Iznajmljivanje stanova

Sredinom ove godine činilo se kako se svjetsko tržište nekretnina konačno blago oporavlja od krize, obzirom da je čak 61 posto zemalja svijeta zabilježilo rast cijena od ljeta 2009. godine do istog razdoblja 2010. godine. Ipak, s dolaskom jeseni porast prodaje i cijena ponovo se usporio, tako da se postkrizni mjehurić optimizma pomalo ispuhao. Kako to predviđa ugledni svjetski servis za transakcije, menadžment i savjetovanje na Progon ai globalnog Ir2010. godine dokazuju da se oporavak tržišta nastavlja, samo što su stope rasta cijena ublažene. Čak su se tržišta nekretnina u nekim najlošijim europskim primjerima ponešto popravila, pa su tako primjerice cijene u Estoniji posljednjih mjeseci porasle za 0,4 posto, dok su u godini prije toga bile pale za čak 40 posto, navode u svom izvještaju stručnjaci iz Knight Franka.

Inače, u zemlje koje je svjetska kriza najviše pogodila kada je u pitanju tržište ne-Zanimljiva situacija dogodila se u Aziji, gdje je za razliku od Europe, Amerike i ostatka svijeta, posljednjih nekoliko godina tržište nekretnina doživjelo veliki rast cijena. Čak toliko da su se njihove vlade, naročito ona kineska, počele brinuti predlagajući mjere opreza, kontrole rasta i sličnog, upozoravajući na efekt mjehurića od sapunice. Ipak, u 2011. godini se očekuje postepeno zaustavljanje tog rasta, pa bi u Hong Kongu ovogodišnji rast na globalnom tržištu nekretnina Knight Frank, 2011. godinu obilježit će sličan trend usporenog rasta cijena i rezultata prodaje, što bi trebalo donekle dovesti do stabilizacije cijena, naročito u Europi gdje je statistika vrlo šarolika, ali i u dijelovima Azije, gdje cijene unatoč svjetskoj krizi rapidno rastu posljednjih godina, iako zadnjih mjeseci također usporavaju takva kretanja. Ukratko, tržište a href=http://www.nekretnine123.com>nekretnina se postepeno oporavlja, ali neke značajnije i naglije promjene na bolje ne treba očekivati još neko vrijeme.

Azijski rast cijena od čak 18 posto trebao pasti na 12 posto u idućoj godini, cijene u Singapuru bi povećanje za 10 posto trebale sniziti na tri posto, australsko uvećanje za pet posto trebalo bi doći na nulu, a kineska statistika od pozitivnih sedam posto trebala bi pasti na pet posto. Optimizam u Hrvatskoj. SAD, s čijeg je tržišta nekretnina uopće i startala svjetska ekonomska kriza, ove je godine zahvatio novi val poteškoća s kreditiranjem, zbog čega se predviđa stagnacija cijena u narednih 18 mjeseci, a koje javnost ocjenjuje kao one realne u odnosu na na-puhane iznose od prije tri godine. Dakle, u ovako najgrubljim crtama, američka situacija dosta je slična onoj Hrvatskoj, gdje bankovni krediti i dalje ne djeluju baš obećavajuće, a cijene nekretnina variraju od blagog pada do stagnacije.

Ipak, pojedini domaći agenti za nekretnine predviđaju kako bi se u narednoj godini ipak mogao dogoditi rast cijena u Hrvatskoj. Smatram da su cijene dotakle dno i da neće više padati te da će usporedo s oporavkom tržišta na europskoj i svjetskoj razini i kod nas u narednih godinu dana doći do makar blagog povećanja cijena, predviđanje je direktora Dogma nekretnina iz Rijeke Branka Papeša. On je potvrdio kako se u Hrvatskoj i dalje najviše traže dvosobni stanovi do prosječno 85.000 eura te da tek 10 posto prodavatelja pristaje spustiti traženu cijenu i prodati nekretninu, dok ostali to odbijaju, pa ni ne nalaze kupce.

