_____neokretenistička poezia_____

< studeni, 2011  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Studeni 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Siječanj 2011 (2)
Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (1)
Ožujak 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (2)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Kolovoz 2008 (4)
Travanj 2008 (3)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Čemu?
Nonsens poezija zaživjela 80ih godina prošloga stoljetja u glavama mladih novovalnih provincijalaca i dovodila ih do histeričnoga oslobađajućeg smijeha. I danas također.
Nastala je iz slučajno ispaljenog, zaumnog stiha temeljca (te spontanog manifesta) vrlog začinjavca aka Zvizdiča "Štukam, štukam giricu da ne vidi plota". Taj biser (što ne znači da ga kasniji i ne prevazilaze po lucidnosti i lakom /poput pahuljice/ te vještom baratanju riječima) NKR poezije nastao je vrenjem petnaestogodišnjih umova u naponu svog organskog razvoja (ako ne već iskustvenog da ne kažemo empirijskoga), pod utjecajem nesputanosti new wavea/postpunka i legendarnog lokalnog mislioca profesora Brte. To prštanje zbrkanih, a svježih misli mogao je izlučiti samo tek sazrio, i tim zrijenjem zbunjen, mozak. Mak Zvizdič i Frenkie Naglesch, ali i Žblekano i Šgo od tog trenutka smislili su stotine nonsens-haikua. Naravno ne treba zaboraviti vrloga Peru, koji je iz "nađenog šlagera" na turskom radiju pokrenuo Ua Habhtir pokret.

Cilj cijeloga pokreta je bio što zvučnije riječi s(N)k(r)lopiti u što besmislenije rečenice ufajući se u rimu, no ne pod čizmom dogme. Jednostavna (?), ali uzviše
na zadaća to biješe.<

01.11.2011., utorak

Novokovač Šulek

Doprinos u stvaranju znanstvenog nazivlja [uredi]

Dr. Bogoslav Šulek napisao je više znanstvenih djela, no možda se iz jezične perspektive najzanimljivijim čini njegovo popularno-znanstveno djelo "Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika", izdano u 3 knjige:
I. - Priprema. Silarstvo (mehanika)
II. - Vesarstvo (akustika) i
III. - Svjetlarstvo (optika).
Ta su djela tiskana u razdoblju od 1873. do 1876. godine od strane društva sv. Jeronima u Zagrebu. Već na prvi pogled u tom se djelu može primijetiti velik dio riječi koje se danas smatraju iščezlim i u govornom i u pisanom smislu. Osim toga, Šulek u to djelo unosi vlastite riječi koje se odnose na stručne pojmove toga vremena. U tom se djelu, stoga, prožimaju Šulekova jezična domišljatost i riječi koje pripadaju starom leksiku. Šulek je usto mislio i na čitatelje te svoju knjigu približio i neukom pučanstvu, pišući jednostavnim i nepretencioznim stilom. U svome djelu vrlo praktične stvari koje se dotiču fizikalnih zakona objašnjava koristeći svoje novoskovane riječi. Izlažući umjerstvo (statiku) i kretstvo (dinamiku) objašnjava zašto se kola natovarena sijenom prevrću na stazi kojom prazna bez problema prolaze i daje niz drugih praktičnih rješenja vezanih uz sporednik tj. paralelogram sila. Šulek je u to vrijeme također bio zagovornik industrijske modernizacije i razvitka, stoga u opširnom poglavlju o strojstvu (strojarstvu) objašnjava rad parnih strojeva, tada rijetke i prilično nove pojave. Kada su se u to vrijeme u Austro-Ugarskoj tek uvodile mjerne jedinice, Šulek je imao odgovor i na to. U njegovim su djelima mjer, stor i tez zamjenjivali današnji metar, ar i gram. Svoj je jezični opus crpio iz tvorbenih mogućnosti slavenskih jezika u koje je uvijek polagao naročito povjerenje za pronalaženje najboljeg jezičnog rješenja. Njegova se nazivlja (ne samo znanstvena) i dan-danas naširoko koriste. Primjerice, zahvaljujući Šuleku imamo obujam (volumen), zračenje (radijaciju), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij), dalekozor (teleskop)... Neke se njegove riječi nisu ukorijenile, no neke se ponovno uvode u pisanu riječ i možda jednoga dana opet zažive, poput riječi sitnozor za mikroskop koja je osmišljena po grčkom uzorku slično kao i dalekozor. Među tim riječima su i svjetlopis (fotografija), koji je koristio i sami Tin Ujević, stisljivost (kompresibilnost), raspružljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare), pružnost (elastičnost), rastegljivost (plastičnost), skrljivost (apsorpcija tj. upijanje)... Dok se među pridjeve ubrajaju i jamast (konkavan), bokat (konveksan), prozračan (translucentan), itd. No, Bogoslav Šulek je možda najpoznatiji po svome prevođenju naziva kemijskih elemenata i drugih srodnih pojmova. U tom je segmentu u hrvatski uveo kisik, vodik i ugljik, a izmislio je i razne druge nazive kao što su: solik (klor), jedik (fluor), smrdik (brom), litik (litij), lužik (kalij), sodik (natrij), svjetlik (fosfor), vapnik (kalcij), težik (barij), glinik (aluminij). Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tiječi (tekućine) i uzdušine (plinovi). U svakom slučaju, Bogoslav Šulek je imao veliki utjecaj na stvaranje i prihvaćanje novih nazivlja koja bjehu u duhu hrvatskog jezika.

