nedjelja, 02.01.2011.
DINOSAURI
Dinosauri su prapovijesne životinje koje su nastale prije otprilike 230.000.000 godina, a izumrle prije oko 65.000.000 godina. Bili su najbrojnija životinjska skupina u mezozoiku, koji se dijeli na trijas, juru i kredu. Riječ dinosauria dolazi iz grčkog, a znači strašni gušter. U vrijeme dinosaura klima je bila blaga i topla, a visokih planina je bilo manje nego danas.
Osim kopnenih, postojali su i morski i leteći dinosauri, što ide u prilog teoriji o spoju dinosaura i ptica. Dinosauri su živjeli pretežno u prostranim plodnim ravnicama kroz koje su tekle velike spore rijeke. Za vrijeme dinosaura nije postojala trava.
Neki dinosauri su, uz kitove, najveće životinje koje su ikad postojale na Zemlji. Diplodok se smatra najvećim dinosaurom. Dug je 25 metara, te ima dug vrat i malu glavu. Postoje indikacije da su ipak veći supersaur i ultrasaur, no do danas nije nađen velik broj njihovih fosila. Mamenčisaurov vrat je bio dug 11 metara.
Najmanji je dinosaur kompsognatus, veličine purana, dug 75-91 cm, a težak 3 kg. ).[2]
Od mesoždera se kao najomraženiji ističe tiranosaur, dug 15 metara i sa zubima od kojih su neki dugi 20 cm. Postoje dokazi da je veći mesožder karharodontosaur, ali je ovaj daleko omraženiji. Premda je prikazan kao zastrašujuć lovac, postoje indikacije da je spor i nespretan, pa čak i da je strvinar. Tome u prilog ide brzina jednaka čovjekovoj i slab vid, kao i mišljenje da mu je trebalo nekoliko sekundi da pokrene glavu za 45 stupnjeva.
Prehrana [uredi]
Biljožderi [uredi]
Dinosauri biljožderi su imali tupe zube koji su bili prilagođeni teško probavljivoj biljnoj hrani. Imali su i veći probavni sustav od mesoždera. Neki biljožderi su, kao današnje ptice gutali stijene (gastroliti) koje bi im se zaglavila u želucu, da bi se lakše usitnila hrana. Neki dinosauri biljožderi su: iguanadon, diplodokid, supersaur, triceratops, ultrasaur, seismosaur, brahiosaur i mnogi drugi.
Mesožderi [uredi]
Dinosauri mesožderi su imali jako duge noge, dobar vid i osjetilo sluha kako bi mogli uloviti plijen. Također su imali jako oštre zube kako bi ubili i rastrgali plijen. Neki mesožderi su bili kanibali, jeli su pripadnike svoje vrste. Nekoliko fosila dinosaura pronađeno je sa fosilom neke životinje unutar tijela. Neki mesožderi su: kompsognatus, tiranosaur, alosaur, albertosaur i mnogi drugi.
Okamenjeni tragovi dinosaura na plaži u blizini Rovinja. Svežderi [uredi]
Samo nekoliko nama poznatih dinosaura su svežderi, kao ornithomimus i oviraptor koji su jeli biljke, jaja, kukce... Dosta biljoždera kad jede biljke slučajno proguta kukce ili neke druge male životinje.[3]
Razmnožavanje [uredi]
Malo toga se zna o razmnožavanju dinosaura. Poznato je da su se dinosauri razmnožavali jako rano, čak sa osam godina. Dinosaur bi oplodio jaje i položio ga pod ženku. Jaja su bila okrugla i izdužena, slična jajima gmazova, ptica i primitivnih sisavaca. Najveće jaje dinosaura je ono hipselosaurovo. [4] Pronađeno je u Francuskoj 1869. Bilo je dugo 30 cm, 25 cm široko, obujma 2 l i teško 7 kg. Neki znanstvenici su utvrdili da su ženke imale proširenu cijev koja je služila za polaganje jaja.
