eluard
ponedjeljak, 12.11.2018.
kada dođeš u grad
kada dođeš u moj grad
nadam se jedino da ćeš gaziti dugo
da ćeš pozdravljati platane
i vrbe i živice i kukce
kada dođešu moj grad
nadam se da ćeš izgubiti ravnotežu
da ćeš zapaliti baklju
i upotrijebiti prisutne za nešto poznato i važno
nadam se da ćeš nahraniti ptice
koljenima grliti osamljene
i trijezno vući za rukav pijane
a grad će te čekati nasred jedne velike sobe
u tajnosti tavana
u mješavini za pušenje lule
..
u mjesečini slijedećeg dana
kada dođeš miris mentola će zaposjesti na čelo stola
ja ću dignuti noge na stolicu
i zaspati na kauču gledajući televiziju
kada dođeš srušit ću ti na lice ošamućene i pospane pazuhe
a grudima ovjenčati ti čelo
sve će biti nepomućeno i izgledati sasvim crno
kao proliven tuš pomiješati se s vodom
i uspravno piti, piti..
u mom gradu gladiole se plijeve prisustvom kljunova ptica
i i čvrsto rastu kao uzrok svim zbivanjima
uslijedit će potom veslanje kroz rijeku
valovi će prezirati kožu
i smotati se na trbuhu
riječi će se prosuti ko pijesak
neće ih biti..
