utorak, 06.02.2007.
PROSTOR U PLOHI – PERSPEKTIVE
PERSPEKTIVA – način prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj plohi slike
Od lat. Prospectiva – gledanje, način viđenja svijeta
Svko stilsko razdoblje ima svoj način prikazivanja svijeta, svoju perspektivu, a ovisi o tome što gledaju, što žele prikazati
1. VERTIKALNA perspektiva – u romanici
2. OBRNUTA perspektiva – u gotici
3. GEOMETRIJSKA perspektiva – u renesansi
4. ATMOSFERSKA perspektiva – u baroku
5. KOLORISTIČKA perspektiva – u 20. st.
umjetnici iskazuju način gledanja i mišljenja svog vremena sukladno spoznajama u znanosti i društvenim okolnostima – to nije postupno usavršavanje (da bi nešto izgledalo više «kao pravo»).
Poznajemo još neke vrste perspektiva, ali one ne ovise toliko o načinu doživljavanja svijeta
+ Sematička p., tj. hijerarhijska – ne prikazuje odnose u prostoru, nego izražava odnos prikazanih likova – veći je važniji
+ Iluzionistička p. – prostor slike se nastavlja na stvarni prostor ambijenta u koji je slika smještena, predmeti i likovi su prikazani iz točke gledišta iz kojeg će sliku promatrati gledatelj
+ ptičja i žablja p.– ovise samo o drugačijem kutu gledanja, ne o načinu
1. VERTIKALNA PERSPEKTIVA
Način prikazivanja prostora po kojem se trodimenzionalni prostor prikazuje na dvodimenzionalnoj plohi tako da se ono što je u stvarnosti jedno iza drugog, na slici prikazuje jedno iznad drugog – nigdje se ne preklapa – plošna perspektiva – poštivanje plohe i prihvaćanje njenih zakona
Npr. u egipatskom slik. trake s likovima – nisu odvojeni prizori, već jedan prizor koji se odvija istovremeno, prikazuje jednu radnju.
U romaničkom slikarstvu pejzaž se prikazuje u pojasevima boja – «kratice» za krajolik
Likovi i predmeti se također ne oblikuju kao volumen (pomoću svjetla i sjene), nego plošno (izgledaju kao da su izrezani od papira)
- prikazuju se tako da se prislone uz plohu – dužom osi usporedo s površinom, kraćom okomito na nju
- ta perspektiva je svojstvena ranom stupnju razvoja umjetničkog izraza – egipatsko slikarstvo, asirski reljefi, arhajske grčke vaze, romaničko slikarstvo, dječji crtež
društveno i povijesno značenje:
- javlja se u razdobljima kad je pojedinac utopljen u masu, a masa se bezuvjetno pokorava nekom višem autoritetu ( faraonu, kralju, feudalcu)
2. OBRNUTA PERSPEKTIVA
- predmeti i likovi se ne smanjuju razmjerno s udaljenošću, usporedne linije se ne približavaju, već se šire – umjetnici primjećuju da se kutevi i stranice mijenjaju, ali još ne poznaju zakonitosti po kojima se te promjene odvijaju; osim toga crtaju po sjećanju – ne gledaju iz jedinstvenog motrišta đ to nije sustavno obrnuto prikazivanje
Takvom perspektivom se ipak postiže dojam volumena!!!!!
U razdoblju gotike dolazi do promjena – javlja se humanizam, budi se interes za čovjeka i za svijet u kojem živi, pomiče se težište sa isključivog interesa za nezemaljsko (slikar romanike niti ne pokušava prikazati svijet kakav jest, jer je to ionako beznačajno i bezvrijedno). Sada stvarnost postaje vrijedna umjetnikove pozornosti.
3. GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA
Otkrivena je tek oko 1420., a otkrio ju je tal. arhitekt Brunelleschi (arhitektima je točno prikazivanje prostora bilo potrebnije, a i više su se pouzdavali u znanost nego u iskustvo oka).
- postupno linearno smanjivanje likova i predmeta u daljini – linije se spajaju u točki NEDOGLEDA – zamišljena točka neizmjerne udaljenosti u koju prividno uviru sve linije što su zapravo paralelne
Slikari su prvo crtali geometrijsku konstrukciju prostora (mrežu linija što se udaljavanjem približavaju i poprečnih što se skraćuju), u koju su raspoređivali likove i predmete i određivali im veličinu.
Takvom perspektivom se prikazuje svijet viđen s motrišta jednog čovjeka – to nije objektivni prikaz stvarnosti, već osobno stanovište – odražava jako izraženi individualizam renesansnog čovjeka.
4. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA
Kao i geometrijska, odražava prirodnu pojavu da se zbog sloja zraka u daljini mijenjaju obrisi, tonovi i boje
blizu daleko
obris oštar mek
ton kontrastan blijed
boja topla hladna
Na temelju iskustva promatranja znamo da nam se u daljini sve čini modro – zbog valne duljine svjetlosti – kratkovalne modre zrake se lakše probijaju kroz atmosferu i najdalje dopiru
Javlja se kao posljedica novih iskustava koje je čovjek stekao o prostoru đprekomorskim putovanjima, otkriva dubine svemira teleskopom koji je u to vrijeme izumljen...
- otvaraju mu se udaljenosti koje prije nije mogao ni zamisliti, spoznaje beskrajnost prostora 1. put u povijesti
5. KOLORISTIČKA PERSPEKTIVA
- temelji se na dinamičnim svojstvima boje – tople boje djeluju kao da se približavaju, a hladne kao da se udaljuju
Javlja se poč. 20. st. u fovističkom slikarstvu.
- izražena je samo bojom – nema druge dvije atmosferske pojave – rasvjetljavanja tona i gubljenja obrisa
- moderno slikarstvo uglavnom prihvaća plošnost, a dojam prostora ovisi o dubinskoj ljestvici boja, ali su sve boje jednako intenzivne, a obrisi čisti i naglašeni
