Ne, ja nisam nikakav psihoterapeut ja sam samo svakodnevno okružena osobama raznih karaktera zbog onoga što radim da bih mogla normalno živjeti iz mjeseca u mjesec s obzirom na to da mi je i stariji sin bolestan (ima sklonosti suicidu) liječi se i u bolnici je, mlađi je godinama u bolnici jer je nepokretan i potrebna mu je medicinska njega 24 sata. Godinama susrećem osobe raznih karakternih osobina, materijalnog statusa, starosne dobi i veselim se kada nekoga sretnem i nakon nekog vremena a ta osoba me pita da li je se sjećam - da naravno da se sjećam jer pamtim lica i iako se osobe godinama mijenjaju uvijek nešto isto ostaje (oči) a da ne zaboravim većini njih sam dala nadimak pa tako postoji "ero s onoga svijeta" jer me je pitao gdje i kako bi mogao nabaviti LP a ja sam spomenula Croatia Records. "grof" jer ima držanje kao da je iz nekog drugog doba, "slikar" jer ima bradu kao što su imali slikari nekoliko stoljeća prije; "filozof" jer je pametan i još bezbroj takvih nadimaka.
Godinama sam razvila osjećaj kome se smijem nasmiješiti kome ne, koga smijem pozdraviti koga ne, a uistinu sam magistrirala životnu školu koju je teško pohađati a ne samo proći.