Izvor/autor: Zadarski list/PressCut

Na listi prioriteta za dodjelu gradskih stanova u najam nalazi se više od tisuću ljudi, ali svake godine do desetak građana može riješiti stambeno pitanje gradonačelnikovom odlukom. Riječ je o onima koji su svrstani u kategoriju zaslužnih, a nerijetko je davanje gradskih ključeva takvima u najmanju ruku upitno, da ne kažemo nemoralno. Dodjela izvan liste prioriteta određena je Odlukom o dodjeli stanova u najam, u kojoj se, između ostaloga, navodi da gradonačelnik godišnje, izvan liste prioriteta, može dodijeliti najviše deset stanova.

Odluka o dodjeli stanova točno razrađuje kategorije građana kojima se stanovi mogu dodijeliti i izvan liste prioriteta. I dok je većina razumljiva i s moralne strane, najproblematičniji dio onaj je koji se odnosi na osobe zaposlene u zdravstvu, kulturi, športu, visokom školstvu, pravosuđu i policiji, čiji su "priznati rezultati rada značajni za Grad, ako se ocijeni da će svojim radom pridonijeti razvoju Grada ili da su iste osobe od izuzetnog značaja za funkcioniranje djelatnosti u kojoj su zaposleni".

Zbrinjavanje zaslužnih
Trenutno 47 zaslužnika živi u gradskim stanovima koji su im dodijeljeni od1993. godine. Budući da je život u gradskom stanu privilegij zaslužnika, zanimalo nas je li bilo slučajeva da su gradski stambeni kvadrati vraćeni. Prema podacima Direkcije za stambene poslove stanove su vratili Mirko Butković, Goroslav Oštrić, prof. dr. Miro Morović, Josip Diminić, Ararnis Naglić, Josip Vezjak, Olivera i Mile -Baljak, dr. Ognjen Šimić, Mladen Kevo, Branko Franceschi i dr. se. Darko Anić.

No, bilo je i onih kojima se život u gradskom stanu omilio pa su ih odlučili otkupiti nakon što su ih dobili izvan liste prioriteta odlukom Poglavarstva, odnosno gradonačelnika. To su učinili Dragomir Sundać, Antonija Dujmović, Davorka Žagar, Srećko Šestan je kupio četvrtinu stana, odnosno suvlasnički udio Grada Rijeke, Mehmed Čaušević, Galiano Pahor (pok.), Pero Kordić, Miloš Milošević, Joško Barbir, Tomislav Brodić, Tamara Pirjavec, Radojka Šverko, Anka Silov, Igor Hinić i Ivica Kostelac.

Stanovi su prodani u razdoblju od proteklih desetak godina po procijenjenim i izlicitiranim cijenama koje se kreću od 4.146 kuna do 1.385 eura po "kvadratu". U ranijim ugovorima oprodaji, naime, navodila se cijena u kunama, a u kasnijim u eurima. Cijena stana, naravno, ovisi o razdoblju u kojem je nekretnina bila procijenjena odnosno prodana, kao i o stanju same nekretnine u vrijeme procjene vrijednosti, pojasnili su u Direkciji za stambene poslove.

Prodaja kroz natječaj
Odlukom o prodaji stanova određeno je da ih zaslužnici mogu kupiti najranije protekom vremena od pet godina od dana sklapanja ugovora o najmu stana sklopljenog na vrijeme od 15 godina. Početnu kupoprodajnu cijenu stana utvrđuje gradonačelnik na temelju elaborata o procjeni prometne vrijednosti nekretnine, izrađenog od strane ovlaštene osobe građevinske struke, koji ne smije biti stariji od šest mjeseci. Stan se prodaje putem javnog natječaja prikupljanjem pisanih ponuda.

Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o kupoprodaji stana ima ponuditelj koji je najmoprimac odnosno korisnik stana ili suvlasnik idealnog dijela stana ako udovolji uvjetima natječaja, sudjeluje na njemu i prihvati najvišu ponuđenu kupoprodajnu cijenu. U slučaju kada najmoprimac stana koji je predmetom prodaje nije utvrđen najpovoljnijim ponuditeljem, stan se prodati najpovoljnijem ponuditelju isključivo pod uvjetom da najmoprimac na to da pisanu suglasnost.

Izvor/autor: Novi list/PressCut

Dvije godine otkako su se u domaćem gospodarstvu pojavili prvi konkretni znaci krize, tržište nekretnina se osjetno smanjilo, cijene su pale, kupce je teško naći, manje se stanova gradi, manje je i investitora, a jedino čega ima na pretek su prazni neprodani novi stanovi kojih samo u Zagrebu ima oko 10.000. A tržište nekretnine, uz tržište kapitala, obično najbrže reagira na krize u gospodarstvima i dobar je znak koliko je pojedina ekonomija zdrava ili nije. Tako je već potkraj 2008., kada je domaći BDP prvi put pao, tržište odgovorilo stagnacijom cijena koje su ubrzo također počele padati. Dvije godine nakon toga one su se snizile i za 30 posto, a za iduće se razdoblje predviđa daljnje korigiranje cijena, dakako nešto blaže nego do sada.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je cijena stanova u listopadu 2008. bila 13.379 kuna po četvornome metru ili današnjih 1822 eura. U prvih, pak, šest mjeseci 2010. prosječna je cijena stana bila 11.614 kuna ili 1582 eura po kvadratu. Pad je to od 240 eura po kvadratu, a sličnu statistiku donose i drugi izvori. Tako i podaci portala CentarNekretnina.net ukazuju da su cijene danas pale na razinu iz 2006. godine. Njihovo statističko praćenje traženih cijena (onih koje su objavljene i redovito nešto više od realiziranih cijena) pokazivalo je da se prosječan stan u listopadu 2008. u Zagrebu prodavao za 2045 eura po kvadratu, a u rujnu ove godine za 1818 eura ili za 227 eura manje.

Najskuplji kvadrati onda i danas bili su u središtu Zagreba. Tamo su se prodaja stanova kupovali po prosječnoj cijeni od 2578 eura, a danas su cijene kvadrata pale na 2371 euro. Najjeftiniji stanovi su i dalje u Dubravi gdje se danas prodaju po 1490 eura, a prije dvije godine su bili 1735 eura. I cijene na Jadranu pale su s 2035 eura na 1934 eura za kvadrat vikendice i apartmana. Time su cijene na moru pokazale da su ipak otpornije na krizu. Voditelj CentraNekretnina Domenico Devescovi dao je us-poredbu stanja danas i prije dvije godine.

Cijene nekretnina u pojednim zagrebačkim naseljima u tom razdoblju pale su i do 30 posto. To se odnosi na Lanište, Špansko, Dubravu, Sesvete i dijelove Trešnjevke. U tim su naseljima cijene bile između 1600 i 2000 eura po četvornome metru, a sad se kreću između 1200 i 1600 eura. Vidljivo je da je nekad najniža cijena stana danas postala "plafon", odnosno gornja cijena stanova u Zagrebu, kao najznačajnijem tržištu. Također prognozira da će cijene i dalje padati u naseljima gdje se sagradilo puno stambenih zgrada i koje i više od dvije godine zjape poluprazne. No, nije da kupaca nema koliko oni čekaju da stanovi pojeftine još više i da banke spuste kamate na stambene kredite kako bi za manje novca dobili više kvadrata.

Boro Vujović iz agencije za prodaju nekretnina Opereta komentira stanje i kaže da su cijene u Hrvatskoj daleko sporije i manje padale u usporedbi s drugim europskim zemljama u kojima se vrijednost nekretnina preko noći spuštala i za više od 50 posto, a pojedina su se tržišta doslovno urušavala. "Razlog manje drastičnom padu su prije svega banke koje ne dopuštaju veće spuštanje cijena", pojašnjava Vujović.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut