sick-E-show
19.12.2006., utorak
vjeranpas.com
 Nedavno je počela s radom internetska stranica nazvana prema skladbi popularnih riječkih punk kumova, grupe Termiti, Vjeranpas.com. Radi se o privatnoj inicijativi nepotpisanih autora, očito ljubitelja riječkog rock zvuka, koji su razne Ri-rock pjesme u mp3 formatu ponudili na slobodan download. Kako sami kažu da "mnoštvo dobrih snimaka nikad objavljenih na nekom službenom izdanju, iz 80-tih i ranije, polako propada, a s njima propadaju i neka od najboljih ostvarenja Ri-rocka" našli su shodnim ista ponuditi javnosti na uvid, preslušavanje i "skidanje". Priliku za stvaranje kataloga Ri-rock rariteta za sada je iskoristio manji broj posjetitelja, jer radi se ipak o "skliskom terenu" i mrežnom podzemlju. Zašto? Obzirom da "zamisao stranice nije krađa glazbe već arhiviranje snimaka koje je teško naći i koji se polako gube" vjerojatno će se neki autori i izvođači naći prozvanima da eventualno zakonski zaštite svoje autorsko djelo objavljeno na Vjeranpas.com stranicama. Za sada, na Vjeranpas.com internetskoj stranici možete pronaći sljedeće izvođače, dio njihovih pjesama i albuma: Let3, Let2, Laufer, Damir Urban, Cacadou Look, Denis & Denis, Grad, Fit, Grč, Mea Culpa, Mrtvi kanal, Siksters i Xenia, te kompilacije Rijeka-Paris-Texas" i "25. Ri-rock live". I za kraj, napomena vlasnika stranice kaže da "iz poštovanja prema muci i radu riječkih umjetnika, albumi koji se mogu naći u prodaji neće biti postavljeni za skidanje u mp3 formatu". Ova inicijativa je hvalevrijedna, međutim svakako treba, u najmanju ruku obratiti pažnju ako ništa više, na dozvole autora, izvođača, njihovih diskografa i pravnih zastupnika, te ostalih zainteresiranih strana. Do sada (mp3 pjesme koje možete pronaći na Ri-rock.com stranicama su objavljene uz sve potrebne dozvole ili su pokrivene GNU, Creative Commons ili nekom drugom slobodnom licencom o javnom korištenju) internet izdavaštvo nije usaglašeno do kraja niti jasno regulirano zakonima Republike Hrvatske. Nekom na sreću, nekom ne. http://www.vjeranpas.com/ |
- 08:57 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.12.2006., četvrtak
Pa čemu sve to?
|
Zašto pišeš blog? Pa kakve su ti to teme? Pa jesi ti normalan? Nemaš li pametnijeg posla? Ako već pišeš, pa piši o pičkama, o sexu, o bilo čemu drugome !!!! To su neki od komentara kojima sam počašćen na račun sadržaja ovoga bloga. A da ja sada ne bih ulazio u dubiozu objašnjavanja kako i zašto, jer nemam vremena na bacanje za opravdavanja, posuditi ću tekst Ivana Šarara nedavno objavljen u časopisu "Rijeka INFO". BITKA ZA RIJEKU Sama činjenica da se o riječkom identitetu toliko raspravlja daje naslutiti da nešto s njim nije u redu. Kad govorimo o identitetu kao pojmu, obično mislimo na »ono što je važno znati, misliti i osjećati o sebi samima«. Kada govorimo o identitetu, ne smijemo zaboraviti njegovu drugu stranu, image – ono što drugi o nama misle, najčešće na osnovi površnih dojmova. Imam sreću da su me obveze u proteklih mjesec dana odvele do Rovinja, Zadra, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Hamburga, Berlina. Tek u susretu s »drugim« ispravno nastaju svi identiteti – tako i doživljaj identiteta Rijeke lako varira od »frenetičnog velegrada« do »malog mjesta u zaboravljenom zaljevu«. A istina je negdje u sredini, tu oko nas, kako kažu Mulder i Scully. Rijeka je grad u tranziciji, tako da je i njen identitet u tranziciji, neuhvatljiv i fluidan. Ispravnije se baviti identitetom koji nastaje, nego secirati one stare čiji je rok trajanja odavno istekao, koje valja samo spomenuti. Dotaknuo bih onaj najčuveniji riječki identitet – identitet lučkoga grada. Svatko stariji od 25 godina sjeća se sličice iz udžbenika zemljopisa, a pod sličicom natpis »Rijeka – najveća jugoslavenska luka«. Kada gledam unatrag, čini mi se da je to bio jedini gradski identitet i image; jedino što je o Rijeci mogao misliti bilo koji stanovnik Rijeke, ali i Bleda, Banje Luke ili Kočana – kolektivna mantra: »Rijeka, to je naša najveća luka«. U današnje vrijeme globalne informacijske umreženosti identitet lučkoga grada običan je nonsens i sljepilo; luke odavno nisu mediji, one su obične dosadne uslužne tvrtke. Kultura, zabava, informacije ne dolaze u torbi Frane Merikana ili stranih pomoraca, eventualno spolne bolesti. Identitet »lučkoga grada« danas je potpun promašaj, kao i kuknjava za Rijekom nakon Drugoga svjetskog rata, Rijekom 70-ih i 80-ih, sivom i depresivnom, s industrijom koja je bila toliko dobra da je propala, kao i čitav sustav. Sve u svemu jadno, kada se sjetimo raskošne ugarske multi-kulti pomorske metropole, Rijeke kakvoj treba težiti. Ne želim biti rob nostalgije i nepostojećih starih dobrih vremena. Više me zanima identitet koji tek treba izgraditi, nego onaj za kojim se žali ili onaj za koji mislimo da već postoji. Zato volim kada Randić i Turato tresnu sivi metalni kubus na Korzo da probude usnule fosilne fasade. Zato volim kada Vedrana Rudan prvo puca a onda pita »Tko ide?