28.09.2016., srijeda
Vidoška pjesnička noć, 2016.
|
Na Radimlji je sinoć održana šesta Vidoška pjesnička noć koju organizira Matica hrvatska Stolac, u suradnji s Općinom Stolac i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne. Kako i priliči okupila je ponajbolje pjesnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Program je započeo prigodnim recitalom glumca Vinka Kraljevića koji je govorio stihove ovogodišnjeg dobitnika nagrade „Hrvatski stećak“. Nakon obraćanja Stjepana Boškovića, načelnika općine Stolac pjesnicima, gostima i ljubiteljima lijepe riječi dobrodošlicu su poželjeli Zora Dujmović, Federalna ministrica kulture i sporta i Ivan Sivirić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Nakon njih led je probila prva skupina pjesnika, stihove su tako govorili Zdravko Kordić, Drago Čondrić, Marko Tokić, Boris Njavro, Marko Bošković, Srećko Marijanović, Mladen Vuković i Stanko Krnjić. Dobitnik nagrade za osobiti doprinos hrvatskoj književnosti „Hrvatski stećak“, autora Stjepana Skoke je književnik Stjepan Šešelj koji od početka svog književnog i javnog djelovanja posebnu pozornost posvećuje hrvatskom narodu koji živi izvan Hrvatske. Stjepan Šešelj suvremeni hrvatski književnik rođen je 1947. u Podgradini, kod Opuzena. Školu je pohađao u Opuzenu i Pločama, a pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina radio je kao tajnik Akademije likovnih umjetnosti. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Piše pjesme, drame, prozu te književne i likovne kritike kao političke osvrte, autor je četiriju zbirki pjesama. Vidošku pjesničku noć na Radimlji svojim stihovima zatvorili su: Jozo Jakiša, Ivo Raguž, Danica Bartulović, Ružica Soldo, Šimun Šito Ćorić, Anita Martinac, Luko Paljetak i Ljubo Krmek. Matica hrvatska Stolac tiskala je i posebnu publikaciju “Vidoška pjesnička noć” koju je uredio književnik Ljubo Krmek. Publikacija predstavlja manifestaciju i njezine ovogodišnje sudionike, donoseći podatke o njima te pjesme koje je publika manifestacije mogla čuti sinoć.. Glazbeni gosti večeri bili su HKUD "Dubrave Aladinići", a voditeljica programa Tina Laco.     |
24.11.2015. klub Aleksa Mostar, manifestacija Pjesničkom riječju STOP NASILJU,
nastupaju sve pjesnikinje iz Mostara i okolice. Dođite podržati apel protiv nasilja. |
19.09.2016., ponedjeljak
NA PREDSTAVLJANJU NOVOG ROMANA ANITE MARTINAC
|
Gotovo tri stotine posjetitelja na predstavljanju novog romana POSLJEDNJI, spisateljice Anite Martinac, imalo je prigodu uživati u istinski velikom književnom događaju u ispunjenoj dvorani hotela Brotnjo u Čitluku. Ovo je prvo predstavljanje romana „Posljednji“, a roman je izašao u izdanju Ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Animator večeri i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić rekao je kako su već neki književni kritičari najavili da bi novi roman Anite Martinac mogao polučiti i veći uspjeh nego li njen prošlogodišnji roman „Medaljon“, a koji je osvojio srca čitatelja u vrlo kratkom roku. Iznenađenje večeri bio je glavni junak ovog povijesnog romana koji je sijedio u prvom redu publike, te nakon nadahnutog autoričinog čitanja ulomka iz romana o strahotama koje je preživio, obratio se riječima kako je svojim neprijateljima oprostio, ali da nikada ne može zaboraviti. No i sama njegova nazočnost dovoljna je bila da izazove oduševljenje publike. Vrlo emotivnoj večeri doprinijeli su i predstavljači romana, a to su književnik i novinar, franjevac Miljenko Stojić te povjesničar, književnik i umirovljeni pukovnik Marijan Mandić. Predstavljači su čestitali autorici koja je znalački podarila još jedan odličan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, te djelo koje se isplati čitati i preporučiti drugima. Uz sve pohvale i čestitke koje su upućeni autorici vrhunac večeri svakako je bilo i samo njeno obraćanje kojim se zahvalila svima koji prate njen rad i čitaju njena djela. Osvrnula se na Rezoluciju Europskog parlamenta iz 2009. o europskoj savijesti i totalitarizmu. Rezolucija naglašava važnost zadržavanja uspomena iz prošlosti živim, te da nema pomire bez istine i sjećanja. Zahvalila se svima koji su na bilo koji način doprinijeli u njenom istraživačkom radu obrađujući građu, svjedoke i arhive iz vremena o kojem piše. Uz odličnu organizaciju Dana berbe grožđa u Čitluku u čijem programu je i predstavljanje romana „Posljednji“, druženje se nastavilo uz bogatu trpezu i pjesmu do kasno u noć, kako to obično i čine Brotnjaci. M.Jurković |
16.09.2016., petak
HVALA
|
Dragi prijatelji od srca vam hvala na veličanstvenoj večeri. Hvala svima koji su bili uz mene. Hvala mojim dragim prijateljima na fotografijama, cvijeću i darovima, a nadasve hvala vam na čitanju. :) Sve vas volim! <3 |
PREDSTAVLJEN ROMAN POSLJEDNJI U ČITLUKU 16.9.2016.
