bogatstvo ,sreca i zdravlje

ŽIVOTOPIS

SAŽETAK
- Dvanaestogodišnje iskustvo u struci,s posebnim naglaskom na odnos s kupcima
- Odgovorna,pouzdana i ambiciozna osoba
- Cilj:daljnja edukacija i usavršavanje

OSOBNI PODACI
Ime i prezime: Željko Štefanac
Datum i mjesto rođenja: 28.rujna 1974.,Bjelovar
Adresa:Ćurlovac 96, 43000 Bjelovar
Mobitel: 098/436-978
E-mail:zeljkocurlovac@gmail.com
OBRAZOVANJE
--02.studenog 1995.—SSS- KV-vozač teretnih motornih vozila
--25.veljače 2013.—osposobljavanje računalnog operatora,

RADNO ISKUSTVO
Veljača 2001.- POLJOMES d.o.o.
*prikupljanje narudžbi
*otprema i doprema robe
*obilazak kupaca
VJEŠTINE
Rad na računalu Aktivno i svakodnevno i osposobljen sam kao računalni operater
Strani jezici Engleski i njemački jako slabo ali se mogu snalazit za potrebno

HOBI I INTERESI
Sport Nordijsko hodanje,badminton,solarna joga ,meditacija ,reiki…..
Literatura Klasično, naučno , povijesna znanja i mudrosti…



PUNO VAM HVALA OD SRCA U MOJE OSOBNO IME I NJEGOVO HVALA VAM !

Vjerujete li baki Vangi proročici!
________________________________________
Predviđanja bake Vange proročice.

3. svjetski rat počinje 2010.

2046. uzgajat će se ljudski organi, a 2076. vladat će komunizam - tvrdila je Vangelia Gušterova
Iako je umrla prije 12 godina, slijepa bugarska proročica Vangelia Gušterova, poznatija kao Baba Vanga, slavu je stekla i izvan domovine zahvaljujući internetu i ispunjenim proročanstvima o svjetskim katastrofama, a sada su se mnogi zabrinuli zbog njezina predviđanja da će treći svjetski rat početi 2010.

Svojedobno je bila predvidjela početak Drugoga svjetskog rata, potonuće ruske nuklearne podmornice Kursk: "Potkraj stoljeća, u kolovozu 1999. ili 2000., Kursk će prekriti voda i svijet će plakati nad tim." Riječima "Strava, strava! Američki blizanci past će nakon što ih napadnu čelične ptice, vukovi će zavijati u grmlju, nevina krv bit će prolivena" vidovnjakinja je predvidjela napad na Svjetski trgovački centar 11. rujna 2001. Blizanci su doista srušeni, i to u vrijeme mandata predsjednika Busha čije prezime u prijevodu znači znači grm.

Vanga je predvidjela i perestrojku u SSSR-u te smrt princeze Diane, a priča se i da ju je u vrijeme Drugoga svjetskog rata posjetio Hitler koji je iz njezine kuće izašao uzrujan jer mu je prorekla neslavan kraj. Točno je predvidjela i vlastitu smrt 11. kolovoza 1996., a zabrinutost su izazvali nedavni sukobi u Gruziji koji su također našli mjesto u njenim vizijama. Kad je riječ o trećem svjetskom ratu, Baba Vanga bila je prorekla da će početi nakon pokušaja atentata na četiri državnika i sukoba u Hindustanu 2010.

Rođena je 3. listopada 1911. kao Vangelia Pandeva Dimitrova u Strumici u Makedoniji. Vid je izgubila kao 12-godišnja djevojčica, kad su ju nakon oluje pronašli zatrpanu prašinom i kamenjem, s očima punim pijeska.

Neko se vrijeme školovala u školi za slijepe u Zemunu gdje je naučila brajicu, svirati klavir, šiti. U Bugarsku se morala vratiti nakon smrti pomajke da bi se brinula za mlađu braću i sestre.

Tvrdila je da njezine paranormalne sposobnosti imaju veze s nevidljivim bićima koja joj šalju informacije o prostoru i vremenu. Prorekla je i da će ljudi, tek za oko 200 godina, uspostaviti vezu s izvanzemaljcima iako mnogi od njih već godinama žive na Zemlji. Dolaze s planeta koji se zove Vamfim i treći je planet od Zemlje. Recentna istraživanja koja pokazuju da na Europi, Saturnovom mjesecu možda postoje tragovi života mogla bi se pokazati kao vrlo istinita.