«. Zato volim kada Nada Matošević sa svojih 35 kroti filharmoniju. Zato volim huk Armade koji protivniku ledi krv u žilama. Zato volim biti Let 3 i čitavom svijetu pokazivati riječka muda. Zato volim Strašne Riječane i Riječke Pičke, makar bili čista fikcija. Volim i želim Rijeku pameti, vizija, bezobrazluka, građanske hrabrosti pa i građanskog neposluha. Jer sve to će nam biti potrebno ako ne želimo da se jednog jutra probudimo u gradu u kojem je Torpedo glavno skladište Lidla za Hrvatsku, Hartera centar za uvoz kineske plastične galanterije, Viktor Lenac remontno brodogradilište mediteranske NATO flote, a Palach turbo-folk klub. Pitajte me za deset godina. Jer tek onda smo najebali, neće ih otjerati ni 10.000 zvončara u transu. Jer ne mora nam grad biti u banani zato što živimo u banana državi. Bitka za Rijeku je već počela, a kreativnost je jedino oružje kojim se možemo braniti. - Zato treba koristiti »nove luke« kako god se one zvale, MySpace, YouTube, GoogleAd, www.bilošto.com. - Zato, ako već nema kapitala za nešto skuplje, treba skvotirati stare tvornice - studentima, kulturom, mladim poduzetnicima. - Zato treba zabiti nekoliko antena po gradu i omogućiti svim srednjoškolcima i studentima besplatan internet. - Zato treba beskrajno uživati u jedinstvenom gradu čije superurbano-superruralno metropolitansko područje obuhvaća planinske vrhove koji se obrušavaju u more, desetke otoka, gorska jezera, parkove prirode i fancy-dekadent rivijeru. - Zato treba njegovati autentičan sudar mediteranske, srednjoeuropske i balkanske kulture koji omogućuje istinsko, autohtono uživanje u slanoj ribi i palenti, Sacher torti i bureku. |
- 13:05 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
05.12.2006., utorak
DOKUMENTI RIJEČKE POVIJESTI
VINODOLSKI ZAKONIK  …njime je očitovan visoki stupanj pravne kulture ovih prostora, napisan još u srednjem vijeku, dokaz da je, još tada, na ovim prostorima ostvaren ideal pravne države i vladavine prava… Na hrvatskim povijesnim prostorima slovi kao najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku, a u slavenskome svijetu od njega je starija samo Ruska pravda, napisana u protegu od XI. do XIII. st. Ovaj pravni spis nema naslova, a prepisan je s izvornika početkom XVI. st. glagoljičnim kurzivom (izvornik je napisan 6. siječnja 1288. ustavnom glagoljicom, a tako su napisana i prva dva retka ovoga prijepisa) na 14 pergamentnih listova veličine 24,3×16,5 cm s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima, a u XIX. st. uvezan je u kožu (prije restauriranja bio je uvezan u kartonske korice presvučene crnim platnom). Vinodol se do 1225. godine teritorijalno nalazio u sastavu srednjovjekovne banovine Slavonije, a hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) darovao ga je iste godine zajedno s Modrušem Vidu II. Frankapanu († 1233.), krčkomu knezu. Između novih kmetova i novih feudalnih gospodara dolazilo je do sukoba i razmirica (jer slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi ), pa se 6. siječnja 1288. sastalo povjerenstvo od 42 člana, predstavnika devet vinodolskih općina – Novoga Grada (danas Novi Vinodolski), Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika – i u pismenom obliku utvrdilo prava i dužnosti kmetova i feudalnih gospodara s opširno razrađenim kaznenim pravom i, u okviru njega, sustavom globa za pojedine prijestupe. U člancima 18, 27 i 56 donesene su i zakonske odredbe o pravima ženâ, o njihovoj osobnoj i moralnoj zaštiti. Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, kaznenog i procesualnog, i važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava. Ujedno rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja ovoga područja u 13. stoljeću. Tekst zakona na suvremenom hrvatskom jeziku U ime božje. Amen. Ljeta gospodnjeg 1288, indikcije prve, šestoga dana mjeseca siječnja. U vrijeme kralja Ladislava, preslavnoga kralja ugarskog kraljevstva, godine 16. njegova kraljevanja, u vrijeme pak velikih muževa gospode Fri- drika, Ivana, Leonarda, Dujma, Bartula i Vida, knezova krčkih vinodolskih i modruških.