ponedjeljak, 03.01.2011.
PATKA
Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije. Vjerojatno najbolje poznata od svih pataka, pomogla je u uzgajanju brojnih domesticiranih pataka
Izgled i ponašanje [uredi]
Mužjak divlje patke na glavi i vratu ima tamnozeleno perje metalnog sjaja s bijelim prstenom na dnu. Prsa su mu smeđe boje, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Kratko repno perje je bijelo. Dva srednja repna pera zavinuta su u kovrčice. Kljun je žut i sa strane nazubljen.
Ženka je pokrivena neuglednim svijetlosmeđim i tamnosmeđim perjem koje ima zaštitnu ulogu. Narančaste kratke noge među prstima imaju široke plivaće kožice.
Vrlo brzo leti i dobro pliva. Naraste do 58 centimetara u duljinu. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka i jezera, bara i močvara, a zimi je uz obrasle obale ušća rijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe.
Razmnožavanje [uredi]
Na tlu uz vodu gradi gnijezdo u zaklonu, često u području stabla ili u duplji. Ženka snese do 13 svijetlozelenkastih jaja na kojima sjedi i kasnije se brine za male potrkušce. Živi u čitavoj Europi, a samo najsjevernija područja zimi napušta i seli u susjedna južnija. Česta je ptica, lovi se i umjetno uzgaja.
Patke (lat. Anatidae) su porodica ptica u redu patkarica. Ova porodica obuhvaća između 7 i 10 potporodica (ovisi o autorima sistematike), gotovo 50 rodova i oko 150 vrsta. U ovu porodicu svrstane su i poznate potporodice kao prave patke (Anatinae), gušćarice (Anserinae) i rod gušćarica, labudovi (Cygnus).
Patke, guske i labudovi su malene do velike ptice izdužena tijela. Krila su kratka i šiljasta, a podupiru ih snažni mišići. Vrat je obično dug, ali ovo varira među vrstama. Noge su kratke i snažne i postavljene daleko odostraga. Kljunovi većine vrsta su ravni što je više ili manje izraženo. Njihovo perje je nepropusno za vodu. Mnoge patke pokazuju spolni dimorfizam, sa svjetlijim mužjacima i tamnijim ženkama. Labudovi, guske i patke zviždovke ne pokazuju nikakav spolni dimorfizam. Patke su vokalne ptice koje prave razne zvukove poput kvakanja i skiktanja što ovisi o vrsti; ženke često imaju dublji glas od mužjaka.
Patke su uglavnom biljojedi kao odrasli i hrane se raznim vodenim biljakma, iako neke vrste jedu ribu, školjke i slične životinje. Vrste roda Mergus se hrane ribama i imaju nazubljen kljun. Kod mnogih vrsta mladunci se također hrane raznim beskralježnjacima, ali postanu biljojedi kad odrastu.
Rasprostranjenost [uredi]
Ova porodica ima kozmopolitsku rasprostranjenost, i nastanjuje sve kontinente osim Antarktika. Također nastanjuju skoro sve otoke. Mnoge se vrste sele.
Odnos s ljudima [uredi]
Pored kokoški (Galliformes), vjerojatno niti jedna druga grupa ptica nema tako brojne i raznovrsne odnose s ljudima. Neke od njih su pripitomljene, a mnoge se love zbog hrane i rekreacije. Pet je vrsta izumrlo od 1600-te.
- 09:07 -