- 17:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.06.2011., nedjelja

SUMNJIVA DOSTIGNUĆA -Poznavanje grada

Kucnuo je čas da svako upozna svoj grad, da svaki čovek otkrije da je i on sam jedan Meštanin, a ne da stalno zavidi drugim meštanima što su Meštani

Turizma, s obzirom na cene, neće biti mnogo. Čak ni mase neće ići masovno, čime se prekida jedna viševekovna tradicija. Da, i mase će ići pojedinačno, ko uopšte ide. Predviđa se da će u svojim mestima boravka ostati čak i Meštani koji ne žive na moru, dakle i oni koji se, preko leta, nisu bavili tako prilježnim ostajanjem. Očigledno, kucnuo je čas da se upozna svoj grad, da svaki čovek otkrije da je i on sam jedan Meštanin, a ne stalno da zavidi drugim Meštanima što su Meštani.

Ovo je hitno i iz urbanističkih razloga. Gradove treba upoznati dok još postoje! Tzv. „totalni urbanizam“ će, u dogledno vreme, svakako uspeti da potpuno raščisti sa gradom, kao zastarelom pojavom i, kroz koju deceniju, skoro svakom pojmu u ovom tekstu biće potrebno objašnjenje u fusnoti, ma koliko sada te stvari mogle izgledati svakidašnje i poznate.

Stanovnici

Sve počinje od stanovnika: Naprosto, u nekom trenutku nekuda dođe Stanovništvo, puno želje za stalnim boravištem (da bi moglo da dobije Prijavu boravka). I onda se svi tu nasele, zato što je Stanovništvo od velikog značaja za razvoj populacije, a da bi se moglo baviti time – potrebne su mu prostorije.

Osim za razvoj populacije Stanovništvo se može primenjivati i za Popis Stanovništva. Ono i inače ima najraznovrsniju primenu; skoro ničega nema za šta se ne bi moglo upotrebiti Stanovništvo, ali je najlepše kad se koristi isključivo u mirnodopske svrhe.

U vreme univerzalnih ljudi Stanovništvo je moglo biti veoma malo. Moglo se, primera radi, sastojati i od samog Leonarda da Vinčija, a da ipak ima ko da se bavi raznim umetnostima i zanatima. Danas, u vreme velike specijalizacije, mora se raspolagati Stanovništvom u količinama dovoljnim za sve potrebe i svrhe. Ne možemo danas očekivati da se neko istovremeno bavi Anatomijom, Arhitekturom, i još poslovima i radnim zadacima na planu izvođenja radova u oblasti vršenja slikanja Mona Lize (koja je još bila i Đokonda, a to je samo veliki Leonardo mogao tolike godine da podnosi). Zbog svega navedenog treba u dušu Stanovništva usaditi što hitnije tradiciju seksualnog obrazovanja pa da se, tokom dugih diskusija, usaglase gledišta o tom problemu, posle čega će se, intenzivnom preradom materijala, doći do još Stanovništva, putem organizovanog nataliteta u prikladnim Savetovalištima.