S obzirom na to da je bila u dobrim odnosima s vrhuškom bugarske komunističke partije te da je često viđana u društvu Todora Živkova, skeptici smatraju kako je svoju popularnost mogla zahvaliti barem djelomično informacijama koje je dobijala od bugarske tajne službe. Također, baba Vanga govorila je u vrlo jakom dijalektu i bila polupismena tako da su njene riječi tumačili i zapisivali njeni suradnici.

S druge strane, ruski istraživači paranormalnog zanimali su se za babu Vangu, no njihovi su zaključci i dalje tajna, jedino se zna da je opći dojam koji je ostavila na Ruse prilično uvjerljiv.

I neki poznati ljudi s prostora bivše Jugoslavije pohodili su bugarsku proročicu - tako Lepa Brena tvrdi da joj je brak sa Slobodanom Živojinovićem prorekla upravo baba Vanga.

Baba Vanga bila je vrlo neugodna prema ljudima koje je smatrala zlima, gotovo je uvijek raskrinkavala njihove grijehe i mane. Bavila se i liječenjem i smatrala da se ljudi moraju liječiti prirodnim lijekovma koji rastu u njihovom zavičaju.

Kronološki poredana proročanstva od početka 3. svjetskog rata zvuče kao vrlo neugodna mješavina SF-a i filma strave:
KRONOLOGIJA2010. - Početak 3. svjetskog rata. Rat će početi u studenome 2010. i završit će u listopadu 2014. Počet će kao običan rat, zatim će biti upotrebljeno prvo nuklearno, a zatim i kemijsko oružje.
2011. - Kao rezultat radioaktivnih padavina, na sjevernoj polutci neće ostati ni životinja ni biljaka. Muslimani tada počinju kemijski rat protiv preostalih Europljana.
2014. - Većina ljudi patit će od čireva, raka kože i drugih kožnih bolesti (kao posljedica kemijskog rata)
2016. - Europa je skoro bez ljudi
2018. - Kina postaje nova svjetska sila. Zemlje u razvoju prestaju biti eksploatirane i postaju eksploatatori
2023. - Orbita Zemlje se neznatno mijenja
2025. - Europa je i dalje jako slabo naseljena
2028. - Stvaranje novog oblika energije (vjerovatno kontrolirana termonuklearna reakcija). Glad postupno prevladava. Svemirski brod s ljudskom posadom polijeće prema Veneri.
2033. - Polarni led se topi. Nivo oceana raste
2043. - Procvat svjetske ekonomije. Europom vladaju muslimani.
2046. - Svi ljudski organi mogu se uzgajati. Zamjena organa postaje jedno od najboljih metoda liječenja.
2066. - Za vrijeme napada na muslimanski Rim, SAD koriste novi oblik oružja - klimatsko. Dolazi do naglog zahlađenja
2076. - Bezklasno društvo (komunizam)
2084. - Oporavak prirode
2088. - Nova bolest se pojavila - starenje za nekoliko sekundi
2097. - Brzo starenje pobijeđeno
2100. - Umjetno sunce osvjetljava tamnu stranu Zemlje
2111. - Ljudi postaju kiborzi (živi roboti)
2123. - Rat između malih država. Velike sile se ne mješaju
2125. - U Mađarskoj dobijaju signale iz svemira (i svi će se opet sjetiti Vange)
2130. - Podvodne kolonije (uz pomoć savjeta izvanzemaljaca)
2164. - Životinje pretvaraju u poluljude
2167. - Nova religija
2170. - Velika suša
2183. - Kolonija na Marsu postaje nuklearna sila i zahtjeva nezavisnost od Zemlje (kao nekad SAD od Engleske)
2187. - Uspješno prekinute erupcije 2 velika vulkana
2195. - Morske kolonije (podvodne) potpuno su osigurane hranom i energijom
2196. - Potpuno miješanje Azijaca i Europljana
2201. - Na Suncu se gase termonuklearni procesi. Postaje hladnije
2221. - U potrazi za izvanzemaljskim životom, ljudi stupaju u kontakt s nečim užasnim
2256. - Svemirski brod donosi na Zemlju novu strašnu bolest
2262. - Postupno se mijenjaju orbite planeta. Marsu prijeti kometa
2271. - Ponovno se izračunavaju fizičke konstante koje su se izmijenile
2273. - Potpuno miješanje žute, bijele i crne rase. Pojavljivanje novih rasa ljudi.
2279. - Energija ni iz čega (pretpostavka - iz vakuuma ili crnih rupa)
2288. - Putovanje kroz vrijeme. Novi kontakti s izvanzemaljcima
2291. - Sunce se hladi. Počinju pokušaji ponovnog aktiviranja
2296. - Snažne eksplozije na Suncu (vjerojatno kao posljedica pokušaja njegovog reaktiviranja). Mijenja se sila gravitacije. Stare svemirske stanice i sateliti počinju padati
2299. - U Francuskoj se pojavljuje pokret otpora Islamu
2302. - Otkriće novih važnih zakona i tajni Svemira
2304. - Otkriće tajne Mjeseca
2341. - Nešto strašno se približava Zemlji iz Svemira
2354. - Kvar na jednom od umjetnih Sunaca dovodi do suše
2371. - Velika glad
2378. - Nova brzo rastuća rasa ljudi
2480. - Sudar dva umjetna Sunca. Zemlja u polumraku.
3005. - Rat na Marsu.
3010. - Kometa razara Mjesec. Oko Zemlje se stvara pojas kamenja i pepela
3797. - Kao posljedica oblaka oko Zemlje, na njoj izumire život. Ljudi se uspijevaju preseliti u nove zvjezdane sustave.