- Kako su često vidjeli da su ljudi u zabludi o svojim starim i prokušanim zakonima, zato pak svaki pojedince i svi (zajedno) vinodolski ljudi u želji sačuvati u cijelosti te stare dobre zakone koji su (od) njihovih predaka (bili) uvijek čuvani (ali) neuređeni - sabraše se na skup (i to ) kako crkveni tako i svje- tovni ljudi (te) ozbiljno se posavjetovavši u Novome gradu u nazočnosti toga istoga kneza Leonarda gore imenovanoga (i) izabravši od svakoga grada vinodolskoga na okup ne sve starije no one za koje su znali da se bolje sjećaju zakona svojih otaca i onih o kojima su slušali od svojih djedova te im narediše i naložiše zapovjednim načinom da sve clobre stare prokušane zakone vinodolske zapišu, kojih bi se mogli sjetiti ili koje su čuli od svojih otaca i djedova gore rečenih tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjeci zablude u tim stvarima te da njihova djeca ubuduće ne dvoume o tim zakonima. A ovi su bili za to izabrani od tih istih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada Črna, dvornik cijeloga Vinodola i knezova gore spomenutih (tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjeći zablude u tim stvarima te da njihova djeca ubuduće ne dvoume o tim zakonima. A ovi su bili izabrani od tih is- tih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada Črna dvornik cijeloga Vinodola i knezova gore spomenutih), Petar plo- van i Vlkona Pribohna satnik, Janac Saražin, Bogdan Vlčinić. Iz Ledenica: Ratko prvad i Ra- doslav popovi, Dobroša satnik. Iz Bribira Drago- slav arhiprvaci i Bogdan pop, Zlonomer satnik, Juri- slav Gradenić. Tz Grižana: Ljuban i Petar popovi, Domjan satnik, Dunat i Dragoljub i Vidomir Vlčić. Tz Drivenika: Dragoljub satnik i Mikula Dragoljub i Pribinig. A iz Hreljina: Raden plovan i Ivanac satnik, Živina sudac i Kliman Nedal. Iz Bakra: Krstiha plovan i Grubina pop, Ivan sat- nik, Derga Vlčina i Nedrag. Iz Trsata: Vazmina plovan i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka. Iz Grobnika: Kirin plovan i Slavan satnik i Dom- jan Kinović, Paval i Slavina Vukodružić i ti svi navedeni, sakupljeni zajedničkom voljom i jednodušnim pristankom sabrali su naređenja cijele vinodolske općine koja se niže popisuju odnosno koja su slušali od svojih starijih. (čl. 1) Najprije, ako se koja od vinodolskih općinskih crkava ima posvetiti ili ih bude posvećivao gospodin biskup, u kojega se biskupiji nalazi navedena crkva, ima od navedenoga posvećivanja dobiti samo 40 soldina sitnih mleta- čkih novaca te jedan objed i jednu večeru i to upravo od onih koji tu crkvu daju posvetiti. Žakan pak koji služi iza biskupa u toj istoj crkvi- zove se hrvatski malik, a vlaški macarol - ima za to isto posvećenje dobiti samo bolanča 15 sitnoga mletačkog novca.- (čl. 2) Nadalje, što se tiče navedenih crkava, opa- tija ili samostana općinskih, gospodin biskup ne može odrediti ili uzeti ili narediti (ništa) osim onog što bi mu htjeli dati kaštaldi tih istih crkava svojom dobrom voljom.- (čl. 3) Nadalje što se tiče popova naveciene općine, taj isti biskup ne može ništa zapovijedati ili uzeti osim (što), kad on sam (nekoga) pošalje ili ide po kneštvu, u svakom gradu vinodolskom u koji ide, imaju mu dati po- povi toga grada jedan objed i jednu večeru; ipak, ne trebaju mu odnijeti taj objed i tu večeru izvan područja toga grada i nisu mu dužni izvan (područja) odnijeti ... nijedno drugo podavanje nisu mu dužni učiniti navedeni popovi i žakni osim ako bi koji od njih upao u kakvu krivicu ili zgriješio, za što bi trebao platiti kaznu, taj biskup može od prekršitelja uze- ti 40 mletačkih soldina za kaznu. Veca mu kazna ne može pripasti oci tih popova i žakana.- (čl. 4) I nadalje, kada putuje gospodin biskup, tada ima pravo putovati sa sedam konja na teret (općine), osmo (konj) valižnik.- (čl. 5) Nadalje, ako bi gospodin knez vinodolski ili navedeni biskup putovao po kneštvu vino- dolskom, u koji bi god njihov grad došao, može (narediti) da se ociuzme i da mu se donese po satniku toga grada za prehranu svoju i svoje obitelji bilo čija goveda i sitnu stoku koja se najbliže nalazi, i to od blaga kmetova, plemenitih Ijudi, popova i svih drugih Ijudi. Ipak za tu (stoku) treba platiti gospodin knez u svakom slučaju, a može po svojim permaniina oduzeti za se i svoju obitelj i za sav svoj dvor od najbliže stoke te iste općine bez obzira na to kome ona pripada oci naprijed imenovanih.- (čl. 6) Nadalje, ako bi tko učinio razbojstvo na putu ili gdje drugdje, neka plati knezu 50 libara.- (čl. 7) I nadalje, ako bi tko u gradu provalio u spremište noću ili ako bi u njemu što ukrao te ako bi tko vikao "po- magajte", treba platiti knezu 50 libara. Onima koji viču, naime, "pomagajte", vjeruje se, ako potvrde s prisegom, da su toga zlikovca prepoznali. Međutim, ako tamo nije vikano, treba platiti samo 40 soldina i štetu kako je više rečeno. A ako učini to zlodjelo po danu dužan je platiti samo 40 soldina, ako se može doka- zati vjerodostojnim svjedokom.