Ljudi su, van svake sumnje, takođe od određenog značaja, ali najvažnije je Stanovništvo, a za ljude se može videti i kasnije. Tu stvar treba rešavati u globalu a ne pojedinačno! Tvrdnje ljudi da su upravo oni sastojci Stanovništva, tj. da se Stanovništvo od njih sastoji, individualističke su. to je duboko narcisoidno precenjivanje uloge sopstvene ličnosti, a potiče od ličnih interesa i uskogrudnog gledanja. U Stanovništvu ne sme biti ničeg ličnog! Stanovništvo se do poslednjeg čoveka mora založiti za natalitet, i još se mora veoma paziti da tu ne dođe do kakvog nepotizma, jer natalitet – ko zna zbog čega – predstavlja veoma plodno tle za razvijanje rođačkih odnosa, što kasnije može prouzrokovati!



Zgrade

Stanovništvo obično prethodi zgradama. Isprva, dakle, u tipičnoj ljudskoj naseobini stanuju isključivo ljudi bez stanova. Građenjem zgrada broj beskućnika se smanjuje, ali oni koji još nemaju nastambu tada primete da je nemaju, te se problem beskućnika pojavljuje tek kada u njihove redove ne spadaju svi, nego kad ima i drugih lica. Samo postojanje pojma „beskućnik“, dakle, dokazuje da je rešavanje stambenog problema u toku, i da se više radi o nestrpljenju. A nestrpljenje je psihološka a ne arhitektonska kategorija i ne može se rešavati građevinskim radovima!

Zgrade se dele na javne i stambene, mada poštari poznaju i tajne zgrade, tj. one koje se ne mogu naći, što opravdava pojavu neisporučenih pisama. Svakako treba da postoje stambene zgrade, da stanuje Stanovništvo u njima. Pogled na takve zgrade, podignute oko pravilnih šupljina, pogodnih da se unutra Uredno poređa Stanovništvo, već sam po sebi pleni i ispunjava ponosom. Dovoljno je samo pogledati takav prizor pa da čovek bude naprosto prožet! Ali, ipak je bolje prvo izgraditi javne zgrade, da bi Javnost imala gde da se nalazi kad pada kiša, i da bi imala odakle da se vodi briga o ljudima. Najmudrije bi bilo prvo sagraditi radne prostorije za urbaniste, jer je rušenje i raščišćavanje mnogo jeftinije na samom početku, dok još ničega nema, a posle, kad urbanisti učine svoje – graditi dalje.

Zatim treba izgraditi Prodavnice, u kojima se prodaju Artikli. Čim se one pojave – odmah će biti prepune Kupaca sa čeznutljivim izrazom lica, punih želje da plate Cenu a podignu Robu. Tu će se odmah naći i Prodavci, i samopregorno će prodavati ro­bu, a istu će potom primati, da se popune rezerve, od Lica zaduženih za dostavu robe, krasnih ljudi koji se neprekidno brinu da tu ne bi došlo do kakvog jenjavanja. (Mada je taj strah neopravdan. Najveća potraga je upravo za robom koje nema, te Lica za dostavu Robe ne moraju uopšte da se pretržu u strahu da će opasti Potražnja).

Još je ekonomičnije podići javne nužnike. Bez mnogo čega se može, ali nužnost Nužde niko neće poreći. Nuždi već samo ime kaže koliko je neophodna i tu bi primedbe mogao imati samo neko bestelesan, a tak­vih nema ni u jednom boljem Stanovništvu.

Ekonomičnost pomenutih Zdanja ogleda se u tome što u njih građani ulaze i plaćaju da bi nešto ostavili, dok u radnje ulaze plaćaju da bi nešto, barem načelno, odneli (što je sitnosopstvenički pristup materiji). Negativnu stranu nužnika – sva istraživanja to pokazuju – nalazimo u tome što je u njima sve obavijeno velom tajanstva; teško je i pretpostaviti šta se tamo radi iza zatvorenih vrata. Gledišta da bi i sa time trebalo izaći pred javnost ipak su preuranjena; na ovom stupnju psihološkog razvoja ličnosti to bi moglo dovesti do različitih otpora.