Evolucija [uredi]
Eoraptor lunensis
Rekonstrukcija arhaeopteriksa, dokaz spoja dinosaura i pticaEvolucija dinosaura počinje u trijasu, prije skoro 250 000 000 godina, kada se od primitivnih tekodonta počinje razvijati dinosaur i neke druge grupe arhosaurija. Najstariji poznati predstavnik dinosaura ili je Eoraptor lunensis - što znači jutarnji kradljivac. Pronađen je u Argentini 1991. Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz Chicaga. Njegova starost se procjenjuje na oko 235 000 000 godina. Od tog vremena dinosauri počinju naglu ekspanziju i zauzimaju sve dijelove tadašnjeg kopna. Harry Seeley je 1887. podijelio dinosaure na dvije velike grupe:
Saurischia, sa karličnim pojasom kao kod gmazova (pubis je uperen prema naprijed).
Ornitischia, sa karličnim pojasom kao kod ptica (pubis je okrenut unazad).[5]
Obje skupine daju niz ogranaka koji zauzimaju sva kopnena staništa i potiskuju sisavce, te im onemogućuju daljnji razvitak. Sisavci su se pojavili, približno, kad i prvi dinosauri i od tada nisu nimalo napredovali čitavih 170 000 000 godina, sve dok dinosauri nisu izumrli. U razdoblju jure, a možda još i u trijasu, Saurischia daje ogranak iz koga nastaju prve ptice. Dalje usavršavanje dinosaura trajalo je i tijekom razdoblja krede kada su bili na vrhuncu svog razvoja, a onda misteriozno nestaju ostavljajući za sobom jedino ptice kao najprilagođeniju grupu celurosaurija.
Rasprostranjenost fosila [uredi]
Kad su se pojavili prvi dinosauri, vjerojatno je postojao superkontinent Pangea u čiji su sastav ulazili današnji kontinenti. Kad se Pangea počela raspadati na današnje kontinente, dinosauri su bili naseljeni na svim njezinioim dijelovima. [6]Zato se njihovi fosili mogu naći na svim kontinentima, čak i na Antarktici. Fosili kopnenih dinosaura se teže nalaze, jer poslije smrti dinosaur je morao upasti u vodu da bi mu se tijelo fosiliziralo.
Otkriće [uredi]
Okamenjeni dinosaur
Jaja dinosauraRobert Plot, engleski prirodoslovac, otkrio je 1667. prvu kost dinosaura. Tada su ljudi mislili da je svijet nepromjenljiv. Znanstvenici su smatrali da se radi o kosti nekoga slona ili čak diva. 145 godina poslije, žena engleskog liječnika, Mantella, nalazi ogromne zube u hrpi kamenja. Mantell je skupio toliko fosila da je svoju kuću pretvorio u muzej. Vidjeli su te velike zube i nisu znali odrediti kome pripadaju. Njegovi pomagači, znanstvenici, zaključili su da se radi o velikim sisavcima. Mantell je primijetio da ti ogromni zubi nalikuju zubima južnoameričkih leguanima (Iguanidae). Pomislio je da su to zubi fosilnog guštera kojeg je nazvao iguanodon, što znači "leguanov zub". Znanstvenici su mislili da je riječ o zubima nekog krokodila ili nosoroga.
Konačno, 1841. godine, veliki stručnjak Richard Owen prvi put potvrđuje da je riječ o davno nestalim gmazovima. Nazvao ih je dinosauri što na grčkom znači "strašni gušteri". Od tada su dinosauri popularni. 1861. u pješčanim stijenama Bavarske je pronađen fosil praptice nazvane Archaeopteryx što znači "staro krilo". Ptica je imala obilježja dinosaura, a živjela je prije oko 100 milijuna godina. Dosta ljudi vjeruje da je arheopteriks dokaz veze ptica i dinosaura. [7] Preko 100 kostura dinosaura Coelophzis iz donjeg trijasa nađeno je u Novom Meksiku. To je trenutno najveći broj dinosaura nađenih zajedno.