PET MENTALNIH PREPREKA
I NJIHOVO UKLANJANJE

Izabrani tekstovi iz pali kanona i komentari


Sakupio i priredio:
Nyanaponika Thera


The Wheel publication No. 26
© 1993 Buddhist Publication Society


Prevod
Rastislav Kobac


Samo za besplatnu distribuciju.
Ovaj tekst možete kopirati samo za lične potrebe. Možete ga formatirati i distribuirati za korišćenje na računarima i računarskim mrežama, ukoliko ne uzimate nadoknadu za njegovu distribuciju ili korištenje. U suprotnom, sva prava su rezervisana.



Ovo izdanje je preuzeto iz štampanog izdanja iz 1994 pod okriljem DharmaNet Dharma Book Transcription projekta, sa ljubaznim dopuštenjem Buddhist Publication Society.




SADRŽAJ

Uvod
Pet prepreka
I. Osnovni tekstovi
II. Prepreke
1. Želja za čulnim zadovoljstvima
2. Ljutnja
3. Lenjost i tromost
4. Uznemirenost i kajanje
5. Sumnja
Iz Samanjaphala sute
I. Sutta
II. Komentari

Skraćenice:
AN – Anguttara nikaya
MN – Majjhima nikaya
SN – Samyutta nikaya
Vism – Visuddhimagga


Uvod

Nepokolebljivo oslobođenje uma je najveći cilj Budinog Učenja. Ovde oslobođenje znači slobodu uma od svih ograničenja, okova, i granica koje ga vežu za točak patnje, za krug ponovnih rođenja. Znači čišćenje uma od svih nečistoća koje mute njegovu bistrinu; ukla-njanje svih smetnji koje sprečavaju njegovo napre¬do¬vanje od uobičajene (lokiya) ka višoj svesti (lokuttara-citta), ka dosezanju stupnja svetosti (arahant).
Mnogo je teškoća koje blokiraju put duhovnog napretka, ali pet njih se pod imenom prepreke (nivarana) naročito često spominju u budističkoj literaturi:

1. Želja za čulnim zadovoljstvima (kamacchanda)
2. Zlovolja (byapada)
3. Tupost-i-tromost (thina-middha)
4. Nespokojstvo-i-kajanje (uddhacca-kukkucca)
5. Sumnja (vicikiccha)

