3lj.blog.hr - Trilj online

< ožujak, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off





Za sve vridi: šaljite komentare na mail ili ih publicirajte ispod tekstova, pa ćemo najzanimljivije objavljivat u ovom odjeljku. Suradnika nikad dosta.
Kontakt-mail:
kosute@net.hr






Free shoutbox @ ShoutMix










Od 25.02.2005 čak ovoliko je ljudi ušlo vidit šta ima u online Trilju
Free Site Counters

Web Site Counter



Sport, pisma čitatelja, laži, videovrpce i sve ostalo



Zahvaljujem na ulazima i potpori sviju, ovaj broj je podstrek za svakodnevan rad. Ne zamjerite ako koji dan (i tjedan) priskočin...



O Trilju
Google

Trilj se nalazi u srednjoj Dalmaciji na rijeci Cetini na raskrižju državnih cesta Brnaze-Trilj-Kamensko i Brnaze-Trilj-Imotski. Na području grada u 26 naselja smještenih na 267 km2 živi 10800 stanovnika (popis 2001). Glavne djelatnosti u mjestu su uslužne, pretežno ugostiteljstvo i trgovina.
Naselja u sastavu grada su abecednim redom:
Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica Donja, Tijarica Gornja, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač, Vrpolje.


LINKOVI

TRILJ I OKOLICA ONLINE
Općenito o Trilju - sa studentske strane
Za vjernike

LJUDI I NASELJA
Kamensko
Tijarica
Voštanka
Studenti
Košute (2)
Rože
Dugo Selo - prijateljski grad

BLOG TRILJANI
Tregeze
Kiosk Priša
HSP Trilj

SPORT I ZABAVA
RK Cetinka
Trakanjaka News

SPONZORIRANE STRANICE
Neažurirane stranice nekog ko želi zaradit
Autor se očito dobro najio u hotelu pa hvali
Još jedan tekst nakon papice

OPĆENITO
Blog.hr

KOLEGE BLOGERI
NBA Blog
Hot programi
Tutor (korisno!)

VIJESTI
Index.hr
Iskon
Slobodna
Internet monitor

ZABAVA ZAGARANTIRANA
Vicevi (zaaakon!)
Klik


Triljska turistička ponuda
Dođite na kavu nediljom popodne, a može i od ostalih dana. Još nam samo fali more, sve ostalo imamo. Ako triba i to ćemo dovest i to uzvodno...

TOP LISTA – najupečatljivije ljetne odjevne kombinacije u Trilju

Je da Trilj nije Hvar, Pag, Makarska, Dubrovnik ili neka druga top-destinacija, ali ko misto orjentirano na ugostiteljstvo ima svoj nepisani dress-code… Slijede najupečatljivije ljetne odjevne kombinacije u Trilju

1. siva majica kratkih rukava, odrizane rebatinke, pamučne sportske bičve i (po mogućnosti ne baš čiste) patike – najčešći muški outfit

2. izblidile rebatinke trikvartače ili 7/8, crna ili bila majica na špaline i japanke – najčešća ženska kombinacija

3. nečisti radni kombinezon, bez majice i neke od šlapa sa stolića ili zimske postole – must have za popodnevnu kavu prije odlaska kući na ručak

4. šarena košulja, neki lažnjak od reba, moderne natikače ili trendy patikice, naoćale za pokrit pola glave – preporuka Nevena Ciganovića Hot Lips za večernji izlazak ili nediljnu jutarnju kavu u Trilju

5. crna haljina, crne sandale, ređipet s prozirnim naramenicama – za djevojke u ljetnim svatima u Dalmacije ili Lovca, uz obavezan večernji izlazak u neke od kafića u podrumima da ljudi vide da se večeras jide pečeno i da su se pršut i sir jili čak tri puta u pola dana – kod mlade i mladoženje te na početku svadbene večere

Budite in i pratite modu!


01.03.2005., utorak

Cetinkini radnici dobili dio potraživanog novca



Neki od posjetitelja će se moć prisjetit Trilja otprije nekih 20ak godina. Radilo se o mistu od svojih 2 iljade i kusur stanovnika od kojih je dobar dio radio u tvornici Cetinka, poljoprivrednoj zadruzi Trilj te jednom od poduzeća u Sinju (Trnovača, Dalmatinka – isto nekad velike firme koje su silom prilika propale). To je bilo vrime srednje visokih i sigurnih plaća, viškova, organiziranih marendi za radnike, vražjih divizija tj radnika koji bi se izvalili s istočne strane kruga tvornice nakon obine marende i čekali u prančioku kraj radnog vrimena. U svakom slučaju, radilo se neloše i ljudi su imali solidan standard za to vrime – a dobar dio današnjih 50 i 60godišnjaka će vam reć kad ih upitate kako se tada najveći broj triljskih kuća izgradio. U to vrime Cetinka je zapošljavala oko 1100 radnika i bila sponzor rukometnog kluba u kojem su svoje prve korake u ovom lipom sportu napravile stotine mještana.


Prva ekipa Cetinke 1985. godine

U međuvremenu se odgodio rat i gubitak tržišta. U ratnom i poratnom vrimenu Cetinka se rješavala viška ljudi kroz prijevremeno penzioniranje, uz snažan politički utjecaj koji s jedne strane nije dopuštao da se tvornica privatizira i proda ili da ode u stečaj i započne sve iznova restrukturiranjem proizvodnje na zdravim temeljima. Sve se to moglo napraviti dok je vridnost Cetinkine imovine bila veća od vridnosti dugova, tako da bi mogući kupac još nešto državi i platio. No, na čelu firme je bio perspektivan političar kojemu je tribala odskočna daska za visoku politiku i jaku funkciju u Zagrebu te nije bilo šanse da se u njegovo vrime Cetinka proda.

U međuvremenu je perspektivan političar izgubio svoju zastupničku poziciju i potonuo u marginu lokane političke scene. Na mistu Cetinkinog direktora prominilo se još imena do odlaska u stečaj prije 3 godine.

Kako su radnici proživili te nesritne 3 godine, sami najbolje znaju. Tijekom tog neminovnog procesa se smanjio ionako mali broj radnika na 110 ljudi (10% od broja prije rata!), a bivši radnici su imali svoja potraživanja prema tvornici od koji nisu odustali tijekom kompletnog razdoblja. Izvarani i izmanipulirani sa svih strana, od ove i one vlasti, dobar dio njih nije očekivao da će ikad vidit išta od te zarađene love.

Cetinka je uspješno prebrodila stečaj i startala je proizvodnja pod novim imenom Cetinka Internacional. Kako sami kažu, tržište postoji i kontakti su se intenzivirali, pa je za očekivati da će vremenom porasti broj radnika sa današnjih 70ak na znatno više.

U međuvremenu - a po uplatama koje su pristizale kako za kupnju tvornice tako i za kupnju njenih nekadašnjih prostora - sluha je imao i trgovački sud koji je pravovremeno reagira na jednu od uplata i dao radnicima za pravo da se naplate. Računa se da je oko polovice radničkih potraživanja naplaćeno, tako da su ljudi ipak došli do neke crkavice i vidila da im borba nije bila uzaludna, tim više šta su se borili za svoje.

Pritom je dobro da nisu odustali, jer da je do države i vlade - neovisno koje - ne bi vidili ni lipe. Ono šta ipak daje nadu je to da još uvik ima poštenih i nekorumpiranih ljudi u tijelima pravosudne vlasti koji imaju socijalnog sluha.
- 13:47 - Reci nešto pa makar smisleno (2) - Jel ovde za printat? - #