DANI BERBE GROŽĐA 2016.
08.09.2016., četvrtak
GRGUROVI HUKOVI 2016
|
Obilježavanje dana općine Ravno, blagdana Male Gospe, 8. rujna, nastavljeno je pjesničkom manifestacijom „Grgurovi hukovi“. Na manifestaciji je uz hercegovačke pjesnike nastupio i veći broj autora iz Dubrovačkog primorja. U jedno i pol satnom programu stihove su kazivali pjesnikinje – Anita Martinac, Marina Kljajo Radić, Ana Soldo, Vesna Slobođan, Valentina Vukman – Zelčić i Snježana Lovrić, zatim pjesnici – Boris Njavro, Grgo Mikulić, Ivo Raguž, Miro Petrović, Dušan Musa, Jure Burić, Tomislav Batina, fra Milenko Stojić, akademik Luko Paljetak, pa Stanko Krnjić, Srećko Marijanović, Ljubo Krmek, Ivan Sivrić i Josip Škerlj. U sklopu programa čitani su i stihovi pjesnika s ravanjskog područja Petra Vuletića – Šjora, Stojana Vučičevića i Anđelka Vuletića, koji iz zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati manifestaciji. Program je upotpunila ženska skupina „Vidoštačka kraljica“ iz Stoca. Za ovakve prilike manifestacija je bila dobro posjećena. Program je održan u dvorani Lovačkog doma „Lisac“, odakle su se pjesnici preselili u nedavno otvoreni ravanjski hotel „Stanica Ravno“, gdje se nastavilo u sličnom tonu. Uglavnom, u odnosu na prethodne tri manifestacije koje su održane u Zavali, četvrta pjesnički „sumit“ u općinskom središtu bio je iskorak u masovnosti kako pjesnika, tako i promatrača, odnosno ljubitelja lijepog izričaja. Sve skupa najava je da bi „Grgurovi hukovi“ s obzirom na podršku Dubrovčana, vremenom mogli postati prepoznatljiv praznik lijepe riječi na znatno širem području od trenutačnog. Tekst i foto: D. Musa |
04.09.2016., nedjelja
POZIV
|
Hotel Brotnjo u Čitluku,16.rujna 2016. (p e t a k) 20,00 sati: Predstavljanje novog romana Anite Martinac „Posljednji“ u izdanju Ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Vinkovcima Dragi prijatelji, uz prigodan program predstavljanja i čašicu razgovora, domjenak i dobro društvo želim vam darovati večer ispunjenu emocijama. Dobro došli! |
02.09.2016., petak
NOVI ROMAN ANITE MARTINAC
|
Književni ocjenjivači su ocijenili prethodni roman MEDALJON Anite Martinac visokom ocjenom. Autoricu i njezino djelo usporedili su s Dinkom Šimunovićem, Augustom Šenoom, fra Gracianom Raspudićem i Ivanom Aralicom, i njihovim djelima. Neke kritičare je podsjetila na Goethea, jer i on je diplomirao pravo, prije nego se počeo baviti samo književnim stvaranjem. Podsjetila me je na Stefana Zweiga i njegov povijesni roman MARIJA STUARD. Autorica romana profesore književnosti podsjetila na Ivu Andrića i njegova istraživanja prije svakoga pisanja. Njezin roman kao prvi roman o škriparima podsjetio na pjesmu Ericha Kästnera CVIJETAK: Tko se usuđuje / prkositi jurećim vlakovima? / Mali cvijetak / među željezničkim pragovima! Tako je rasla i izrasla u jednu hrabru ženu autorica Anita Martinac. Kako su rekli njezini književni ocjenjivači, ona piše „laganim stilom“ „o događajima, koji kao da su se dogodili na nekomu drugomu planetu“, a dogodili su se tu, među nama. Njen stil pisanja je raskošan i opor, samodostatan i bogat. Kratke rečenice, staccato ritam, ponegdje lirski umetak, proplamsaji poetskog jezika da omekšaju, osvijetle tu oporost, tu škrtost izmjenjuju se s dugim lirskim opisima. Živi opisi pejzaža, snažni junački karakteri, epska borba dobra i zla, tragični pojedinci protiv nadmoćne sile, još neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunističke Jugoslavije čine i ovaj novi roman POSLJEDNJI odličnom podlogom za igrani film, kako najavljuju njeni recezenti.  