Zbjeg Vrgorčana u El Shatt - bliži se 69. obljetnica

ponedjeljak , 25.02.2013.



Uskoro se navršava 69. obljetnica odlaska Vrgorčana u zbjeg u egipatski logor El Shatt.
Nakon talijanske kapitulacije u rujnu 1943. godine, njemačka vojska je požurila osvojiti dijelove jadranske obale, koje su ranije držali Talijani. Ustanak u Dalmaciji i Istri otežao je njemačko napredovanje, a nemilosrdnost njemačke oružane sile posebno je teško padala civilnom stanovništvu, zbog čega su krajem 1943. godine stanovnici Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka krenuli u opći zbjeg u Italiju, a odatle u El Shatt u Egiptu, gdje su pod zaštitom britanske vojske podignuli izbjeglički logor.

U Vrgorskoj krajini ratna razaranja i stradanja su se najviše osjećala u zarilićkim i zabiokovskim selima koja su se našla usred sukoba partizana sa Biokova i Nijemaca u udolinama. Sela, stradala još u talijansko-četničkim ofenzivama 1942. i 1943. godine, potpuno su devastirana u djelovanjima njemačke vojske. Zbog toga je negdje u ožujku 1944. godine (nije mi poznat točan datum) gotovo cjelokupno preostalo stanovništvo Dugih Njiva, Kljenka, Vlake i Dragljana, predvođeno partizanskim odbornicima i pod zaštitom partizanske vojske, krenulo po snijegu usred noći u zbjeg uzduž Biokova i Rilića prema obali kod Gradca. Putem su im se pridružile grupe mještana Umčana, Vina, Staševice, Baćine, Pline, Komina i drugih mjesta, stradalih tijekom djelovanja njemačke vojske i njezinih saveznika. Izbjeglice su mjestimično prolazile pokraj njemačkih straža, ali su uspjeli neprimjetno stići do cilja.

Na obali nedaleko Gradca izbjeglice su pričekale partizanske brodove koji su ih ukrcali i odveli na otok Vis. Putovanje se obavljalo noću zbog opasnosti od napada njemačkih i ustaških brodova i zrakoplova. Na Visu izbjeglice nisu mogle predugo ostati, jer je postojala velika opasnost od njemačkog napada na otok kojega su branili pripadnici partizanske i britanske vojske, pa su izbjeglice upućene u južnu Italiju, a odatle u egipatske logore El Khatatbu i Tolumbat, i na koncu najveći logor, El Shatt na Sinaju, nedaleko Sueskog kanala. Neki su ostali u Italiji.

U zbjegu Vrgorčana u El Shatt sudjelovalo je nešto više od šest stotina ljudi, od čega ih je 24 tamo i umrlo i pokopano.
Prema podacima Centralnog odbora zbjega broj izbjeglica u El Shattu po pojedinim krajevima bio je slijedeći: Biokovsko-neretvansko područje 5831, Korčula 4478, Brač i Šolta 4324, Vis 3784, Vodice 3900, Hvar 2989, Preko 1598, Pelješac 1444, Split 1392, Kistanje 1065, Knin 803, Benkovac 314, Drniš 185, Solin 186, Zadar 63, Dubrovnik 32, Gospić 30. U El Shattu je na vrhuncu bilo oko 40 tisuća ljudi, a na tamošnjem groblju ostalo je nakon zatvaranja logora pokopano 856 ljudi.



Početkom 2011. godine imao sam priliku razgovarati sa pokojnom Marijom Bobanac (1927.-2011.), rodom iz Kljenka, koja je kao šestanestogodišnja djevojka otišla u zbjeg u El Shatt. U logoru je radila kao medicinska sestra, do povratka u domovinu 1946. godine. Prenosim dio njezina svjedočanstva vezan uz dio zbjega od Kljenka do Gradca, uzduž Biokova i Rilića.