- (čl. 8) Nadalje, ako je netko noću ukrao u staji neko živinče ili s guvna žito ili u ulištu, s mjesta gdje se drže pčele, med, također plaća knezu 50 libara, ako je bio ondje povik "pomagaj", a po danu 40 soldina, a također i u noći, ako nije bilo povika, kao i dvostruku štetu, kako je pisano. Poviku se vjeruje. (čl. 9) Ako bude pred dvorom postupak zbog nasilja ili krađe o bilo kojoj stvari, a tužitelj nema svjedočanstva o krivcu i dođe do prisege, za razbojstvo treba krivac priseći samo-25, a za navedene krađe samo- 12, ako je u toj krađi došlo do štete i ako je bio povik "pomagaj". (čl. 10) I nadalje, za krađe u mošuni i za palež žita, koji stoji napolju te za uzimanje sijena sa stoga noću - za ta djela treba prisedi samo- šest. A tat ne smije imati odgovornika bez dozvole dvora. Ipak, onaj koji treba priseći, neka nađe porotnike kako najbolje zna, a ne može li ih naci, treba priseći on sam odnosno oni moraju toliko puta priseći.- (čl. 11) Nadalje, ako tko počini nasilje u vinodolskom pristaništu, treba platiti knezu 50 libara. Ako tko učini krađu, plaća 24 libre. Ako tamo nema svjedoka, taj koji taji treba priseći samo-12, i to ako je učinjeno bilo po noći bilo po danu. (čl. 12) I nadalje, ako tko primi kojeg prognanika ovoga kneštva ili bi im dao jesti ili piti ili koju drugu pomoć ili savjet, ima platiti knezu 50 libara.- (čl. 13) I nadalje, koja god bratovština dijeli prihod među sobom, dužna je dati potpunu desetinu.- (čl. 14) 1 nadalje, nikakve ugovorne kazne o bilo kojoj stvari ne mogu se prvotno među bilo kojim Ijudima kneštva postaviti ili utvrditi opća ili posebna obveza, (u protivnom) polovica te ugovorne kazne pripada općini, a polovica gospodi onoga grada gdje je to bilo učinjeno. (čl. 15) Nadalje, sva- ki pop dužan je stražu čuvati po noći u gradu kao i (svaki) drugi čovjek. (čl. 16) 1 nadalje, nijecian žakan ne može primiti svete redove u kneštvu bcz dozvole kneza i općine grada gdje živi. (čl. 17) Nadalje, nijedaii kmet ili (drugi) čovjek iz općine ne može otići prebiva- ti u koju crkvu ili u opatiju ili samostan služiti ili se tamo narnjestiti kao crkvenjak bez dozvole kneza i opcine.- (čl. 18) I nadalje, dobroj ženi ciobroga glasa predloženoj za svjedoka, ako nema dmgih svjedoka, vjeruje se u sporu žene sa ženom, kako o jezičnom psovanju tako za zlostavljanje i ranjavanje.- (čl. 19) I nadalje, nijedan svjedok pred- dložen za svjedoka ne smije svjedočiti, ako nije prethodno pozvan (ispitan?) od pristava. Tko to učini, plaća knezu 40 soldina i obvezan je onomu, za koga se pokaže da mu škodi njegovo svjedočanstvo, platiti svu štetu koju bi tamo imao. (čl. 20) Nadalje, nitko ne može predložiti svoju ženu sebi za svjedočenje; njoj se ne vjeruje ni u jednoj njegovoj stvari. (čl. 21) Nadalje, ako tko zove nekog pred dvor u palači i kaže "je li tako ili nije" ili ga tuži zbog neke krivice, taj može iskazati ili šutjeti.- (čl. 22) Nadalje, svjedoci optužbe - ako tko tuži pred dvorom, treba predloži- ti svjedokc i dokazati da je tako. (čl. 23) Nadalje, puda- rija, tj. straža nad vinogradima i zemljama i guvnima i drugim stvarima o kojima pudari iskazuju kao vjerodostojni - ali, kada se pred njim neka šteta čini, neka tada viče "pomagajte", ako ne uzme neki znak od toga štetnika kao i tada ako dokaže vjerodostojnim svjedokom ili ako pred dvor ne odne- se taj znak prije nego se bude krivac tužio pred dvorom ili ako ne pođe tada s tim istim krivcem pred sud.- (čl. 24) I nadalje svatko može zvati "poma- gajte" ako vidi da se čini neko zlo i za to se nema kazniti nikakvom kaznom.- ( čl. 25) Za zlostavljanje, ranjavanje i udaranje među kmetovima kazna je samo 40 soldina koje krivac treba platiti knezu, a onomu koji je zlostavljan, 2 komada sitne stoke i liječenje. To se odnosi također i na satnika, grašćika i busovića koji u tome potpadaju pod zakon i sud kmetski, a ne službenički. Po kmetskom zakonu sudi im se i za naknadu za povredu.- (čl. 26) Nadalje, satniku, grašciku i busoviću ne vjeruje se ni u kojoj stvari koja bi bila učinjena u vrijeme koje se odnosi na njihovu službu, osim u roku od jedne godine nakon prestanka njihove službe.- (čl. 27) Nadalje, ako bi muškarac ženi zbacio hovrlicu ili pokri- vaču s glave zlonamjerno te bi se (to) moglo dokazati trima dobrim muškarcima ili ženama, plaća 50 libara, ako se tužba odnosi na to, od čega gopodin knez dobiva 40 soldina (a) ona kojoj je učinjena sramota, 48 libara. Ako pak zbaci žena ženi spomenutu pokrivaču, placa 2 libre dvoru, a onoj 2 ovce; ako pak tamo nije bilo dobrih svjedoka, neka priseže onaj koji taji da je to učinio i neka je slobodan.- (čl. 28) I nadalje, ako koji muškarac ili žena reče nešto nepodobno ili izgovori psovku nekomu muškarcu ili nekoj ženi te se (to) može dokazati jednim vjerodostojnim svjedokom, muškarcem ili ženom, ako tamo nema (više) svjedoka, plaća dvoru 2 libre, a strani kojoj je (to) rekao 2 libre.