Zovu se “prepreke” zato što ometaju i obavijaju um na mnogo načina, sprečavajući njegov razvoj (bhavana). Prema budističkom učenju, duhovni razvoj je dvostruk: kroz spokojstvo (samatha-bhavana) i kroz uvid (vipassana-bhavana). Spokojstvo se postiže potpunom koncen¬tracijom uma za vreme meditativnih zadubljena (jhana). Za postizanje ovakvih zadubljenja prevazilaženje pet prepreka, makar privremeno, početni je preduslov. Upravo u kontekstu postizanja zadubljenja Buda u svojim govorima često spominje pet prepreka.
Postoji pet mentalnih činilaca koji su glavni reprezenti prvog meditativnog zadubljenja, i zbog toga su nazvani faktori zadubljenja (jhananga). Za svaki od njih postoji, prema budističkoj komentarskoj tradiciji, jedna od pet prepreka koja im posebno šteti i koja isključuje njihov viši razvoj i usavršavanje do stepena potrebnog za jhanu; na drugoj strani, negovanje ovih pet faktora izvan njihovog uobičajenog nivoa postaje protivotrov za prepreke, pripremanje puta za jhanu. Odnosi između ove dve petočlane grupe su u ovoj antologiji objašnjeni u poglavlju “Prepreke”.
Ovih pet prepreka ne ometaju samo meditativna zadubljenja, već i niže stupnjeve mentalne koncentracije. Isto je i sa “graničnom” (ili “pristupnom”) koncentracijom (upacara-samadhi), koja je početni nivo za potpuno zadubljenu koncentraciju (appana) dostignutu u jhani. Takođe, lišena prepreka je i trenutna koncentracija (khanikasamadhi), koja ima snagu granične koncentracije i potrebna je za razvijeni uvid (vipassana). Ali sem ovih viših stanja mentalnog razvoja, i bilo koji ozbiljniji pokušaj jasnog razmišljanja i harmoničnog življenja biće ozbiljno ometen prisustvom ovih pet prepreka.
Ovako široki štetan uticaj pet prepreka ukazuje na hitnu potrebu za slamanjem njihove moći kroz stalni napor. Niko ne bi trebalo da veruje kako je dovoljno da posveti pažnju preprekama jedino u momentu kada seda da meditira. Takav zakasneli napor u suzbijanju prepreka retko će biti uspešan ukoliko nije potpomognut prethodnim nastojanjima tokom svakodnevnog života.
Onaj ko ozbiljno stremi nepokolebljivom oslobođenju uma bi zato trebalo da izabere određeno “polje delovanja” koje za njega ima direktnu i praktičnu važnost: kammatthanu u svom najširem značenju, na kojoj će struktura njegovog celokupnog života biti zasnovana. Čvrsto držanje za to “polje delovanja”, nikada zadugo ne gubeći ga iz vida, samo po sebi bi bilo značajan i ohrabrujući napredak u kontroli i razvoju uma, zato što bi na taj način energije koje usmeravaju i podstiču um bile značajno ojačane. Onaj ko je izabrao pobedu nad pet prepreka za svoje “polje delovanja” trebalo bi da ispita koja od njih je najsnažnija u njegovom slučaju. Zatim bi trebalo pažljivo da posmatra kako se, u kojim uslovima, one obično javljaju. Takođe bi unapred trebalo da upozna pozitivne sile u sopstvenom umu, kojima svaka od ovih prepreka može najbolje biti neutralisana i, konačno, pobeđena; i isto tako bi trebalo da ispita sopstveni život, tražeći šansu za razvoj onih kvaliteta koji su niže označeni imenima: duhovne sposobnosti (indriya), faktori zadubljenja (jhananga) i faktori prosvetljenja (bojjhanga). U nekim slučajevima dodani su objekti meditacije, što će biti od pomoći u prevazilaženju pojedinačnih prepreka.
“Zarobljenik života” (puthujjana) , ipak, jedino može postići privremeno uklanjanje i delimično slabljenje prepreka. Njihovo konačno i potpuno iskorenjivanje se dešava tek na različitim stupnjevima svetosti (ariyamagga) :

Sumnja se eliminiše na prvom stupnju, na putu ulaska u struju (sotapatti-magga).

Čulna želja, ljutnja i kajanje se elimišu na trećem stupnju, na putu sa koga više nema povratka u krug preporađanja (anagami-magga).

Lenjost i tromost, kao i uznemirenost se iskorenjuju na putu arhanta (arahatta-magga).

Prema tome, nagrada za borbu protiv prepreka nije ograničena samo na mogućnost kraće ili duže meditacije, već nas svaki korak u slabljenju ovih prepreka vodi bliže stanju svetosti, gde je oslobođenje od ovih prepreka konačno.
Mada je većina ovde citiranih tekstova, a prevedenih iz Budinih govora i kanonskih komentara, namenjena monasima, oni su takođe korisni za one koji žive svetovnim životom. Kao što kažu stari učitelji: “Monah (bhikku) je spomenut ovde kao primer onih koji su posvećeni vežbanju Učenja. Bilo ko da preduzme tu praksu je ovde obuhvaćen nazivom ‘monah’.”


PET PREPREKA

I. Osnovni tekstovi

Postoji pet smetnji i prepreka, “korova” uma koji osujećuju uvid. Kojih pet?
Čulna želja je smetnja i prepreka, “korov” uma koji osujećuje uvid. Ljutnja... Lenjost i tromost... Uznemirenost i kajanje... Sumnja je smetnja i prepreka, “korov” uma koji osujećuje uvid.
Bez prevazilaženja ovih pet prepreka nemoguće je za monaha, čiji uvid stoga gubi snagu i moć, da zna sopstveno dobro, dobro za druge, dobro i za sebe i za druge; niti će on biti sposoban da dostigne ono nadljudsko stanje osobitog postignuća, znanje i uvid koji omogućuju postizanje svetosti.
Ali ako je monah prevazišao ovih pet smetnji i poteškoća, ove “korove” uma koji osujećuju uvid, tada je moguće, da svojim snažnim uvidom zna sopstveno dobro, dobro za druge, dobro i za sebe i za druge; i on će biti sposoban da dostigne ono nadljudsko stanje osobitog postignuća, znanje i uvid koji omogućuju postizanje svetosti.