...Bio je dogovor da se skupimo kod Naglanovih kuća. Tu se sastao narod Kljenka, Dugih Njiva, Vlake i Dragljana. Moja cijela obitelj nije išla s nama. Išle smo samo moja majka i ja, a oca su mi nešto ranije internirali Nijemci, skupa sa svom srednjom dobi Kljenka i odveli u Beograd u logor kod Zemunskog mosta. Ne bi ni ja bila išla, jer je u kući ostala moja tetka koja se nije udavala i starija sestra, ali majka mi je bila strašljiva. Dok smo bili u koloni stalno se odmicala od koza jer se bojala da će nas njihovo glasanje odati. U zbjegu je bilo preko dvjesto nas Kljenčana, a sigurno još bar toliko i više od toga iz ostalih sela. Odatle smo morali proći ispod njemačkih straža koje su bile od nas udaljene možda 300 metara. Sad zamislite toliki narod kako prolazi pokraj njemačkih vojnika s jadnom prtljagom, nejakom djecom, bez svjetla, a snijeg do koljena. Nije starac smio zakašljati, niti dijete zaplakati. Hvala Bogu nitko nije imao cokule pa se naš hod nije čuo. Svi smo prošli kritično područje i ujutro osvanuli na Rakića Stajama. Tu smo malo stali. U grupi je nastala pomutnja jer je jedna žena tijekom noćnog putovanja izgubila dijete. Usprkos hladnoći njezina šestogodišnja djevojčica je klonula od umora i zaspala u snijegu. Majka je još tijekom puta preko Rilića primijetila da je nema, ali nije smjelo biti zaustavljanja. Svi su joj govorili neka ide naprijed, da je dijete negdje u grupi. Kad smo svi stali za odmor žena je primijetila da djevojčice nema, pa se vratila natrag da ju nađe. Mala se na snijegu probudila i shvatila da nema nikoga blizu pa se sama preko planine vratila u Kljenak mojoj tetki, gdje ju je majka i pronašla. Djevojčica se zvala Desa Bobanac, kasnije udata Nizić. Nakon što je pronašla djevojčicu žena se vratila natrag u zbjeg. Mi smo već dotad pregazili Zaostroško brdo, a potom Podačko polje i osvanuli na Trnovoj. Tamo je bila velika kužina i tko je ušao prvi ugrijao se, tko nije, ostao je na hladnoći. Jadna djeca su bila gola i bosa. Ne znam kako je ijedno preživjelo! Iz Trnove smo krenuli brdom prema Staševici, ali se nismo smjeli spuštati u polje jer smo upozoreni kako Nijemci i ustaše s Velikog Prologa durbinima prate drugu stranu polja i da će zapucati topovima ako primijete toliku masu ljudi. Odatle smo išli u Rupe u Musulina gdje smo se malo odmorili. Pred nama je bilo još brdo prema Baćinskim stijenama. Dalje nismo mogli ići po danu. Tko je imao što za jesti, jeo je, ali većina nije imala ni koricu kruha. Duraj kenče dok trava naraste!
Dok smo bili u Musulina pridružio nam se narod Umčana, Staševice, Istočne Pline, Komina i drugih mjesta. Kad smo se okupili održan nam je govor. Rečeno nam je da se tijekom prolaska između Gradca i Ploča ne smije čuti ni glasa jer prolazimo kroz vrlo tijesno područje gdje ima dosta straža. Ako dijete zaplače radije ga ubijte nego da svi skupa nastradamo, govorili su nam tada. Rečeno nam je da dolazi brod s Visa i da će nas sve ukrcati u noći. I stvarno, te večeri je brod i došao, ali nismo svi mogli stati odjednom, pa oni koji su ostali na obali morali su se vratiti natrag u sigurnost brda i čekati iduću noć. Nije se moglo stajati na otvorenom nakon zore. Iduću noć došla su dva broda i kad su našli dovoljno duboko more, pristupili su obali. Iako sam bila dijete čudilo me kako nijedna straža nije čula buku brodskih motora koji su lupali svom snagom. Na brodu su bila zarobljena i dvojica ustaša i veliki puškomitraljez, ali njima nismo prilazili. Brodom smo putovali cijelu noć i ujutro smo osvanuli na Visu.

Povijesna crtica (10) - Zdravstveni odgoj

petak , 22.02.2013.



U Slobodnoj Dalmaciji je 1957. godine objavljen člančić o prikazivanju zdravstvenih filmova za djecu i odrasle u Vrgorcu.

Započela policijska akcija brisanja lažno prijavljenih u gradu Vrgorcu

četvrtak , 21.02.2013.