- (čl. 29) I nadalje, ako bi tko ubio koga od pot- knežina ili sluga kućne obitelji gospodina kneza, (i od) perma- na, te bi pobjegao i ne bi se mogao uhvatiti, neka knez uzme vražbu, tj. kaznu u novcu kakvu i koliku bude htio, (i to) samo polovicu od šire obitelji zločinca jer je šira obitelj dužna samo polovicu, a zločinac drugu polovicu. Ali, ako se uhvati taj zločinac, na njemu može taj isti knez ili drugi mjesto njega izvršiti odmazdu koju god hoće, a njegova šira obitelj ne osuđuje se ni na što. - (čl. 30) I nadalje ako tko učini zasjedu protiv navedenih potknežina ili službenika ili permana te se može dokazati vjerodostojnim svjedocima, plaća knezu 50 libara, a također i ako bi ga tukli i ranili, za ranjavanje dužan je platiti polovicu. Ako bi kojemu od njih koji ud odsjekao ili oštetio, tako da zbog toga ne bi mogao povratiti prvotno zdravlje, neka plati onu globu, na koju ga knez hoce osuditi.- (čl. 31) I nadalje ako bi tko ubio kojega kmeta ili od kmetska roda, a ne bi se mogao uhvatiti, neka plati kaznu libara 100 srodnicima, a općini onoga grada kome ubijeni pripada libre 2. Od tih libara 100 trebaju dobiti: djeca ubijenoga, ako ima djecu, imaju dobiti polovicu, a drugu polovicu njegovi srodnici. Tu kaznu plaća krivac. Ako pobjegne, trebaju njegovi srodnici platiti polovicu kazne, a polovicu njegovi nasljednici, ako ih ima. Ako se može uhvatiti prije nego što se vražba plati odnosno (prije nego) što je učinjena nagodba, neka se izvrši odmazda, a njegovi srodnici neka budu slobodni.- (čl. 32) I nadalje, kćeri koje su ostale po očevoj ili majčinoj smrti ili sinovi, ako te kćeri nemaju braće, imaju se opremiti ili se tim kcerima ostavlja očeva ili majčina imovina (uz uvjet da) vrše sve službe kojima su trebali služiti dvoru njihovi očevi i majke. Isto tako, ako bi sinovi ostali i umrli bez nasljednika. - (čl. 33) Nadalje, ako bi tko držao što ošasno, tj. neku stvar koja ne bi bila ničija i (to) bi trebalo pripasti dvoru bez zapovijedi dvorske ili traženja te bi se (to) moglo utvrditi po gospodinu ili njegovu službeniku, dužan je platiti knezu sedmerostruki prihod za svaku godinu koju bi držao to isto ošasno imanje te kaznu 40 soldina za svaku godinu, a to ošasno dobro treba vratiti kneževu dvoru.- (čl. 34) Nadalje, ako bi tko ciržao neko dobro, neku zemlju ili neki vinograd ili posjeei ili vrt, a u tim posjedima bi gospodin knez imao sudioništvo pa ako ga ne bi dao, dužan je na istu kaznu gore navedenu, naime od sudioništva, ako se može dokazati, da bi to učinio.- (čl. 35) Nadalje, ako je netko ukrao neku stvar knezu ili njegovu dvoru ili potknežinu ili kome službeniku gore navedenom, plaća knezu kaznu kako je više rečeno od krađe, i to onomu komu je bude učinio, sedmerostruko. (čl. 36) I nadalje, kmetovi i popovi neka imaju među sobom isti zakori, ali ako tko ukrade neku stvar nekoj crkvi ili samostanu ili opatiji obvezan je na kaznu na koju je obvezan u vezi sa stvarima kncza ili više spomenutih službenika, - (čl. 37) Nadalje, ni za jednu kradu koja je po danu, nema kazne vede od 40 soldina, a takoder i po noći osim ako bi bio povik "po- magajte" i ako bi (to) bilo u gradu, izuzev krađe gore spomenute. Tako isto i za svaku krađu bilo po danu bilo po noći taj krivac ima platiti 40 soldina i oni pripadaju općini grada gdje se krada učini. - (čl. 38) I nadalje, gdje nema tužbe, (nema) ni presude. Nikoga se ne može prisiliti da podigne tužbu o nekoj stvari pred dvorom ili drugdje osim ako je po njegovoj dobroj volji. Tko tužbu podigne, treba je do konca privesti.- (čl. 39) I nadalje, nijedna prijava nema veće kazne od 6 libara, osim od nasilja gore navedenih.- (čl. 40) I nadalje, nijedna obrana ili presuda ili globa ne mogu se postaviti bez kneževe volje odnosno ako ne bi bio nazočan u ime kneza neki čovjek koji bi to učinio po njegovoj zapovijedi.- (čl. 41) I nadalje, Ijudi rotnici za kažnjavanje krivaca: tim se rotnicima ne vjeruje osim ako svaki puta uzmu znak onome koji je skrivio za njegovu krivicu. Treći cian treba doći pred sud s tim znakom (i) predati ga.- (čl. 42) I nadalje, nijednom ključaru se ne vjeruje niti mu se poklanja vjera ni u jednoj stvari za koju bi rekao da ju je nekom dao ili darovao ili posudio ili da bi je ciao na bilo koji način iz svoga podruma osim cio vrijednosti 20 soldina, izuzev ako bi imao vjerodostojne svjedoke. Takoder i (do) 20 soldina vrijednosti treba priseći i dotaći sveto evanđelje. (čl. 43) Nadalje, nijednom krčmaru se ne vjeruje bez svjedočanstva ni u jednoj tražbini, koju bi on imao od svoga vlastitog vina osim (do) 10 soldina, a podružniku, tj. koji tuđe vino prodaje, (do) 50 soldina s time da o tome trebaju priseći.