Neotkrivene tajne [uredi]
Mnogi misle da su dinosauri hladnokrvni gmazovi, ali postoje neke indikacije da su bili toplokrvni, slični više pticama, nego gmazovima. Također se ne zna koje su boje bili, a neki znanstvenici smatraju da su bili zeleni i smeđi, kao današnji gmazovi. [8] Znanstvenici ne mogu odrediti kojeg je spola fosil dinosaura ni kako su se glasali dinosauri. [9]
Izumiranje [uredi]
Otkad su dinosauri otkriveni mnogi znanstvenici se pitaju zašto su dinosauri izumrli u Kredi. To još nije otkriveno, a postoje brojne teorije o njihovu izumiranju. Nestanak dinosaura, drugih krupnih mezozoičkih gmazova i 65% tadašnjeg živog svijeta, dovodi se u vezu sa padom ogromnog asteroida koji je prije 65 000 000 godina pao na poluotok Jucatan u Meksiku [10] Jedna od teorija je i da su dinosauri izumrli jer su se uzdigle visoke planine i došlo je do promjena u klimi kojima se nisu mogli prilagoditi. Postoje također nagađanja da su gusjenice pojele sve biljke, pa tako dinosauri biljojedi nisu imali što jesti. Nagađa se i da su dinosauri izumrli jer nije bilo dovoljno ženki za razmnožavanje. Zbunjujuća je činjenica da su preživjeli neki organizmi vrlo bliski dinosaurima, kao što su i njihovi primitivniji srodnici krokodili i evolucijski potomci ptice.
U popularnoj kulturi [uredi]
Jurski parkDo 1960-ih godina dinosauri su zamišljani kao veliki gmazovi koji usamljeno hodaju po močvari i vuku svoje duge repove. Zatim se došlo do indikacija da su sličniji pticama nego gmazovima. U animiranim filmovima dinosauri se najčešće dijele na dobre i zle, koji se međusobno bore. Kao dobri su prikazani biljožderi - diplodok i srodnici, triceratops, stegosaur, parasaurolopus i sl. Zli su tiranosaur, alosaur i srodnici.
Sama pojava dinosaura mesoždera (poput tiranosaura) izaziva veliki strah, pa se dobiva savršen lik za horor film. To je iskorišteno u filmu Jurski park, gdje oživljeni tiranosaur dospjeva na slobodu i ljude gleda kao hranu. Dinosauri se također pojavljuju u filmu iz 2009. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze, gdje već postojećim likovima dolaze dinosauri.
Dinosauri i Biblija [uredi]
Dinosauri su izumrli oko 60 milijuna godina prije pojave čovjeka. Prema tome se zaključuje da se čovjek nikad nije mogao sresti sa njima. Međutim, u Bibliji se 34 puta spominju bića slična dinosaurima koja su živjela u vrijeme kad je stvarana Biblija (oko 1450. p. n. e. do oko 100. god.). [11] Knjizi o Jobu 40,15-24 je opisana životinja imena Behemot. Behemot se hrani poput goveda, ima snažna bedra, velik rep te snažne kosti i zglobove, jako sliči dinosauru. Piše da je "prvijenac Božjeg stvaranja", jer je izgledom i veličinom nadmašio druge životinje. Prema povijesnim zapisima, dinosaure su zvali različitim imenima, pa čak i "zmajevima". U Knjizi o Jobu 40,25 i dalje se nalazi opis Levijatana, životinje velikih udova, sa dvostrukih oklopom od ljusaka. Spominje se i da mu vatra izlazi iz usta. Dalje piše: "U šiji leži sva snaga njegova, a ispred njega užas se prostire. Kad se uspravi, zastrepe valovi i prema morskoj uzmiču pučini". U Americi u 19. st. ljudi su nailazili na otiske stopala malih dinosaura koji su nalikovali otiscima ptičjih stopala. Ljudi su ih povezivali sa biblijskom pričom o Potopu, i nazivali su ih "Noini gavrani".
- 21:03 -