Prema saznanjima sa terena, u Vrgorskoj krajini je u tijeku velika policijska akcija brisanja svih lažno prijavljenih građana na adresama prijavljenog trajnog boravišta (prije se koristio naziv prebivalište). Akcija je započela jučer kada je na teren poslano nekoliko policijskih grupa koje provjeravaju stanje i brišu sve građane za koje utvrde da stvarno ne stanuju na prijavljenim adresama. Imam informaciju da je policija jučer vršila brisanje fiktivno prijavljenih u Vrgorcu, Dusini, Kljenku, Kokorićima, Draževitićima, Orahu i nekim drugim naseljima, a priča se kako će se u slijedećih desetak dana proći kroz sve mjesne odbore grada Vrgorca i da će biti izbrisani svi za koje se na licu mjesta utvrdi da stvarno ne žive na adresi prijave. Mehanizme za takvo policijsko postupanje omogućio je novi Zakon o boravištu, a očito se napokon pojavila i politička volja da se situacija uredi.

Sve su ovo neslužbene informacije od samih građana koji žive na terenu, budući da Policijska postaja Vrgorac, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska i Ministarstvo unutarnjih poslova, koliko je meni poznato, nisu izašli u javnost sa nekim službenim informacijama o detaljima same akcije.

Ako je poznato da je na prošlim Parlamentarnim izborima na Popisu birača grada Vrgorca bilo oko 7100 birača, a u Vrgorskoj krajini ima oko pet tisuća punoljetnih građana, jasno je da će policija imati pune ruke posla u svih 28 mjesnih odbora grada Vrgorca.

Akcija koja ima za cilj brisanje iz evidencije trajnog boravišta svih koji stvarno ne žive na području grada Vrgorca je svakako za pozdraviti. Već godinama upozoravamo na potrebu sređivanja evidencije trajnog boravišta i Popisa birača i bio je krajnji čas da na tom pitanju proradi pravna država. Očekujemo da se ova akcija neće zaustaviti samo na Vrgorcu, već da će se proširiti i na druge gradove i općine sa istim problemom. Naš odavno poznati stav je da je potrebno srediti evidencije građana sa stalnim boravištem i birača u svim gradovima koji imaju problem sa lažnim prijavama Hrvata iz Bosne i Hercegovine, kao i one lokalne samouprave koje imaju problem sa lažnim prijavama građana srpske nacionalnosti koji su prijavljeni na adresama u Hrvatskoj, a stvarno žive u Srbiji ili nekoj trećoj zemlji.

Neki lažno prijavljeni građani koji su zaposleni ili se školuju u Vrgorcu u strahu su što će biti nakon što im se izbriše trajno boravište u Vrgorcu. Rješenje za takve je privremeno boravište. Kako sloboda rada i školovanja nadilaze državne granice, privremeno boravište će im omogućiti da i dalje idu na posao i u školu, međutim više neće moći glasovati, niti imati pravo na razne povlastice koje su dosad dobivali na temelju lažne prijave trajnog boravišta.

VOX POPULI Što učiniti za bolji Vrgorac?

ponedjeljak , 18.02.2013.



Niste baš bili produktivni u prošlom tekstu u kojem sam vas molio da napišete zašto volite Vrgorac, pa ćemo otvoriti drugu temu, s nadom u veću razinu pristojnosti i konstruktivnosti. O ovoj temi se puno priča, svatko ima svoj stav, pa me zanima slijedeće - što bi, po vama, trebalo učiniti za bolji Vrgorac?
Koje bi vi poteze povukli da ste u prilici, a za koje ste sigurni da će povećati zaposlenost, zadržati mlade u Vrgorcu, spriječiti nepotizam i uhljebljivanje podobnih i slično? Što treba učiniti da bi Vrgorac konačno počeo rasti u svakom pogledu - gospodarskom, demografskom, urbanom i tako dalje? Molim vas da se zadržite teme. Zanimaju me vaši jasni i argumentirani prijedlozi. Svjestan sam da svaki kvalitetni prijedlog ne može proći kod trenutne vlasti jer ili ga nisu sposobni provesti, ili nije u njihovom osobnom i stranačkom interesu. Međutim, nada umire posljednja. Krenite!

VOX POPULI Zašto volim Vrgorac?

četvrtak , 14.02.2013.



Na ovome blogu već više od šest godina objavljujem polemičke i aktivističke tekstove o događajima i stremljenjima u Vrgorcu, i kod malo žešćeg komentiranja uvijek čitam iste jadikovke o tome zašto stalno pišemo o negativnim stvarima, kao da se nekome iz čista mira dade pisati o nelijepom i neugodnom, odnosno piše se jer se svome gradu želi najbolje ili barem bolje od trenutnog.
S druge strane, kada vam dam priliku da napišete nešto lijepo o gradu kojega svi zajedno dijelimo, odaziv je nikakav. To me nekad navede na pomisao da Vrgorac nekima služi samo kao moneta za potkusurivanje. Međutim, idemo probati opet. "Zašto volim Vrgorac?", to je tema, shvatite je kao naslov sastavka ili zadaćnice u osnovnoj školi. Budite kreativni, dijelom i provokativni, možda i konstruktivni. Što duži komentar (može i pjesmica), to bolje. Najbolje tekstove, ako ih bude, rado ću objaviti u Vrgoračkim novinama. Krenite...

Igračka vjetrova

ponedjeljak , 11.02.2013.



IGRAČKA VJETROVA

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

Tin Ujević

KOMUNALNO: Dalmatino mora platiti potrošenu vodu, navodi o krađi vode nisu naš problem

nedjelja , 10.02.2013.



Dobili smo priopćenje tvrtke Komunalno d.o.o. Vrgorac, koje prenosimo u cijelosti. Priopćenje je zapravo odgovor na pitanje novinara Slobodne Dalmacije Mate Primorca.

"Na Vaš telefonski zahtjev, a u svrhu istinitog informiranja, dajemo Vam slijedeće priopćenje.
Naša osnovna djelatnost je vodoopskrba, odvodnja i određene druge aktivnosti na uređenju grada, odnosno komunalne infrastrukture.
Prihodi koje u tu svrhu ubiremo trebaju pokrivati u najmanju ruku sve naše troškove. Dužnost djelatnika Komunalnog d.o.o. Vrgorac je između ostalog da sve usluge naplate, kako bi mogli normalno poslovati.
Ovih dana intenzivno radimo na naplati svih svojih potraživanja. Iz naplaćenih sredstava, između ostalog, isplaćuju se plaće, regresi, božićnice i ostali troškovi.
Kod distribucije vode, mjerno mjesto je vodomjerilo, a po očitanju istog, šaljemo račune pravnim i fizičkim osobama. Isti su račune dužni platiti u roku od 8 dana ili pak, ako imaju primjedbu reklamirati oslati račun.
Svi ovi odnosi počivaju na zakonitostima, a posebno ih tretira Zakon o zaštiti potrošača, čl. 26.
Odgovornost i briga distributera vode je do vodomjerila kojeg uredno održava, a sve što se dešava iza vodomjerila briga je korisnika – potrošača.
Dotična osoba za koju ste intervenirali redovito ne plaća svoje račune za vodu, iako joj je voda jedan od važnijih čimbenika u poslovanju – radu kafića. Navode da joj netko krade vodu, ne smatramo našim problemom jer nije u našoj zoni odgovornosti. Rečeno joj je da taj problem mora riješiti sa policijom i da se mi kao stranka u postupku tu ne možemo pojaviti. Njena je dužnost da dostavljeni račun plati, u za to predviđenom roku.
Ukoliko se to ne desi, naši djelatnici poduzimaju određene mjere koje su u tim slučajevima predviđene, a iste su prisutne u Zakonu o zaštiti potrošača.
Lijepo Vas molim da shvatite da Vaši stavovi koje ste objavili u nedavnom članku u „Slobodnoj dalmaciji“ su u kontradiktornosti sa sada izraženim stavovima, jer da su svi naši potrošači platili svoje obveze, možda bi imali sredstava da na vrijeme podmirimo sve svoje obveze prema dobavljačima i radnicima.
U konkretnom slučaju, korisnik kafića neka plati svoje obveze koje proizlaze iz vremena od kad koristi kafić, a sve to neka napravi u suglasnosti s vlasnikom poslovnog prostora i nama daju na znanje tko će podmiriti ostale troškove.

S poštovanjem,

Direktor:
Boris Erceg, ing.