- (čl. 44) Nadalje, nijedna trgovačka knjiga nije vjerodostojna bez dobrih svjedoka osim do 50 libara za svaki dug ali i za taj iznos također treba prisegom nad evanđeljem potvrditi svoje knjige.- (čl. 45) Nadalje za nagradu koja se potajno daje za nalaženje neke stvari, zločina ili čega drugoga, kao zemlje, vinograde ili druge stvari za koje se po zakonu daje likuf - ili za nalaženje velikog goveda - ne smije se dati više od 40 soldina, a tko dade više, to je na njegovu štetu, izuzev ako bi gospodin knez odlučio da dade vise za pronalaženje nekog zlodjela ili neke druge stvari za koju se smatra da pripada tomu istomu knezu. O tih 40 soldina treba priseći da je dao odnosno obećao ih dati onaj koji tvrdi da je tu istu nagradu dao i da ju je tražio i našao. Dvoru za globu ne treba od tih 40 soldina dati ništa osim 5 soldina, a za svaku malu životinju 2 soldina.- (čl. 46) 1 nadalje, ako tko prijavi neku ošasnu (stvar) ili sudioništvo, o čemu je gore spomenuto, i ne bi mogao dokazati, osuduje se na onu istu globu na koju bi bio osuđen onaj koga je prijavio.- (čl. 47) I nadalje, ako bi tko pred dvorom označio ili priveo svjedoke govoreći tako: "taj i takav zna da je tako", a protivna strana reče "a taj i takav zna da nije tako", njegovi se svjedoci također prihvaćaju. Oni koji nisu (prihvaćeni) udaljuju se. (čl. 48) Nadalje, nijedan pristav ne može uzeti više od 10 soldina od najvećeg spora, - a najveći je spor oci bilo koje stvari koja je vri- jedna iznad 40 soldina -, a od najmanjeg spora - koji je također 40 soldina i od toga niže - 5 soldina. Ako protiv toga učini, dužan je jednog vola ili libara 8, od čega ima knez polovicu, a grad gcije se to dogodi, drugu polovicu.- (čl. 49) I nadalje, ako se plijeni s pristavom neko malo živo govedo za krađu, pristav treba dobiti za to par poplata, a govedo pripada onome čije je bilo s (ostalim) njegovim pravom kako je utvrđeno; a ako se plijeni mrtvo te je još cijelo, pristav ima dobiti od njega četvrtinu. Ako nije cijelo, meso koje je zaplijenjeno pripada tom istom pristavu, a onaj čije je meso neka traži svoje pravo.- (čl. 50) Nadalje, od velikih goveda koja se plijene za krađu, taj pristav treba dobiti od svakog goveda 5 soldina bilo ono živo ili mrtvo, kao i od stvari koje su vrijedne 40 soldina; ako bi bile manje vrijedne, neka ima 2 soldina, a iznad toga 5 soldina; ipak toga istoga pristava treba uzeti od dvora i s njegovim odobrenjem. I treba paziti da kmet uzme za krađu od jednoga dva, a dvor knežev ili službenici gore navedeni od jednoga sedam.- (čl. 51) Nadalje, ako bi se utvrdilo pristava krivim, neka knezu pripadne cijelo njegovo pokretno i nepokretno imanje. A ako ga tko optuži pred dvorom ili drugdje kao lažnog i ne može se dokazati, osuđuje se knezu na 40 soldina, a onome pristavu na jednoga vola ili 10 libara. A ako se pronađe krivim, osuđujc se na više spomenutu kaznu (te) ne može više biti pristavom bez kneževe volje, a strana protiv koje je lažno govorio, ako bi imala biti u nekoj stvari osuđena, neka bude slobodna ili neka dobije spor koji je izgubila. Ipak treba ga dokazati krivim s tri vjerodostojna svjedoka. (čl. 52) Nadalje, ako se svjedok pronađe lažnim, osuduje se knezu na jednoga vola ili 8 libara, a strana protiv koje je svjeciočio, od sve njezine štete neka bude oslobođcna, ako bi u kojoj stvari trebala biti osudena. On ne može biti više svjedok od sada unaprijed bez dozvole dvora. A ako ga se optuži kao kriva, a ne može se dokazati, onaj koji ga je optužio a ne može dokazati, placa knezu 2 libre, a onomu svjedoku 1 vola ili 8 libara. A dokazuje ga sc lažnim s tri vjerodostojna svjedoka.- (čl. 53) I nadalje, ako bi tko dokazao krivim kojeg pristava ili svjecioka, ne može (taj) podignuti nikakvu parnicu za to od sada unaprijed protiv prijavitelja ili protiv svjedoka niti itko drugi za njcga. A ako tko tvrdi za pristava ili svjedoka da su krivi i obeca to dokazati svjedocima, a ti svjedoci nisu skloni (svjedočiti) ili se (njihove izjave) ne slažu s onim što je on prijavio, on protiv njih od sada unaprijed ne može pokrenuti nikakav spor. Odnosno: ako je netko ponuđen kao svjedok za neku stvar pred civorom, a jedna oci stranaka htjela bi oboriti njegovo svjedočanstvo, može (to) učiniti, ako ima svjedoke. Ako se ponudc svjedoci protiv njega ili protiv njegova svjedočanstva te oni svjedoče kako je obećao dokazati, od sada unaprijed protiv nijednoga od tih svjedoka on ne može voditi spor (i) predložiti svjedoke o tome i ne može ni u jednoj stvari voditi spor a ni netko drugi za tog čovjeka odnosno za njegovo svjedočanstvo ne može ga (sudski) goniti ni za što.- (čl. 54) I nadalje, nijedan odvjetiiik u većem sporu ne može uzeti za svoje odgovaranje više od 10 soldina, a u (naj)manjem 5 soldina. A kmet ne može za plemenita biti odgovornikom niti plemeniti za kmeta bez dozvole dvora. Tko učini protiv toga ima dati knezu 1 vola, a isto toliko onomu za koga bucie odvjetnik ili 8 libara.