ponedjeljak, 03.01.2011.
PASTRVA
Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758.) je najbliži srodnik morske pastrve, koja živi u morima sjeverne i sjeverozapadne Europe i koja tijekom mrijesta migrira duboko u kontinentalne vode, gdje se mrijesti.
Tijelo potočne pastrve je vretenasto prilagođeno brzim vodenim maticama u kojima živi. U ovisnosti od sredine u kojoj živi tijelo je više ili manje bočno spljošteno i visoko s dobro razvijenom repnom drškom.
Boja tijela je promjenjiva, varira od zelenkaste do smeđe, što prvenstveno ovisi o sredini u kojoj živi. Na bočnim stranama te na leđima se nalaze pjege. S gornje strane i u gornjoj polovici bočne strane crne, a ispod bočne linije su crvene sa bijelim obrubom. Mlade ribe imaju na bokovima 6 do 9 poprečnih traka. Postižu dužinu 20-40 cm i tjelesnu masu do 1 kg. Maksimalna dužina je nešto preko 50 cm i masa 5-7 kg.
Stanište i ponašanje [uredi]
Potočna pastrva obitava u hladnim, kisikom bogatim planinskim rijekama i potocima, od Pirinejskog poluotoka pa sve do Skandinavije na sjeveru i Urala na istoku. Široko je rasprostranjena u Hrvatskoj i BiH.
Način hranjenja [uredi]
Potočna pastrva je grabežljivica i hrani se svim manjim organizmima koji žive u vodi, od larvi vodenih kukaca pa do manjih riba.
Razmožavanje [uredi]
Mrijesti se od rujna do veljače. Ženka polaže oko 1000 do 1200 jaja po kilogramu tjelesne mase. Ikra je crvenkaste boje, promjera 4-5 mm. U zavisnosti od temperature inkubacija jaja traje 2 do 4 mjeseca.
Strani nazivi [uredi]
Brown trout (engleski); Bachforelle (njemački); Salmo trutta (talijanski); Pstrąg potokowy (poljski); Salmo trutta (francuski); C<60 (ruski).
- 09:14 -