Na znanje:
- Urednik SD županija, gosp. Mijo Grabovac
- Grad Vrgorac,
- Vrgoračke novine,
- Glasnik Vrgorske krajine
- Vlasnik poslovnog prostora, gosp. Mihaljević Željko,
- Korisnik poslovnog prostora, gđe. Ornela Roso"

Noćna diverzija u Vrgorcu - na kuli Avali osvanuo transparent uperen protiv gradske vlasti

petak , 08.02.2013.



Kula Avala iznad Vrgorca bila je sinoć pozornica još jedne noćne aktivističke diverzije. Naime, jutros rano na kuli je osvanuo veliki bijeli transparent na kojem je pisalo: „400 milijona/ di su pare/ USKOK“. Transparent nije potpisan, pa autori nisu poznati.
Sama pojava transparenta dovela je do strke u gradskoj upravi, pa je isti uklonjen svega nekoliko minuta nakon snimanja ove fotografije, jutros oko sedam sati. Aluzija teksta sa transparenta je jasna. Svota od 400 milijuna kuna odnosi se na sredstva koja su kroz gradski proračun Vrgorca prošla tijekom dosadašnja tri mandata gradonačelnika Matkovića, u zadnjih skoro 13 godina. Aktivisti su svojim transparentom zatražili da trošenje tih sredstava ispita USKOK.
Nedavna ponovna kandidatura Borisa Matkovića za četvrti mandat očito je natjerala pojedine građane da svoje nezadovoljstvo iskažu na ovakav način.

Radnici Komunalnog prijete tužbama zbog neisplate božićnice i darova za djecu

srijeda , 06.02.2013.



Jučer je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen članak o potraživanjima radnika Komunalnog u vidu božićnica, darova za djecu i drugih prava propisanih Kolektivnim ugovorom. Direktor Boris Erceg je u vezi te teme proslijedio priopćenje koje je novinar Mate Primorac uvrstio u svoj članak. U priopćenju direktora Ercega se kaže:

„Do 4. veljače nikakav dopis nije stigao od radnika na moju adresu, niti tvrtke i sindikalne povjerenice. Dajem vam na znanje da su sve jubilarne nagrade isplaćene u predviđenom iznosu, kao i otpremnine te naknade za bolovanje. Pored toga, plaće za cijelu prošlu godinu su isplaćene, s tim da je plaća za prosinac isplaćena 1. veljače. Božićnica, regres i darovi su isplaćeni u iznosu od 2050 kuna, iz ovoga je jasno da je Uprava ispoštovala odredbe iz Kolektivnog ugovora. Očito je da moji radnici ne shvaćaju u kojoj se situaciji nalazi cijela država, Grad Vrgorac, a time i naša tvrtka. Jedno je sigurno, to da radnici uredno primaju plaću, a da okolno stanovništvo Vrgorca nije baš zadovoljno njihovim radom. Prava radnika da u bilo kojemu obliku izražavaju svoje nezadovoljstvo neće biti uskraćena, ali će njihove obveze biti kvalitetno vrednovane i praćene.”

Reagirajući na Ercegove izjave, obratila nam se grupa nezadovoljnih radnika Komunalnog. Ističu kako im Komunalno nije isplatilo božićnice i darove za djecu, na što su, prema Kolektivnom ugovoru, imali pravo. Svoj istup su učvrstili slanjem peticije koju je potpisalo 27 radnika (50% svih radnika), koji su zbog svega najavili tužbe, ukoliko im se ne isplate spomenuta sredstva.

Ove najnovije trzavice u Komunalnom samo još jednom potvrđuju postojanje nezdrave radne atmosfere u tvrtci koja otežava njezino normalno funkcioniranje, a koja bi se trebala rješavati unutar kolektiva. Gradska vlast mudro šuti, iako je najpozvanija uključiti se u sređivanje situacije, s obzirom na svoje konstantno petljanje u rad tvrtke iz čega proizlazi njezina odgovornost za sve što se u Komunalnom događa.

Grad

utorak , 05.02.2013.