Roman POSLJEDNJI je napisan dobrim hrvatskim književnim jezikom, laganim stilom, vještim perom a o njemu su rekli i slijedeće: „(...) Martinac se odlikuje osobom koja jako pozna problematiku o kojoj piše s povijesne, zemljopisne, političke, ljudske i emotivne strane. Njezino pismo je plod istine koja treba današnjem čitatelju poput kapi ljetne kiše suhoj i ispucaloj zemlji. Njezin stil pisanja je jednostavan, kratkih dijaloga. Rečenice su jasne i tečne s puno dijaloga među ljudima koji svuda oko sebe vide smrt i mržnju, a u mislima volju za životom da to sve pobijede i dođu živi kući. Ima izvanrednu moć proboja u ljudske duše za kojima traga po Hercegovini, Bosni, Slavoniji, Njemačkoj, Kanadi, SAD-u, Austriji, Novom Zelandu; po literaturi i katastru. Spremna je poći na kraj svijeta provjeriti činjenicu i upisati je u svoju bilježnicu i uklopiti u roman. Kod nje nema fikcije, pretpostavki, sumnje, izmišljenih likova i zbivanja; kod nje postoji samo gola istina o stradanju hrvatskog čovjeka 1945. i godina koje slijede. Autorica romana puno će toga ponuditi u svom romanu 'Posljednji' znanstvenicima humanističkih katedri širom svijeta, a poznajući dobro povijesne prilike 1945., kako na prostoru Hercegovine tako i diljem Europe i šire, neće ostaviti ravnodušne ni filmske ni dramske redatelje koji će se dobro pozabaviti njezinim romanom (...).” napisao je Marinan Mandić, povjesničar, književnik i umirovljeni pukovnik „(...) Radnja i ovoga romana je stvarna baš poput one iz Anitina prethodnog romana 'Medaljon'. Vrlo brzo ćemo primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja. Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se počele događati teške stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana. Ona se branila kako je znala i mogla. Sudarili se snovi i stvarnost. Tko je jači? Možemo i trebamo tu nit slijediti kroz čitav ovaj roman. Ona nam zapravo objašnjava što je progonjene održavalo kad se na njih sručilo ratno zlo. Očito Anitu Martinac pri sastavljanju ovoga djela nije vodila namisao književnog uspjeha podsvaku cijenu. Ako se dogodi, bit će dobrodošao, a ako ne, važno je da su ovi događaji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za učenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo pročita ne će ostati ravnodušan. Shvatit će da nismo na ovoj zemlji zombiji u vlasti zloga, već slobodna ljudska bića u slobodi svoga Boga. Anita Martinac znala je to znalački pretočiti na papir. Sebi je podarila još jedan odličan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, a nama djelo koje se isplati čitati i preporučiti drugima (...). ” napisao je Miljenko Stojić, književnik, novinar i franjevac. Novi roman POSLJEDNJI je ujedno osma objavljena knjige Anite Martinac, a je izašla u nakladi Ogranaka Matice hrvatske Čitluk i Vinkovci. Najavljena promocija zakazana je za 16. rujana 2016. u hotelu Brotnjo, Čitluk. Autorici čestitamo novo djelo s vjerujemo da će polučiti isti uspjeh kao i sa svojim ranijim romanom. M. Jurković |