AN 5:51

Onaj čije je srce preplavljeno neobuzdanom željom radiće ono što ne bi trebalo da radi i zanemarivaće ono što bi trebalo da radi. I tako, njegovo ugled i njegova sreća će propasti.
Onaj čije je srce preplavljeno ljutnjom... lenjošću i tromošću... uznemirenošću i kajanjem ... sumnjom radiće ono što ne bi trebalo da radi i zanemarivaće ono što bi trebalo da radi. I tako, njegov ugled i njegova sreća će propasti.
Ali ako plemeniti učenik vidi ovih pet prepreka kao zagađivače uma, on će ih napustiti. Čineći tako, biće cenjen kao neko sa velikom mudrošću, neko prebogat mudrošću, sa jasnim shvatanjema, kao neko dobro opskrbljen mudrošću. To se naziva “opskrbljenost mudrošću”.

AN 4:61

Postoji pet nečistoća u zlatu, zbog kojih je ono teško za obradu i rukovanje, manje je blistavo, lomljivo je i ne može se dobro kovati. Kojih je to pet nečistoća? Gvožđe, bakar, kalaj, olovo i srebro.
Ali ako se zlato oslobodi ovih pet nečistoća, tada će ono biti lako za obradu i rukovanje, više će blistati, biće čvršće i moći će se dobro kovati. Kakve bilo ukrase neko želeo da napravi od njega, bilo da su to dijademe, naušnice, ogrlice ili zlatni lanac, ono će poslužiti svrsi.
Slično tome, postoji pet nečistoća uma, njegovih slabljenja usled kojih um nije lak za obradu i rukovanje, manje je blistav, jasan i nepokolebljiv, i ne može se dobro skoncentrisati na iskorenjivanje nečistoća (asava). A koje su to nečistoće? To su: želja, ljutnja, lenjost i tromost, uznemirenost i kajanje i, na kraju, sumnja.
Ali, ako je um slobodan od ovih pet nečistoća, on će biti lak za obradu i rukovanje, blistaviji, jasniji i nepokolebljiviji, i moći će se dobro skoncentrisati na iskorenjivanje nečistoća (asava). Kojem god stanju, ostvarivom višim mentalnim sposobnostima, da se usmeri takav um, u svakom slučaju će zadobiti sposobnost njihovog ostvarenja, ako su (drugi) uslovi ispunjeni.
AN 5:23


A kako monah praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka?
Tako što, kada se u njemu javi čulna želja, monah zna: ‘U meni je čulna želja’, ili kada čulne želje nema, on zna: ‘U meni nema čulne želje’. On zna kako se još nepostojeća čulna želja pojavljuje; on zna kako se postojeća čulna želja napušta; i on zna kako se napuštena čulna želja u budućnosti više ne pojavljuje.
Kada se u njemu javi ljutnja, monah zna: ‘U meni je ljutnja’, ili kada ljutnje nema, on zna: ‘U meni nema ljutnje’. On zna kako se još nepostojeća ljutnja pojavljuje; on zna kako se postojeća ljutnja napušta; i on zna kako se napuštena ljutnja u budućnosti više ne pojavljuje.
Kada se u njemu jave lenjost i tromost, monah zna: ‘U meni su lenjost i tromost’, ili kada lenjosti i tromosti nema, on zna: ‘U meni nema lenjosti i tromosti’. On zna kako se još nepostojeća lenjost i tromost pojavljuju; on zna kako se postojeća lenjost i tromost napuštaju; i on zna kako se napuštena lenjost i tromost u budućnosti više ne pojavljuju.
Kada se u njemu jave uznemirenost i kajanje, monah zna: ‘U meni su nespokojstvo i kajanje, ili kada nespokojstva i kajanja nema, on zna: ‘U meni nema nespokojstva i kajanja. On zna kako se još nepostojeća nespokojstvo i kajanje pojavljuju; on zna kako se postojeće nespokojstvo i kajanje napuštaju; i on zna kako se napušteni nespokojstvo i kajanje u budućnosti više ne pojavljuju.
Kada se u njemu javi sumnja, monah zna: ‘U meni je sumnja’, ili kada sumnje nema, on zna: ‘U meni nema sumnje’. On zna kako se još nepostojeća sumnja pojavljuje; on zna kako se postojeća sumnja napušta; i on zna kako se napuštena sumnja u budućnosti više ne pojavljuje.
Satipatthana sutta, MN 10