GRAD

Ovo nije moj grad,
ovo nisu ulice moje,
a ljudi, ne znaju put,
kao stranci stoje
Ovo nije moj grad,
ovo nisu poznate zgrade,
grafiti tužan špricaju tekst,
na gradske fasade

Osjećaš li sad kako pada moj grad,
osjećaš li, kako pada moj grad
Sto lica grada, rijetka nude nadu,
Samo prolaze,
i kako sada, ostati u gradu,
koji umire

Ovo nije moj grad,
ni prozori znani,
vrijeme leti, nada se topi,
mjeseci kao dani
Ovo nije naš svijet,
tu riječi ne vrijede,
malo mjesto samo za njih,
sva'ko misli na sebe

DRŽAVNA REVIZIJA - U 2011. godini Grad Vrgorac je bez provedbe propisanih postupaka javne nabave nabavio radova i usluga u vrijednosti 2,3 milijuna kuna

ponedjeljak , 04.02.2013.



Državni ured za reviziju objavio je početkom godine izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Vrgorca za 2011. godinu. Postupci spomenute revizije provedeni su u razdoblju od 29. svibnja do 8. studenoga 2012. godine.
U vrijeme revizije Grad Vrgorac imao je 21 zaposlenika, a njegovo djelovanje izvođeno je kroz četiri upravna odjela. Grad Vrgorac ima i četiri proračunska korisnika (Gradska knjižnica, Gradska glazba, Gradsko kulturno središte i Dječji vrtić „Pčelica“), gdje je u vrijeme revizije bilo zaposleno 38 zaposlenika.
Proračun, odluka o izvršavanju proračuna, te izmjene i dopune proračuna su doneseni. Proračunom su prihodi i primici te rashodi i izdaci planirani u iznosu 33.760.000,00 kn. Tijekom 2011. donesene su dvije izmjene i dopune proračuna. Drugim izmjenama i dopunama proračuna iz prosinca 2011., prihodi te rashodi su planirani u iznosu 33.520.000,00 kn, što je za 240.000,00 kn ili 0,7% manje od planiranih proračunom.

Nisu uređeni odnosi Komunalnog i Grada u vezi upravljanja objektima vodoopskrbe i odvodnje

Tijekom pretprošle revizije, za 2010. godinu, Državni ured za reviziju imao je primjedbe na određene aspekte rada Grada Vrgorca, zbog čega je naložio provođenje aktivnosti za uspostavu i razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola, poduzimanje raspoloživih mjera naplate proračunskih prihoda, izvršavanje rashoda do visine planirane proračunom, povjeravanje komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta u skladu s propisima, urediti odnose s komunalnim društvom u vezi upravljanja objektima vodoopskrbe i odvodnje, komunalnom društvu putem tekućih pomoći ne prenositi sredstva za pokriće troškova poslovanja, provoditi propisane postupke javne nabave, zatražiti od izvoditelja radova okončanu situaciju i izvješće nadzornog inženjera za uređenje okoliša zgrade poticane stanogradnje. Revizijom za 2011. godinu utvrđeno je da Grad tijekom godine više nije prenosio sredstva komunalnom društvu putem tekućih pomoći za pokriće troškova poslovanja. U tijeku izvršenja su nalozi o sastavljanju plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2011. godinu, te imenovanje osobe zadužene za nepravilnosti i prijevare. Prema više naloga nije postupljeno. Tako nije pokrenute mjere za potpunu naplatu pojedinih prihoda; pojedini rashodi su izvršeni iznad planiranih; dio komunalnih poslova održavanja nerazvrstanih cesta nisu povjereni izvoditelju u skladu s propisima o komunalnom gospodarstvu; odnosi s komunalnim društvom u vezi upravljanja objektima vodoopskrbe i odvodnje nisu uređeni; pojedini postupci javne nabave nisu provedeni u skladu s propisima; za uređenje okoliša zgrade poticajne stanogradnje nije ispostavljena okončana situacija i nije sastavljeno izvješće nadzornog inženjera. Kako je navedeno u izvješću za 2011. godinu, Grad Vrgorac je i dalje u obvezi postupati prema danim nalozima Državnog ureda za reviziju.