U nenaseljenim Naseljima sve zgrade su puste. Tu, dakle, ima izuzetnih pogodnosti za naseljavanje, a te su pogodnosti, ko zna zbog čega, neiskorišćene. Blizu je pameti da su, po broju raspoloživih stanova, pusti gradovi najpodesniji za Stanovništvo! Što je najzanimljivije, upravo odlaženjem iz takvih Naselja Stanovništvo je potpomoglo rešavanje stambenog pitanja, i samo bi trebalo da se vrati, ali taj presudni korak ono obično ne ume da učini! Kao i u slučaju robe i potražnje, gde se najviše traži ono čega nema, i ovo pokazuje da Stanovništvu ne vredi ugađati. (Ovo objašnjava i kako su iščezle Iščezle Civilizacije! Cela Civilizacija ode na drugo mesto, pa je tamo stane jadikovanje zbog nerešenog stambenog pitanja!) (To je i primer necivilizovanog ponašanja od strane čitave jedne Civilizacije, ali takvima se uglavnom gleda kroz prste jer je sve to korisno za Arheologiju).



Ulice

Stanovništvo se ne zadovoljava time što se sastoji, nego bi htelo i da stanuje. Zato insistira na kućama, koje mu služe za održavanje, proteste zbog nedovoljnog ulaganja u održavanje, i čišćenje snega ispred. Ovo poslednje je veoma korisno. Ko ne počisti sneg ispred platiće kaznu; u godina­ma bogatim snegom mnogi se mesecima izdržavaju od ušteđevina stečenih čišćenjem snega. No, ovo nam već pokazuje značaj ulice!

Ulica nastaje razmicanjem kuća, putem primenjenog Urbanizma. Da bi stanovništvo moglo da se kreće, neophodne su ulice, ti kanjoni Grada, kroz koje huji bujna reka ljudi, a svaki usredsređen kao da zbilja nekuda ide.

Namena ulica je višestruka, premda skoro najbolje služe za smanjenje protoka Saobraćaja, čime se smanjuje broj saobraćajnih nesreća i rasterećuje Ljudstvo koje se bavi tim nesrećama, pošto se dese. Najlepše ulice nalaze se u Centru grada. U njih je ugrađena vreva velegrada. U najboljim velegradovima ta vreva ne prestaje nikada, nego se vrši neprekidno. To nam pokazuje koliko je stanovnik velegrada svestan svog statusa, pa vrvi kao da mu je to životno pitanje! Zato tamo i nema beskućnika; čovek koji neprekidno vrvi nema vremena da stanuje, te mu je stambeno pitanje automatski rešeno. Beskućnik je zamisliv samo u gradovima manjim od vele­grada, jer se tamo ne očekuje obavijanje baš tolike vreve, nego se više vrvi po kućama, što povećava potražnju za dotičnima.

Treba podvući i to da stanovnik velegrada nikako nije prepušten sam sebi! Pariz, na primer, pun je Domorodaca. Pored Domorodaca tamo još žive Meštani, a ima i puno Suseda (smeštenih u uredne Komšiluke). Zatim, tamo već samih Sugrađana ima praktično isto koliko i Meštana, a tu su i Posetioci (koji su se uputili ka Domaćinima, da ih posete). U Londonu ima čak i pašenoga, mada Englezi, čak i kad su lično paše­nozi, ne znaju za taj svoj status; nemaju tu reč! Kada sam jednom Englezu objasnio da je pašenog čovek je bio zapanjen! Dugo mi je zahvaljivao, sa suzama u očima, mada je bio malo nesiguran; nije lako čoveku da u zrelim godinama odjednom shvati da je odavno pašenog, pa da sve to nadoknadi!

