subota, 12.03.2011.
levijatn
Levijatan (heb. ܴհٸę¸ß, "svinuta zmija"), u Bibliji, mitološka vodena neman; u kršćanskoj ikonografiji i demonologiji predstavlja predodžbu Sotone.[1] U Knjizi svete magije Abra-Melina maga naveden je kao jedan od četiri glavna demona, uz Lucifera, Sotonu i Beliala.[2] [3]
Najčešće se prikazuje kao divovski kit koji je predstavljao gospodara mora, vladao nad ljudima i bogovima te bio neranjiv. Spominje se u starozavjetnoj Knjizi o Joni (Jon 2), u kojoj se pripovijeda o Joni koji je pred Božjim gnjevom krenuo sakriti se u grad Taršiš. Međutim, Bog je izazvao oluju koja je Jonu bacila u more gdje ga je progutao Levijatan. U njegovoj utrobi proveo je tri dana i noći, nakon čega je Bog zapovjedio Levijatanu da oslobodi Jonu i ostavi na kopnu.[4] [5]
U knjizi o Jobu dan je iscrpan izgled Levijatana, dok u Psalmima 74 (Ps 74,12-14) stoji[6]:
„ A Bog je moj kralj od davnine!
Spasenje On donosi posred zemlje. Ti si svojom moći razdjelio more, ti si satro glavu vodenim nemanima. Ti si razmrskao glave Levijatanu; dao si ga za hranu krdu životinja u pustinji.
“
Također, u Psalmima 104 (Ps 104,25-26) nalaze se stihovi koji spominju Levijatana[7]:
„ Tu je more, veliko i prostrano;
u njemu vrve sitne i velike životinje bez broja. Onuda plove lađe i Levijatan kojega si načinio da se igra po njemu.
“
Još jedan spomen Levijatana nalazi se u knjizi o Izaiji (Iz 27)[8]:
„ U onaj će dan pohoditi Gospodin svojim ljutim i velikim, i jakim mačem Levijatana, hitru zmiju, i Levijatana, krivuljastu zmiju. I ubit će zmaja u moru. “
- 19:46 -