Pažljivo i blagovremeno registrovanje nastajanja neke ovih prepreka, kao što je preporučeno u prethodnom tekstu, jednostavan je ali i vrlo efikasan metod neutralisanja ovih i drugih zagađenja uma. Tako zaustavljamo nesmetano produžavanje štetnih misli i budnost uma u odnosu na njihov povratak jača. Ovaj metod je zasnovan na jednostavnoj psihološkoj činjenici naglašenoj u komentarima na sledeći način: “Dobra i zla misao ne mogu se pojaviti zajedno. Tako, u trenutku prepoznavanja čulne želje (koja se javila u prethodnom momentu), ta čulna želja više ne postoji (nego samo čin prepoznavanja).”



II Prepreke

Kao što, monasi, ovo telo preživljava hranjenjem, preživljava zaviseći od hranjenja, ne preživljava bez hranjenja – na isti način, monasi, pet prepreka opstaje hranjenjem, zavisi od hranjenja, ne preživljava bez hranjenja.
SN 46:2

1. Čulna želja

A. Hranjenje požude

Postoje prelepi predmeti; često im se posvećuje preterana pažnja – ovo je hrana za nastajanje požude koja još nije nastala i hrana za povećanje i snaženje požude koja je već nastala.
SN 46:51

Izgladnjivanje požude

Postoje neprijatni predmeti (korišteni za meditaciju); često im se posvećuje odmerena pažnja – ovo je sprečavanje nastajanja požude koja još nije nastala, i sprečavanje uvećanja i snaženja požude koja je već nastala.
SN 46:51

Šest stvari vodi ka napuštanju čulne želje:
1. Učenje kako da se meditira nad neprijatnim objektima
2. Predanost meditaciji nad neprijatnim
3. Stražarenje na vratima čula
4. Umerenost u jelu
5. Prijateljstvo sa mudrima
6. Razgovor o korisnom

Komentar Satipatthana sutte


1. Učenje kako da se meditira nad neprijatnim objektima
2. Predanost meditaciji nad neprijatnim

(a) Neprijatni objekti

U onome ko je posvećen meditaciji nad neprijatnim objektima odbojnost prema privlačnim objektima je čvrsto utvrđena. Ovo je posledica.
AN 5:36

Pod “neprijatnim objektima” se, ovde, podrazumeva meditiranje na groblju, kao što je opisano u Satipatthana sutti i objašnjeno u Visuddhimaggi; ali se ovo odnosi i na odbojne aspekte objekata čula uopšte.

(b) Odvratnost tela

Tako, monasi, monah razmišlja upravo o ovom telu, ograničenom kožom i punom različitih prljavština od tabana naviše i od vrha glave naniže: “U ovom telu su: dlake glave, dlake tela, nokti, zubi, koža, meso, mišići, kosti, koštana srž, bubrezi, srce, jetra, rebra, slezina, pluća, creva, stomak, izmet, žuč, gnoj, krv, znoj, salo, suze, limfa, pljuvačka, sluz, tečnost u zglobovima, mokraća (i mozak u lobanji).”

MN 10

Od kostiju i tetiva ispleteno,
mesom i tkivom oblepljeno,
i kožom pokriveno, ovo telose
ne otkriva kakvo je stvarno...
Budala misli da je prelepo,
Neznanje njegovo ga je zavaralo...
Sutta nipata, v.194, 199

(c) Različite kontemplacije

Objekti čula daju malo užitka, ali mnogo bola i mnogo očaja; opasnost u njima prevladava.