No, to nije jedini dokaz da stanovnik vele­grada nije prepušten samome sebi nego i meni! Osim meštana u velegradu se nalaze i razni drugi turisti, koji dolaze kao ispomoć, i onda i oni prilježno vrve, da bi meštani mogli da predahnu. Turisti, uz to, obavljaju i druge neophodne radnje za živost velegrada, na primer gubljenje u nepoznatom gra­du, raspitivanje, dozivanje upomoć, a sve to doprinosi!

Ulica – kuda to vodi? Pa, do svog kraja. Ulica do tog kraja stiže samo jednom, ali neprekidno; čovek, vičniji u samoodržanju, može do istog kraja ulice da stigne mnogo puta. (I do kraja života čovek može da stigne u vlastitoj režiji, kad on hoće, što ulicama nije dato; ulice zaustavljaju isključivo drugi). One koji stižu do istog kraja ulice mnogo puta nazivaju šetačima, ali i tumara­lima, uličarima, zevzecima – prepoznaju se po tome što blenu – i tako dalje. Ovo, međutim, važi samo za ljude koji su na ulici besplatno. Kada za prolaženje ulicom pri­maju platu – to su, na primer, poštari, čistači ulica, i dr. Nejasno je zašto se svet sa više poštovanja odnosi prema nekome ko svoj prolazak ulicom naplaćuje nego prema nekom ko prolazi besplatno, i još ne bi imao topli obrok čak ni kad bi stigao na lokaciju istoga pre nego što se pomenuti ohladi.

Ulice imaju imena. Zaista, šta može tako raspaliti maštu domoroca nego saznanje da mu se ulica zove „Peta nova“? Takvim imenima, krajnje poetičnim, suprotstavljena su, na žalost, štura i administrativna, kao „Bulevar jasenova“. Srećom, iskorenjivanje takvih imena je u toku; bilo je i vreme!

Na sredini ulice obično nema kuća, jer se tu teže dobija dozvola za gradnju. Mnoge ulice već i to smatraju kao veliki uspeh u smislu svog samoodržanja. Ipak, jedina ulica koja je zaista uspela u životu je – trg. Naime, kada ulica ne vodi nikuda osim u krug, kada, samim tim, nema kraja – ta ulica je Trg. Takva ulica i ne mora nekud da vodi, ona je rasterećena od takvih obaveza, i može da se u dokolici bavi vlastitom slikovitošću. Kada se tu, na sredini, još doda fontana (bez vode, da se ne bi kvasio novac bačen u fontanu i Lica zadužena za njegovo vađenje) i kada se trg nazove, sa puno mašte, na primer „Trg broj 12“ – prisutno je sve što je potrebno da se oplemeni jedan grad.

Podzemlje

Podzemlje se oduvek držalo pod zemljom iz tradicionalnih razloga, kao i zato da bi površina imala na čemu da stoji dok nezadrživo hrli za svojim poslom. Za zgrade, recimo, Podzemlje je od fundamentalnog značaja. Za Nauku takođe. Dole se drže osnovna sredstva za potrebe Geologije, a takođe i za Arheologiju dole ima mnogo toga: Arheologija nastoji da Podzemljem baci svetlo na čitavu Civilizaciju!

Šupljim delovima Podzemlja kreću se stručnjaci za maintenanciju šupljina, kroz koje su sprovedene PTT linije, vodovod, kanalizacija, i građanstvo. Takođe ima smutljivaca, u smislu njihove zastupljenosti. Oni rovare! Gliste isto rovare ali njima se to ne zamera, jer gliste idu kuda je predviđeno da idu gliste i time utiru put drugim. glistama, dok smutljivci nagrizaju zdraVo tkivo gde god ga samo nađu. Smutljivci mrze zdravo tkivo, i zato se ne treba družiti sa smutljivcima, nego ko je Smutljivac da se odmah razobliči i razotkrije, pa niko da se ne druži sa njim, kad je takav! Nažalost, ima prikrivenih smutljivaca koji dobijaju Čak i topli obrok, pa se tek posle sazna da su ga pojeli smutljivci, kad ih razobliče putem otkrivanja delatnosti. Prodaja cveća u podzemlju govori o izvesnom cvetanju podzemlja, ali to više u botaničkom smislu. Kada to cveće prodaju smutljivci koji ne plaćaju porez – to je prekršaj, ali cveća ima i u lepo izgrađenim podzemnim radnjama, koje ipak tavore jer drže do sebe. Veoma retko ćete sresti radnju koja trči za vama, i vuče vas za rukav dok prolazite podzemljem, i viče KUUUPI, i preti, a od okorelih prodavaca cveća to se može očekivati, pa su i oni zato smutljivci!

Pod zemljom, tj. u podzemlju, smeštene su i perfektne iskopine koje niko nije našao, a koje rečito govore o potpuno iščezlim civilizacijama o kojima se ništa ne zna; to saznanje bitno menja naše viđenje sveta! Tu, na nekim mestima, sve vrvi od arheologa, što se, s vremena na vreme, i vidi. U rudnicima se ponekad zatekne arheolog u iskopanom stanju, a isto zna i buldožer, dok ulepšava grad, da izbaci na površinu sveže iskopanog arheologa, koji se presijava na suncu, i žmirka zbunjeno. Ovo su vrlo zanimljive pojave u Prirodi i Društvu! Ponekad, iz naročito bogatih nalazišta, dobije se na desetine arheologa koji su se dole vrzmali, pa oni onda izađu na svetlo dana, a svaki u ruci drži Nalaz. Katkada, što je još korisnije, iz podzemlja šikne. Da se pametnije radilo uvek bi šiknula nafta, tj. nafta bi bila ugrađena ispod celog podzemlja, pa čovek od njega da vidi neku vajdu. Svejedno, korisno je i kada šikne vruća voda, jer Nauka je i za nju našla primenu: ta voda se može ohladiti u frižiderima, pa se posle koristi za kuvanje.

Podzemni prolazi nekada su bili sasvim ispunjeni zemljom, baš kao i najveći deo podzemlja uopšte. Tek iskopavanjem otkrilo se, kada se zemlja brižljivo uklonila, da tu dole ima mermernih obloga zidova, pa dole pločice, sa strane kiosci za prodaju Štampe, i drugo. Eto šta se sve nalazi u zemlji, kakva sve neslućena bogatstva, ali potrebne su vredne ruke da sve to otkriju

Ukratko: upoznajte svoj grad! Ovih nekoliko lirskih crtica svakome će ostajanje učiniti lakšim. Turizmom se treba baviti u sopstvenom mestu boravka, ode je jeftinije, gde ljude veže isti jezik, pa nema dvoumljenja nego se uvreda odmah razume, i odmah se može podneti Tužba...


Zoran STANOJEVIĆ
sa
http://retrozabavnik.blogspot.com/search?updated-max=2011-03-19T04%3A56%3A00-07%3A00&max-results=20
- 16:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.03.2011., utorak

3 pjesme Šarla


Nobody like me

Nobody, nobody
Like me
Nobody ever like me
And nobody
And never
And nobody
Me!
Around my head

Around My Head

Patients are running through the park to the square.
They are carrying slippers under armpit,
they are carrying dentures in their hand.
Go after them to the newspaper stand in the shadows,
buy them better, buy them all they want.
They are half awake, but half crazy,
barking glass calms their swollen nerves,
roar of iron finds them absolute guilty,
with wrapped arms, legs, eyes and wounds.
Around my head!
They are looking for me and looking for something I hid from them,
vertebra bones, entire skeleton of a dead body.
I get up and shout: “Brothers, plaster is in the drawer!”
They jumped, surrounded me: “He is mocking us!”
They are welcoming with scream each new body part
they are tearing from me, with strained foreheads.
Sometimes it’s hard after years and darkness
to remember why someone again wave with knife.
Around my head!

