdje je obitelj Ćorić lijepo ugostila sudionike manifestacije posvećene liku i djelu ovogodišnjeg dobitnika Nagrade za životno djelo Općine Čitluk.

Ovom prilikom, Miroslav Ćorić upoznao je svoje goste s načinom proizvodnje vina u Podrumima Andrija, te ih poveo u razgledavanje različitih proizvodnih dijelova ove uspješne vinarije.


- 23:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.07.2018., nedjelja

KORITA, BOSANSKO GRAHOVO

Dobro došli na VII. Pjesničko sijelo u čast Don Juraja Gospodnetića 20.srpnja(petak) s početkom u 19:30 u selu Korita općina Bosansko Grahovo .
****************************
Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić rođen je 09. 01. 1910.god. u Postirima. Zaređen je za svećenika u Zagrebu 26. 06. 1938., a u rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. 07. 1938. Inkardiniran je banjalučkoj biskupiji kao župnik Bosanskog Grahova , mučen je i ubijen „in odium fidei“ koncem srpnja 1941.


- 23:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.07.2018., nedjelja

Sažetak osamnaestog susreta HIL-a od 4. do 8. srpnja 2018.


- 22:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.