Sveti Stjepan ili Štefanje
Na dan sv.Stjepana prvomučenika 26.prosinca prijatelji su se dogovarali kamo će krenuti u čestitare.Pogotovo je bilo veselo ako su se našli i seoski tamburaši.Kad bi došli u kuću kod Stjepana,Štefa,Štefine ili Štefeka prvo bi ga polegli na slamu,a onda zavezali užetom.Otpjevali bi mu prigodnu pjesmu,a poslije su bili ponuđeni jelom i pićem.
Sveti Ivan ili Ivanuševo
Na sv.Ivana 27.prosinca već rano ujutro djeca su morala ustati sa slame jer je domaćin taj dan slamu iznosio iz kuće.Slama se nosila u staju i metala ispod blaga.Sa raženom slamom ili ritkom domaćin je omotao voćke,tako da bi blagoslov prošao i na njih da bolje rode iduće godine.Domaćica bi iznijela zdjelu sa žitom i posipala ispred kokošinjca,u krugu napravljenom od užeta s kojim su bile omotane noge od stola na Badnjak.Pustila bi tad kokoši van tako da sve idu jesti u taj krug.To se radilo zbog toga da se iduće godine ne bi kokoši razilazile iz dvorišta po susjedovom imanju.
Nevina dječica ili Šibarjevo
28. prosinca na šibarjevo bio je najveseliji dan za djecu.Roditelji i stariji otkinuli bi vitku šibu od šljive ili vrbe i s njom,dok su djeca još spavala u krevetu,malo ih išibali po nogama.
Tom zgodom su govorili:"Zdrav bil,vesel bil,sto godin poživel".
To su isto znali raditi mladići djevojkama kad bi ih sreli na ulici.
Stara godina ili Silvestrov
Nekad se nije slavilo i čekalo novu godinu kao danas.Na staru godinu navečer,poslije mise zahvalnice,nekoliko žena se dogovorilo i obilazile su od kuće do kuće pjesmom čestitajući novu godinu.Tako postoji zapis pjesme "Na mlado leto veselimo se" koja se pjevala u Podravskim Sesvetama.Nakon otpjevane pjesme pod prozorom kuće domaćin bi ih pozivao u kuću i nudio ih vinom i rakijom.
Kod svake kuće čestitari su dobivali darove:novac,jaja,slaninu,krvavice i dr.Taj ophod je bio do pola noći.
tekst:Josip Cugovčan
Etnografska zbirka Josipa Cugovčana
|