Rashodi iz 2011. godine u iznosu od 2,8 milijuna kuna nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana

U reviziji financija i poslovanja Grada Vrgorca u 2011. godini izraženo je uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju. Već godinama Grad, dakle, dobiva isto mišljenje. Više je činjenica utjecalo na takav stav Ureda. Uz spomenute nepravilnosti iz revizije u 2010. godini, u 2011. su istaknute i nove.
Naime, Grad uz proračun nije donio plan razvojnih programa. Iznad planiranih ostvareni su rashodi u iznosu 109.458,00 kn ili 2,0%. Unos podataka u poslovne knjige nije obavljen na temelju ovjerenih i kontroliranih knjigovodstvenih isprava. Rashodi u iznosu 2.829.043,00 kn nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Evidencija dugotrajne nefinancijske imovine po vrsti, količini i vrijednosti nije ustrojena, dok evidencija o obvezama ne sadrži ispravan datum dospijeća obveza. U poslovnim knjigama je evidentirana nefinancijska imovina u pripremi u iznosu 9.006.497,00 kn, a evidencija u glavnoj knjizi ne osigurava pregled prema vrstama objekata. Na koncu 2011. ukupna potraživanja iznose 6.331.360,00 kn. Za naplatu dospjelih potraživanja od gradskih poreza, zakupa poslovnih objekata, naknade za uređenje voda, drugih nespomenutih prihoda i prihoda od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 3.542.149,00 kn, dužnicima su upućene opomene, dok druge mjere naplate nisu poduzimane. Grad je ustupio bez naknade četiri poslovna prostora političkim strankama. Odluka o visini godišnje naknade za korištenje grobnih mjesta nije donesena. Rashodi za održavanje komunalne infrastrukture su ostvareni u iznosu 2.942.618,00 kn. Odluka o određivanju djelatnosti od lokalnog značaja koje se smatraju komunalnim djelatnostima nije donesena. Komunalne djelatnosti koji se odnose na održavanje nerazvrstanih cesta, prometnu signalizaciju, te održavanje oborinske odvodnje, za koje su rashodi ostvareni u iznosu 227.004,00 kn, povjereni su pravnim osobama izravnom pogodbom, bez provedbe propisanog postupka odabira izvoditelja i pisanog ugovora.
Komunalne poslove deratizacije i dezinfekcije Grad je povjerio pravnoj osobi na rok četiri godine na temelju pisanog ugovora koji ne sadrži odredbe o jamstvu pravne osobe o ispunjenju ugovora. Tijekom 2011. bez provedbe propisanih postupaka javne nabave nabavljeno je radova i usluga u vrijednosti 2.318.398,00 kn, od čega radova u iznosu 896.561,00 kn i usluga u iznosu 1.421.837,00 kn. Plan nabave ne sadrži podatke o nabavi nekih radova i usluga.

U prodaji 48. broj Vrgoračkih novina - prvih novina Vrgoračke krajine

petak , 01.02.2013.



Na 36 stranica ovoga broja moći ćete pročitati čitav niz vrlo informativnih i ekskluzivnih tekstova.
Među ostalim, možete pročitati izračun troškova legalizacije bespravno izgrađenih objekata u našem kraju, i to na primjeru jednog prosječno velikog stambenog objekta. U ovom broju donosimo vam čak tri ekskluzivna intervjua. Prvi je intervju sa malonogometašem Draganom Stankovićem u kojem možete pročitati što se sve događalo u pozadini priče o navodnom namještanju utakmice sa Auto-Krešom. Tu je i intervju sa ministrom uprave Arsenom Baukom, vezan uglavnom uz problematiku netočnog Popisa birača. U intervjuu sa Ozrenom Gašparom, predsjednikom Vijeća MO Umčane možete pročitati što se događa na političkoj sceni toga vrgorskog sela. Donosimo i veliku reportažu o selu Kutac, te o najavama iz gornjeg kraja da se neće dopustiti zatvaranje Stupice, ukoliko se ne asfaltira cesta preko Staze. Tu je i prisjećanje na emisiju „Mali svijet“, snimljenu u Vrgorcu 1989. Godine.
Uz sve nabrojano, možete pročitati i čitav niz drugih vijesti iz našega kraja koje su se dogodile u siječnju.
Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, benzinskoj postaji Pivac i trgovini Ante
Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb) i Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2). Na prodajnom mjestu u Zagrebu još radimo.
Kupnjom Vrgoračkih novina omogućujete njihovo daljnje izlaženje. Hvala na čitanju!

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>