Little man

Little man wants to go over the line
He wants to go over the line but he mustn’t
Prescribed norms suffocate him
Over the line is his place
Little man wants to go over the line
He wants to go over the line but he mustn’t
He wants to go over the line but he mustn’t
Little man wants to go over the line
- 19:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.01.2011., ponedjeljak

ARHEOLOG-PODUZETNIK S MRLJOM OD ČOKOLADE

Oči u oči s nekom glistom.
Ili malim mravom kakvim,
hoda svijetom, stare kosti gleda,
taj mali princ velikog srca i ispitivackog pogleda.
Nađe kosku, katkad ćup, nikad nije bio glup!
Od pasa bjezi znojan sav,
da kost za muzej spasi od unistenja sad,
taj rešetarski Indijana Jones!
Nađe "kosku", katkad ćup,
dorski ili jonski stup.
Mozes mu dati pizzu, hrenovke
ili slastan keks,
on je nepotkupljiv,
u glavi mu je samo tiranosaurs rex.
Kad ga sretneš
ima vjerojatno istrazivacki pogled i odlucan stav ,
i u blatu je sav,
od strasti za logijom arheo tipa
patinu skida s Faraonovog kipa.

Dok običan svijet možda ide u Namu
on odvažno otkriva smolnu jamu
il' pećinu neku u Kirgizistanu
krdima mamuta oslikanu:
sve mamut do mamuta, krdo do krda
Keops do Ramzesa, brdo do brda
običnom smrtniku mozak bi stao,
al' ne i junaku našem, o! ....
- on se naime usudi i u Gvineju Bisao
u kožnim japankama
i s rancem punim jetrene paštete,
tražeći izvor arheološke sjete.

Formica, Neagleasch i Mak, 2011.

- 20:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.01.2011., ponedjeljak

DVOBOJ ŠOSIĆA

Na štriku se suši šareni šosić.
Na drugom štriku se suši šašavi šosić.
Kaže šareni šosić šašavom šosiću: Končićem ću te!
Šašavi šosić odgovara šarenom šosiću:
Končićem ćeš me?
- 19:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

22.10.2010., petak

ABOUT FIDO

#
D Blackbird Why..why..vaj..mila mamo vaj..o moja kanjero..abder stender haj! Sjecate se valjda velikog Vikijevog hita iz osnovne skole..prije nego sto se pridruzio Radiatorsima..:))
about an hour ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Naravno da se sjećam...do slova bih to isto ponovio da ti nisi....:)
osim zadnjeg slova (j)..al' to nek Viki presudi
about an hour ago · LikeUnlike
#
D Blackbird: Kao veliki Plickov fan iz te rane faze moram priznati da sam tad mogao samo sanjati da cemo biti danas sutra u istom bandu..:))) nisam samo siguran da li su Stekers bili preteca Radiatorsima ili obrnuto..?
about an hour ago · UnlikeLike · 1 personLoading...
#
D Blackbird: I nisam siguran da li je ultra uspjesni singl "Mi mi miokard" nastao u vrijeme Radiatorsa ili ranije?
about an hour ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Puno je dilema. Mislim da su Štekersi bili prvi. Koje dobro-o ime za band (hebga Radiators from Space su postojali?) !!!
42 minutes ago · LikeUnlike
#

N.Newave: Solo karijera as "Fido Britkić" je također bila uspješna...
41 minutes ago · LikeUnlike
#

D Blackbird: ...Stekers su bili prvi al su Radiators bili uspjesniji..oni su cak i dva nastupa ispred skole imali..poznati humanitarni koncert " Izvinte...pala mi carapa" je bio najpoznatiji...aleluja..kakvo divno vrijeme!!
36 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Ček, ček, pa "pala mi čarapa" je Fido Britkić!
35 minutes ago · LikeUnlike · 1 personLoading...
#

D Blackbird: Aaaahahaha...istina....pa to je bila Fido Britkic faza..al znas na koji nastup mislim. Malo nas je tada bilo koji smo u Fidi prepoznali defakto umjetnika..:))
31 minutes ago · UnlikeLike · 1 personYou like this.
#
D Blackbird: Jooooj..Fido Britkic..jos uvijek umirem od smijeha!! Kako meni fali taj covjek..
29 minutes ago · UnlikeLike · 1 personYou like this.
#
Nogra Newave Znam da ste u jednoj fazi bili jači, ali se ne sjećam ovog humanitarnog. Ti, Nadja i Momir?
29 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Fido počne koncert, onako trontlavo (ali jako) udarajuću nogom o stage (klupu) i sa'će krenut, a onda kaže, zbunjeno: "Oprostte, pala mi čarapa!" te je krene namještat.
Mi iz publike vikali nek si kupi hulahopke.
27 minutes ago · LikeUnlike · 1 personLoading...
#