MN 14

Neprijatnost savladava neobazrivog čoveka pričinjavajući mu se kao prijatnost, neugodnost ga obuzima pod maskom ugodnosti, a bolno pod maskom užitka.
Udana, 2:8

3. Stražarenje na vratima čula
Kako se stražari na vratima čula? Tako što se, monah, videvši oblik, ne vezuje za njegovu (varljivu) spoljašnjost u celini, niti u detaljima. Ukoliko mu je čulo vida bez kontrole, čežnja, tuga i druga rđava stanja će uploviti u njega. Zato on vežba da ga kontroliše, motri nad čulom vida, prihvata se njegove kontrole. Čuvši zvuk... miris... okusivši ukus ... osetivši dodir ... prepoznavši neki objekat uma, on se ne vezuje za njegovu (varljivu) spoljašnjost u celini... On se prihvata njegove kontrole.
SN 35:120

Postoje oblici vidljivi okom, koji su poželjni, ljupki, prijatni, dopadljivi, povezani sa žudnjom, izazivaju želju. Ukoliko monah nije njima zaslepljen, nije vezan za njih, ne raduje im se, tada se u onome ko nije zaslepljen njima, nije vezan za njih i ne raduje im se, uživanje (u ovim oblicima) prekida; ako uživanja nema, nema ni vezanosti. Postoje zvuci dostupni uhu... objekti uma dostupni umu... ukoliko uživanja nema, nema ni vezanosti.
SN 35:63

4. Umerenost u jelu
Kako je on umeren u jelu? Tako što monah uzima svoju hranu nakon razboritog razmatranja: ne radi uživanja, gordosti ili ulepšavanja tela ili njegovog ukrašavanja (mišićima); nego jedino u cilju održavanja i potpomaganja ovog tela, izbegavanja oštećivanja i kao potporu svetačkom življenju, razmišljajući: “Ovako ću uništiti staro bolno osećanje i neću dopustiti novom da se razvije. Imaću dug život, besprekoran i blagosloven.
MN 2; MN 39

5. Prijateljstvo s mudrima
Ovde je naglasak posebno na takvim prijateljima koji imaju iskustvo i mogu biti uzor i pomoć u prevazilaženju čulne želje, posebno u meditaciji o neprijatnom. Takođe se ovo odnosi i na plemenito prijateljstvo opšte. Isto ovo dvostruko objašnjenje, uz odgovarajuće izmene, važi i za druge prepreke.

Celokupni svetački život, Ananda, jeste plemenito prijateljstvo, plemenito drugarstvo, plemenito savezništvo. Za onog monaha, Ananda, koji ima plemenitog prijatelja, plemenitog druga, plemenitog saveznika, može se očekivati da će negovati i praktikovati plemeniti osmostruki put.
SN 45:2

6. Razgovor o korisnom

Ovde je naglasak, konkretno, na razgovaranju o prevazilaženju čulne želje, posebno o meditaciji nad neprijatnim. Takođe se ovo tiče i svakog razgovora koji je koristan za naše napredovanje putem. Uz odgovarajuće izmene, ovo objašnjenje važi i za druge prepreke.

Ukoliko je karakter monaha sklon pričanju, on (bi trebalo da zapamti sledeće): “Razgovor koji je nizak, grub, neplemenit, nekoristan, koji ne vodi udaljavanji, niti oslobađanju od strasti, ne vodi utrnuću, niti spokojstvu, niti višem znanju, niti prosvetljenju, niti nibbani, konkretno, razgovor o kraljevima, o razbojnicima i ministrima, o armijama, opasnostima i ratu, o hrani i piću, odeći, ležajevima, vencima, mirisima, rođacima, kolima, selima, varošima, gradovima i provincijama, o ženama i vinu, o glasinama, o precima, raznim sitnicama, pričama o nastanku sveta i okeana, pričama o onome što se desilo i što se nije desilo – u takvim i sličnim razgovorima ja neću učestvovati.” U njemu oko ovoga nema nikakvog kolebanja.
Ali razgovor o isposničkom životu, razgovor koristan za oslobađanje uma, razgovor koji je koristan za potpunu nevezanost, za slobodu od strasti, utrnuće, spokojstvo, više znanje, prosvetljenje i nibbanu, konkretno, razgovor o umerenom životu, smirenosti, samoći, izdvojenosti iz društva, ohrabrivanju, razgovor o vrlini, koncentraciji, mudrosti, oslobođenju, o uvidu i znanju koje donosi uvid – u takvim i sličnim razgovorima ću učestvovati.” U njemu oko ovoga nema nikakvog kolebanja.
MN 122

Sledeće stvari su, takođe, korisne u obuzdavanju čulne želje:

Usredsređenost uma, kao jedan od faktora zadubljenja (jhananga);
Sabranost pažnje, kao jedna od duhovnih sposobnosti (indriya);
Sabranost pažnje, kao jedan od faktora prosvetljenja (bojjhanga).