- (čl. 55) I nadalje, sve ugovorne kazne koje bi knez sam postavio ili neposredno odredio općenitim ili posebnim načinom, neka budu njegove i neka njemu pripadnu.- (čl. 56) 1 nadalje, ako bi tko učinio nasilje nekoj ženi spolno općeći ili bi htio spolno općiti, treba knezu platiti 50 libara, a toj ženi isto toliko, ako ne bi mogao s njom učiniti nagodbu na neki način. Odnosno: ako o tom nasilju nema svjcdoka, njoj se vjeruje; ipak, ona mora priseci položivši ruku na evanđelje dotičud (ga), (i to) samo-25 o rečenom nasilju protiv onoga na koga se tuži. Te porotnike ta žena neka nađe kako najbolje zna. Ako nema porotnika ili ih toliko ne može imati, dužna je ta žena priseći za one koji joj nedostaju. Kada dakle prisižu s njom, ili ona sama poslije prvoga puta, imaju taknuti rukom i reci "u tu prisegu". I svi njezini porotnici imaju biti žene. I koja tamo prisiže, neka njezin odgovornik ocigovori: "da, s tom prisegom prisižem", a ona treba priseći kako je gore rečeno.-1 ako ta ista žena ili neki od njezinih porotnika propusti što je gore rečeno, onaj protiv koga se tuži, neka bude oslobođen od zločina više rečenoga.- (čl. 57) I nadalje, nijedan zbor općinski ili posebni u gradu ili drugdje ne može se održavati ni o kojem djelu koje bi se ticalo općine, ako ne bi bio prisutan knežev čovjek; ako što učine protiv toga gube svu svoju imovinu i neka ona bude knezu gore rečenom.- (čl. 58) I nacialje, svaki pop koji ima u gradu crkvu, dužan je svaki dan služiti misu i drugu svetu službu, osim ako bi bio spriječen opravdanom za- prekom. Ako učini protivno, gubi jednog vola i neka bude polovica knezu, a ciruga polovica općini onoga grada u kojem se to učini.- (čl. 59) I nadalje, ako bi se koja žena utvrdila vračaricom i moglo bi se dokazati vjerodostojnim svjedočanstvom, do sada se osuđivala knezu na 100 libara ili se spaljivala ako ne bi imala odakle platiti. A oci sada unaprijed ako bi učinila, gospodin knez neka je kazni po svojoj volji. Tsto tako tom istom kaznom neka se kazni muškarac kojega bi se pronašlo u istom zločinu.- (čl. 60) I nadalje, ako bi tko htio prijaviti pred dvorom nekoga zbog nekoga zlodjela ili zbog neke druge zabrane ili neke druge stvari, treba ovako redi dvoru: "ja ti prijavljujem toga za takvu stvar" ili "kažem ti, da je taj učinio tu stvar". Nema drukčije prijave ili optužbe (jer) inače nije valjana. A ako bi netko prijavio nekog dvoru, a ne bi mogao dokazati, osuđuje se dvoru na onu kaznu na koju bi bio osuđen okrivljeni, a okrivljeni neka bude oslobođen.- (čl. 61) I nadalje, prijava je pravovaljana i može biti pred gospodinom knezom i precl svakim njegovim službenikom i pred satnikom, a takodcr pred njegovom ženom, ako ne bi tamo bilo satnika.- (čl. 62) I nadalje, ako bi netko podmetnuo vatru u kuću ili u spremište ili u staju, za palež za prvi puta osuđuje se dvoru na globu od 100 libara i da plati štetu onomu komu je učinio ili neka bucie osuđen na tjelesnu kaznu, ako nema ociakle platiti. Ako to ponovno učini, osuđuje se na smrtnu kaznu. Ako je palež učinio neki čovjek ili neki Ijudi, a zločinac se ne bi mogao uhvatiti, plaća se vražba za svaki palež kako je gore rečeno o vražbi.- (čl. 63) I nadalje, nitko ne može zahtijevati nešto, učinjeno za nadležni dvor ili za bilo kojega dvorskoga slu- žbenika, od sada unaprijed, ako ga ne traži prije nego što prođe godina dana nakon dovršetka njegove službe.- (čl. 64) Nadalje, ako tko pokaže krv, koja mu je učinjena zlona- mjerno, toj krvi se vjeruje. Ipak mora s prisegom potvrditi, ako tamo nije bilo svjedoka.- (čl. 65) Nadalje pristavi i pozovnici su vjerodostojni, ako se ne dokaže da su lažni.- (čl. 66) Nadalje, pastiri i orači i drugi ljudi dobra glasa izvan grada, tj. svaki među njima je vjerodostojan kao svjedok, kako u razbojništvu tako u nasilju i u drugim zlodjelima.- (čl. 67) Nadalje, otac sinu, sin ocu i kći mogu biti svjedoci, isto tako brat i sestra sestri, ako stoje svaki za sebe i ako su razdijeljeni međusobno.- (čl. 68) I nadalje, za ubojstvo, ako nema svjedoka, optuženi za to mora se opravdati samo- 50 i naći svoje porotnike kako najbolje zna i može. Ako nema porotnika, neka sam prisegne toliko puta, naime samo za one koji mu nedostaju.- (čl. 69) Nadalje, ako bi tko imao s kime prisegu, može mu je valjano oprostiti ako hoće, ako se radi o prisezi za malu stvar, kada se sakupe na uobičajenom mjestu gdje se polažu prisege, a oslobođeni (od prisege) neka plati onoliko, za koliko je osuđen priseći. Ipak, tamo treba biti nazočan dvorski čovjek. A sve druge porot- nike može otpustiti bez ikakve naplate.