D Blackbird: Ma ja se salim...bio je besplatan i mislim da je samo Plick imao hrabrosti da nastupi. Mi ostali smo bili i publika da se ne bi po skoli pricalo da nastup nije bio posjecen :))
26 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave De facto umjetnici =dobro ime za band :)))
23 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave U Britkića Fide
spuštene čarape
se vide!
22 minutes ago · LikeUnlike
#

D Blackbird: Kad vise nije imo kud...Fido zapjeva Johny Big Ud!!
20 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Hahahahahhaha rotfler!
20 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Friški grah i nepročitani Alan Ford!
Onke!
19 minutes ago · LikeUnlike · 1 personLoading...
#

D Blackbird: I ime Britkic vise nije bila sala..jer Fidu sad pozna cura velika i mala!!
19 minutes ago · UnlikeLike · 1 personLoading...
#
Nogra Newave Britko on rije
Iako pivo pije
16 minutes ago · LikeUnlike · 1 personLoading...

D Blackbird: Pivo trusi brkovi mu bijeli s njim se sada dice Resetari cijeli!!
12 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave Pas mu plastičnu probavu im'o,
pa mu prop'o izlazak u kino...
:=)))
10 minutes ago · LikeUnlike · 1 personLoading...
#
D Blackbird: Jel se sjecas Tune?....Ja i Plick krecemo od njega u skolu,a Tuno u dvoristu zavezan na lanac skace i hoce da ga pustimo..Viki ode do njega i pusti ga,a Tuno uopce ne skuzi i nastavi dalje skakat misleci da je zavezan..joj umrijet cu od smijeha!!
4 minutes ago · UnlikeLike · 1 personYou like this.
#
Nogra Newave Neg' šta. Na tu epizodu pišali smo godinama poslije od smijeha. Koji pas. Dobar (onak baš kao onaj Garfieldov), a glupast. A Tuno sam mu ja dao ime tj. rek'o da ga nazove Tunja, a isp'o Tuno jer nije ni moglo drugačije. Tunja je preozbiljno, boemsko ime za njega. Tuno je Tuno.
2 minutes ago · LikeUnlike
#
Nogra Newave A ovo s plastičnom probavom? To ti napiši, ti si podmetnuo... ;))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
about a minute ago · Like
#
D Blackbird: Aha...Tuno je na jednu koku zino..dok nije na pjetla naiso...onda mu se izvino!
- 20:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

05.09.2010., nedjelja

Discipline (stege?) alternativnog atletskog mitinga


1. Bacanje kompaktnog diska
2. Skok s votkom
3. Skok u Krk (a ne u vis!) ili 2.otok...
4. Multiskok (poliskok, zašto samo tri...)
5. Trčanje na 1 m
6. Skok u bliz
7. Bacanje kugle za proricanje budućnosti
8. Štafeta sa predavanjem neke životinje npr. mačke, povećeg psa ili zmije
9. Trčanje na željezničke pruge (duge pruge)
10. Trčanje na tramvajske pruge (kratke)


U nekim zemljama se za štafetu koriste jež, tvor, roj pčela, hobotnica, puž "balać" ili (skliske) ribe (piranje su zabranjene), no to nije čak niti po pravilima AAF-a (Alternative Athletic Federation).
- 08:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.03.2010., nedjelja

PROPUH

propuh=puh koji je uvijek za, on jednostavno nije anti-protivan,lako se konformira i složi, nije netrpeljiv i svadljiv oko načela
- 14:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.11.2009., nedjelja

SOCIJALNO-CINIČNA

Ma ne, to nisu ljudi
krajnje osiromašeni,
gladni umirovljenici
u potrazi za
još jestivim ostacima sretnijih.

Po kontejnerima prekapaju
prerušeni pripadnici
obavještajnih
službi-
traže nekakve dnevnike....

Mak, 2009.
- 08:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.10.2009., petak

KOMPARACIJA IMENICA

PARLAMENT
PARLAMINT
PARLAMAJČINA DUŠICA

Mak i Neagleasch, 23.10.2009. by phone
- 21:21 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se