nihonkichigai tj. lud za Japanom
16.02.2007., petak
Japan i učenje o lijepom
 Večernja izmaglica Kad mislim o stvarima prošlim Tako mi izgledaju daleke ! Tokom vremena u Japanu su se razvijala određena načela i izrazi u kulturi i umjetnosti koji su se reflektirali i na svakodnevni život. Japanci su tako razvili nedostignuti senzibilitet i profinjenost prema prirodi i njenim godišnjim dobima,prema odnosima među ljudima, prema izrečenoj i napisanoj riječi,prema svakoj naoko beznačajnoj sitnici svakodnevnog života. Jedan od najstarijih i najkarakterističnijih upravo za Japan je izraz mono no aware tj. pojam neizrecive tuge svih stvari,osjećaj prolaznosti svega,koji proizlazi iz budističkog učenja o prolaznosti ovog materijalnog svijeta.Primjeri mono no aware mogu se naći u jednom od najvećih ako ne i najvećem japanskom klasiku i prvom romanu u modernom smislu u povijesti ljudske civilizacije,autorice dvorske dame iz 11. st. Murasaki Shikibu Priče o princu Genjiju(Genji monogatari),koje su prevedene na hrvatski,zatim u drugom velikom japanskom klasiku Povijest obitelji Heike(Heike monogatari) nepoznatog autora,kao i u mnogim klasičnim pjesmama od 31 sloga,poznatim kao waka.Kasnije je taj izraz prenijet i na neke druge žanrove japanske književnosti, posebno u haiku poeziji.Utjecaj zena je očigledan i nemjerljiv.Ali ovaj izraz možemo primjetiti i u kuturi zapada,kao kod Prousta,ili na samom početku filma Spašavanje vojnika Ryana,kada glavni lik u filmu(glumi ga Tom Hanks) za vrijeme iskrcavanja američkih vojnika na plaže Normandije bespomoćan gleda kako mu suborci bivaju ranjeni ili ubijeni.Posebno je duhovno iskustvo satorija(prosvjetljenje) našlo estetski izraz u pojmu mono no aware.  Pod trešnjom Čuvari cvijeća se skupiše Da brbljaju- Sijedih glava zajedno. Drugi izraz koji bih spomenuo je sabi.Stručno govoreći sabi je subjektivni element, duboko zakopan u objektivni element pjesme,ali daje joj duboko bogatstvo simboličnog značenja.Veliki Basho(1644-1694)o sabi je rekao: Sabi je u boji pjesme.On se ne odnosi nužno na pjesmu koja opisuje samotni prizor. Ako muškarac ide u rat noseći čvrst oklop ili na proslavu odjeven u veselu djeću,i ako je taj muškarac slučajno star,postoji nešto samotno u njemu.Sabi je nešto poput toga.On je u pjesmi bez obzira na prizor koji opisuje-samotan ili veseo. Sabi je svijest o usamljenosti i prolaznosti. Došao sam sam Umrijet ću sam U međuvremenu Danju i noću Sam sam. Sengai Gibon(1750-1838),zen učitelj Rinzai škole zena,slikar, glavni svećenik hrama Shofuku-ji u Hakati na otoku Kyushu, kojeg je osnovao Eisai Zenji 1195. kao prvi zen hram u Japanu; Sabi ne znači asketsko podnošenje životne samoće,nego njeno prihvaćanje kao kreativni poticaj,kao okvir iz kojeg kreće impuls otkrivanja samog sebe i drugih,kroz pokušaj da se ostvari iskrena i autentična komunikacija sa svima i svime oko sebe. Sabi pretvara samoću u osnov duhovnog samorazvoja, u traganju za ljepotom u običnim,malim stvarima,koje postaje osobno opredjeljenje i smisao života. Na goloj grani Šćućuren čuči gavran- Jesenski sumrak. U ovoj pjesmi Matsua Bashoa samoća(sabi),skromnost(wabi),tajanstvena ljepota (yugen) i sjeta zbog prolaznosti(aware) skupljaju se u jedinstveno iskustvo. Besciljni život konstantna je tema zen umjetnosti;on izražava osobno umjetnikovo unutrašnje stanje neodlaženja nikuda u bezvremenskom trenutku.Zaboravljena mahovina na nadgrobnom spomeniku,bambus na vjetru ili usamljeni kamen,izrazi su najdublje usamljenosti svakog čovjeka,primjeri estetskog ideala sabi. Sabi u stvari znači "rđa" ili patina.U umjetničkom smislu sabi izražava produhovljeno shvaćanje praznine svega i vječne usamljenosti svih bića i predmeta u svemirskom kaleidoskopu.Sabi je trijezni zen pojam stoičkog prihvaćanja te usamljenosti. __________________________________________________________________ *korištena literatura: Devide,Zen,Zagreb,1996. Pajin,Filozofija umjetnosti Kine i Japana,Beograd,1998. Razić,Zen,G.Milanovac,1985. Basho,Uska staza prema dalekom sjeveru i druge putopisne crte, Zagreb,2000. |
.svg-dc6dca.png){kind=logo}