- (čl. 70) Nadalje, ako bi tko bio izdajnik gospodina kneza prirodnoga, taj isti gospodin knez ima punu ovlast da nad njim i nad njegovom imovinom učini odmazdu po svojoj volji.- (čl. 71) I nadalje, ako nađem razbojnika noću na mojoj šteti, tj. da ini čini štetu te ga ne mogu živoga uhvatiti ili da ga ne poznajem da bih znao koga imam tužiti pa ga ubijem, nemam nikako biti osuđen te protiv mene nitko ne može ustati ili me tužiti.- (čl. 72) I nadalje zastupnik nije vjerodostojan u parnici, ako ne bi bio zaprisegnut, osim ako bi bio poslan od dvora, a tog se zastupnika zove hrvatski arsal.- (čl. 73) I nadalje: pozovnici imaju biti zaprisegnuti, također i kmetove ima svatko pozivati preci dvor pred rotnika.- (čl. 74) I nadalje: krivci (osuđeni na) globe ako nemaju čim platiti više rečene kazne i globe (nemaju čim platiti) gospodin knez može njihovim životima raspolagati po svojoj volji, kako je njemu drago.- (čl. 75) I nadalje u svim globama, ugovornim kaznama i nagodbama gospodin knez ima pravo i punu ovlast kako nad plemenitima, tako nad crkvenim ljudima i nad kmetovima i nad svim drugim ljudima kako je gore navedeno.- I nadalje: te dakle gornje popisane zakone svi gore rečeni i izabrani od rečenih vinodolskih općina iskazali su i potvrdili, potvrđujuci i označujući (potvrdili) stare i prokušane zakone vinodolske po kojima su uvijek živjeli i njihovi djedovi i njihovi očevi i svi njihovi pretci.- I nadalje, na spomen toga u buduće i javnog svjedočanstva ta ista općina vinodolska naredila je da se sada sastavi to pismo i da se po jedno pohrani u svakom gradu. Bi učinjeno u Novom gradu u sali gore imenovanih knezova godine, mjeseca, dana, indikcije rečene.- I nadalje: ako netko ima koju parnicu u dvoru ili se pred dvorom podigne od bilo koga o nekom imanju, tj. o vinogradu ili o zemlji ili o kući ili o vrtu, tj. o bilo kom posjedu pa on reče da je kupio taj posjed od nekog čovjeka - koga treba imenovati - ili reče cia mu je dan taj posjed ili darovan ili založen ili za dušu zavještan i on ima za to tamo žive svjedoke, potrebne po zakonu, ti svjedoci su mu vjerodostojni. Ako pak nema za to živih svjedoka, nego dokazuje mrtvim svjedocima govoreći onima živima: "to je bilo preci onim svjedocima učinjeno", ti su svjedoci vjerodostojni, ali ipak ima priseći po zakonu grada: "Pred onim svjedocima je to bilo", kako je gore rečeno. I u toj stvari ne smije ga se više uznemiravati, nego neka taj posjed slobodno i mirno uživa i drži. Svršetak |
- 09:53 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
blog ko i svaki drugi   Sadržaj bloga Đir po Rijeci Industrijska i tehnička baština Etnografski vremeplov Arheološka baština Riječki karneval 2007 vjeranpas.com BITKA ZA RIJEKU Vinodolski zakonik 60 GODINA Navijacka Frankopani Morčić Karolina Belinić Ivan Kobler Dražen Petrović 16. sezona HNL-a Sveti Vid Rabuzinovo sunce Riječki ljetopis Carnivalfoto Riječki karneval 2006 Venecijanski karneval Trg Svetog Marka Markov grad Tradicija zvončara Zvončar(ke) Krimejska smotra Knjiga žalbi Rijeka kao grad, kao geografski pojam, kao insula u moru drugih gradova, zemalja, granica i htjenja. Flumen Sancti Viti, St. Veit am Phlaum, Fiume - ON, Citta di Fiume - ONA. Grad - Citta - ONA mlada djevojka, vila prelijepa, iz neslućenih daljina a ipak blizu, zdrava naša gradska ljepotica, čista, prepuna očekivanja, lakih pokreta, suptilne igre, božanskih koraka, poželjna žena, željna zaštite i ljubavi, sigurnosti, hrli u zagrljaj majke, "vraća" se majci zaštitnici, hraniteljici, majci jedinoj i voljenoj. Fiume - ON vladar dubina, muški lik, jak i postojan, poetičan u svojem vizualno aludiranom mitološkom porijeklu, čvrsto stoji na mjestu garantirajući pobjedu i mir. Kraj njega iz nepresušnog vrča voda teče kao simbol pokreta i budućnosti... Žena - što čvrstom voljom pokazuje put dobrodošlima i onima koji to već nisu. Savjest i kuratorica "naših interesa". Kreatorica naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Žena - djevojka - akt - opet alegorijski prikaz poželjne mlade Rijeke što nam kao ljepotica garantira estetski i svaki drugi užitak i prosperitet. "Indeficienter" - voda nepresušna, kao vječiti simbol promjene i nečeg budućeg. Kao alegorija za grad, za postojanje... Govoreći jezikom riječkim - fjumanskim ili nekim drugim, viđena u tuđim snovima, snivana, viđena od sebe same, željna takva, sva puna ushita, mladalačke energije i poleta, Rijeka - djevojka mlada i čedna , što hrli u zagrljaj majke, ili pak ljepotica neiskusna što opsjednuta ne zna kuda bi, kako i s kim bi. U tim povijesnim izmaglicama ipak najviše prikazivana bila je kao žena, djevojka, što u vilinskoj igri stremi ka budućnosti... |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||