08.03.2017., srijeda
Roman ''Posljednji'', Anite Martinac, predstavljen u Širokom Brijegu
|
Mostarska književnica Anita Martinac u utorak je u Širokom Brijegu predstavila svoj roman ''Posljednji''. Književno djelo, rađeno na temelju iskaza četvorice sudionika Križnog puta; Šimuna Marića, Slavka Šumana, Mirka Džidića i Jure Jurića, predstavili su Miljenko Stojić, Ivan Zlopaša te sama autorica. -Radnja i ovoga romana je stvarna, baš poput one iz Anitina prethodnog romana »Medaljon«. Veliki rat prelama se preko leđa jednog malog mjesta i njegovih stanovnika. Nije njima ni do čega posebnog, samo da mogu živjeti i biti svoji na svome. Ali stvarnost ne da mira. Netko je zakuhao ratne strahote i one se doselile sve do mirnih Goranaca. Već su na vrata pokucali i jugokomunisti, iako se svatko nadao da ih nikada ne će vidjeti. Gazili su nesmiljeno nedaleki Široki Brijeg i obližnja mjestašca. Dečki su otišli na put ne znajući što će im biti s roditeljima, a još manje što će biti s njima. Zgusla se povijest, zgusli se osobni životi. Vrlo brzo ćemo, čitajući ovo djelo, primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja - istaknuo je Miljenko Stojić. Ivan Zlopaša je ocijenio kako je najveća vrijednost romana "Posljednji" raskrinkavanje metodologije masovne i brutalne primjene zločina u političke svrhe. - Kao što je u romanu "Medaljon", zahvaljujući obrazovanju, pristupu ali iskustvu, autorica vrlo studiozno i stručno obradila metodologiju djelovanja OZNA-e, KNOJA i ostalih represivnih partijskih tijela u poratnom razdoblju, u romanu "Posljednji" na sličan je način raskrinkala metodologiju masovnih partizanskih zločina u Bleiburškoj tragediji i križnim putevima koji su nakon toga uslijedili. Osobno sam sklon stavu da je upravo to raskrinkavanje metodologije masovne i brutalne primjene zločina u političke svrhe, uz zabilježene i detaljno opisane tragedije kroz koju su prošle žrtve, ključna vrijednost ovog romana. Upravo to pokazuje jasnu razliku između žrtve i zločinca i prokazuje jedan totalitarni sustav da krajnjih granica - istaknuo je, među ostalim, Zlopaša. Osvrnuo se i na različitu strukturiranost romana "Medaljon" i "Posljednji". -Ono što će, možda, neki istaknuti kao zamjerku ovom romanu svakako je nedovoljna izbrušenost osobnosti i psihološko-karakternih osobina četiri glavna lika, i to na način kako su glavni likovi opisani u "Medaljonu". Međutim, struktura tih romana, kao i glavnih likova, je potpuno različita. Ante Marić - Kenić, kao i nekoliko likova iz romana "Medaljon" svakako su osobe izražene osobnosti zahvaljujući kojoj su, i unatoč mnogim zamkama i snazi sustava koji nisu prihvatili, uspjeli godinama odolijevati smrti. S druge strane, kroz četiri glavna lika, na čijim je sudbinama strukturiran roman "Posljednji", ispričana je priča svih onih, poznatih i nepoznatih, koji su se, pod ovim ili onim okolnostima, našli na mnogobrojnim križnim putevima iza kojih su ostala svjedočiti mnogobrojna stratišta, masovne grobnice, razna tezna, hude jame, maclji, i mnoga druga još neotkrivena mjesta - zaključio je Zlopaša. Zahvaljujući se organizatorima, predstavljačima i publici koja se odazvala u vrlo pristojnom broju, Anita Martinac je istaknula i razloge zbog kojih se odlučila posvetiti ovoj vrsti pisane riječi. - Generacija koja je kroz sve to prošla je na izmaku. Želim od zaborava spasiti dio sudbina tih ljudi i podariti ih generacijama koje dolaze - kazala je Anita Martinac. Promocija je održana u organizaciji širokobriješkog ogranka Matice hrvatske.     |
