srijeda, 30.08.2006.
Životna filozofija by A. Č.
I tako išavši prema kinu svratile smo kod šipaca na slaju. Dale smo mu novce iz zajedničkog budžeta i rekle da nam da svakoj po dvi kugle čokolade i jagode. Njoj je slastičar da tri kugle i dupli kornet, a meni jednu i jedan kornet. Zabezeknuto san gledala u moga slaju dok je Liza svoga već ponosno i zadovoljno lizala ne obazirući se na moju iskrivljenu facu. Kad san ga u čudu zapitala zašto nan nije pravedno podilija, on je odgovorija: «Zato šta si ti mala, deblja, a uz to još i brineta, a ja voljim vile duge pljave kose, ka šta je tvoja prijateljica. Za tu svoju lipotu ona zaslužuje tri kuglje, a tebi je dosta jedna, jer i tako moraš malo smršavit, vidi te kakva si.»
Tada, toga momenta, svatila san cilu bit, svrhu i postojanje i zaklela se u sebi da ću se kad – tad izdužit, skinit koje kilo i imat dugu pljavu kosu. Njega uopće nije zanimalo kakva san ja osoba, njemu se svidila ona isprazna Liza lizalica duge plave kose i bolila ga je briga za moje osjećaje. Ugkavnom, ona je dobila tri kugle, a ja san dobila životnu filozofiju: Za ženu je najvažniji izgled i samo izgled, a kad si uz to još i plavuša, uspjeh je zagarantiran.
Arijana Čulina, Što svaka žena triba znat o onin stvarima.
- 22:39 -
subota, 26.08.2006.
Prekršeno obećanje... ili možda ne
Jadna sam sama sebi kad čitam ovaj blog svoj... Al kako inače izbjegavam dijeliti loše stvari s drugima ovo je mjesto na kojem mogu te loše stvari izbacit, podijeliti il what ever. Šta je opet bilo... Onima koji me poznaju dovoljno bi bilo reći da se 2 dana nisam javljala na mob... Imala sam mali brake down, veća količina diazepama u kombinaciji s manjom količinom alkoholnih sredstava rezultiralo teškom omamljenosti i pospanošću. Prekršila sam dato si obećanje al cilj nije bio isti tak da se ne računa. Spasio me Wazovski koji me odvukao kod sebe gdje sam prespavala protekli dan i pol. Imao je on i gore sankcije u vidu al dovoljno sam prisebna bila u datom trenutku da mu ne dopustim realizaciju. Uglavnom... dobro il recimo bolje sam sada. Sutra se vraćam u ZG (nadam se) tako da... očekujem znatno poboljšanje u nekim aspektima života svoga. Pogotovo onima koji se tiču učenja i psihičkog stanja.
Sad ću prionuti na spremanje stvari u nadi da će mi ostatak dana biti dovoljan za sve što trebam. I ubaciti još gilmorice u sve to... javit se Sullyu... nahraniti kornjače koje su imale najdužu pauzu u nejedenju do sad... pročitat koju stranicu skripte... i uronit se u kadu punu vruće vode čim ostanem sama.
Važno za spomenut.. uspjela sam uživat u moru na dva dana... bila su mi to najljepša dva dana ovo ljeto... Toliku količinu opuštanja i smirenja ne mogu dobit na nijedan drugi način. Čak i ako ih provedem u društvu sa derištem od brata i moram preživjet upoznavanje sa Sullyevim frendovima u situaciji u kojoj on izigrava frajera a ja se patim tamo. Pa čak i ako se moja celulitna pozadina i uopće moja jadna anatomija nađe izložena samo i isključivo u badiću pred većim brojem ljudi s kojima se moram nać licem u lice i u daljnjem životu... i dalje su ta dva dana moja najljepša i najopuštenija dva dana ovo ljeto.
U iščekivanju sljedeća takva dva dana prepuštam se šugavoj svakodnevici i boljem sutra.. a to sutra je nadam se u ZG-u.
- 14:41 -
utorak, 08.08.2006.
I`m back
I tak... neće ovo biti neki big comeback post... O stvarima koje su bile u zadnjih mjesec dana mogla bi napisati nekoliko stranica u wordu al one su bile i ne da mi se o njima.
Uglavnom sada sam doma...više manje. Jučer sam odlučila malo stati na kraj mom beskrajnom prejedanju i ubaciti malo fizičke aktivnosti koja se sastojala u dvosatnom šetanju s Fredijem (moj pas), danas bi već lagano to šetanje mogli u brzo hodanje pretvorit al ne znam.. možda je to ipak malo prenaporno za početak :) Još ćemo par dana laganini razgledavanje okoline da se asimiliram.
Na moru nisam bila.. što je btw moj rekord u neodlasku na more. Mislim da je već debelo počeo 8.mjesec a ja da nisam ni vidjela mora.. tu nešto gadno ne štima. I da... istina ono što ne štima je moje financijsko stanje koje mi upropaštava sve životne planove.
Od nekih drugih stvari na koje bi se trebalo osvrnuti s obzirom na način na koji sam prekinula s manje-više redovitim postanjem su odnosi s Wazovskim. Bile su mala odstupanja od uobičajenog stanja kroničnog nezadovoljstva al je ponovno priroda našeg odnosa u padajućem stanju. Brijem da će lagano mene uvjerit da nisam normalna. Al sam sad u fazi boli me ona stvar za sve tako da what ever will be will be... Ne žuri mi se nikamo osim eventualno počet s tim učenjem.. da mislim da bi to bilo itekako pametno utrošeno vrijeme u odnosu na višesatno blejanje u tv. Ponašam se kao da moram nadoknaditi mjesece negledanja tv-a a ne mjesece neučenja.
Doma su uvjeti za učenje i više nego loši.. život mi se sveo na kuhanje.. spremanje... pa opet kuhanje... pa deranje na brata... gledanje tv-a... ispunjavanje raznoraznih zahtjeva od raznoraznih ljudi koji iskrsnu i više nego često... E da tu i tamo dođe Wazovski pa odgulim tih par sati s njim kao da sam na odsluženju neke teške zatvorske kazne i onda on ode i opet sve ispočetka.
I tako... idem sad bacit pogled kaj ima novog na blogu. I.. ovaj... thnx na komentarima podrške.
- 22:41 -