A. Poređenje

Ukoliko je voda u loncu pomešana sa crvenom, žutom, plavom ili narandžastom bojom, čovek sa normalnom sposobnošćui vida, gledajući u lonac, ne može da prepozna i vidi sopstveni lik. Na isti način, kada je nečiji um opsednut čulnom željom, preplavljen čulnom željom, tada on ne može pravilno da uoči izlaz iz čulne želje koja je nastala; tada on pravilno ne razume i ne vidi sopstveno dobro, niti dobro drugih, niti dobro i svoje i drugih; takođe, pouke davno zapamćene mu ne dolaze u svest, da se i ne spominju oni koje i nisu zapamćene.

SN 46:55

2. Ljutnja

A. Hranjenje ljutnje

Postoje objekti koji izazivaju odbojnost; često im se posvećuje preterana pažnja – ovo je hrana za nastajanje ljutnje koja još nije nastala i hrana za povećanje i snaženje ljutnje koja je već nastala.
SN 46:51

Izgladnjivanje ljutnje

Postoji oslobođenje srca ljubavlju; često mu se posvećuje odmerena pažnja – ovo je sprečavanje nastajanja ljutnje koja još nije nastala, i sprečavanje uvećanja i snaženja ljutnje koja je već nastala.
SN 46:51


Razvijajte meditaciju ljubavi! Razvijanjem meditacije ljubavi, ljutnja nestaje. Razvijajte meditaciju saosećanja! Razvijanjem meditacije saosećanja, okrutnost nestaje. Razvijajte meditaciju radosti nad srećom svojom i srećom drugih! Razvojem meditacije radosti, neraspoloženje nestaje. Razvijajte meditaciju spokojstva! Razvijanjem meditacije spokojstva, bes nestaje.
MN 62

Šest stvari pomaže u savladavanju ljutnje:

1. Znanje kako da se meditira o ljubavi;
2. Predanost meditaciji ljubavi;
3. Razumevanje da je svako gospodar i naslednik svojih dela (kamma);
4. Često razmišljanje o tome (na sledeći način):

Ovako bi trebalo razmišljati: “Ljut si na nekoga, šta možeš da mu učiniš? Možeš li uništiti njegovu vrlinu i njegove druge dobre osobine? Zar nisi dospeo u sadašnje stanje zahvaljujući sopstvenim delima, i neće li i ubuduće tako biti? Ljutnja spram drugog isto je kao i kada neko želi da udari drugoga, pa se maši za vreli kamen ili užareno gvožđe ili za izmet. Na isti način, ukoliko je druga osoba ljuta na tebe, šta može da ti učini? Može li uništiti tvoju vrlinu i tvoje dobre osobine? I ona je dospela u svoje sadašnje stanje zahvaljujući sopstvenim delima i tako će biti i ubuduće. Kao i neprimljen poklon ili kao šaka prljavštine bačena nasuprot vetru, njegova ljutnja će mu se vratiti pravo u lice.

5. Prijateljstvo s mudrima;
6. Razgovor o korisnom

Komentar Satipatthana sutte


Sledeće stvari su takođe od pomoći pri kroćenju ljutnje:

Ushićenje, kao jedan od faktora zadubljenja (jhananga);
Vera, kao jedna od duhovnih sposobnosti (indriya);
Ushićenje i staloženost, kao jedan od faktora prosvetljenja (bojjhanga).



Poređenje

Ukoliko se lonac vode greje na vatri, voda kipi i ključa, i čovek sa normalnom sposobnošću vida, gledajući u nju, ne može da prepozna i vidi svoj lik. Na isti način, kada je nečiji um opsednut zlovoljom, preplavljen zlovoljom, tada on ne može pravilno da uoči izlaz iz zlovolje koja je nastala; tada on pravilno ne razume i ne vidi sopstveno dobro, niti dobro drugih, niti dobro i svoje i drugih; takođe, pouke zapamćene pre mnogo vremena mu ne dolaze u svest, da se i ne spominju one koje i nisu zapamćene.

SN 46:55

3. Lenjost i tromost

A. Hranjenje lenjosti i tromosti

Tu nastaje mlitavost, klonulost, lenjo protezanje tela, pospanost nakon jela, mentalna usporenost; često im se posvećuje preterana pažnja – ovo je hrana za nastajanje lenjosti-i-tromosti koja još nije nastala i hrana za povećanje i snaženje lenjosti-i-tromosti koja je već nastala.
SN 46:51

B. Izgladnjivanje lenjosti-i-tromosti

Postoji element pobuđenja nečije energije, element delovanja, element neprekidnog delovanja; često mu se posvećuje odmerena pažnja – ovo je sprečavanje nastajanja lenjosti-i-tromosti koja još nije nastala, i sprečavanje uvećanja i snaženja lenjosti-i-tromosti koja je već nastala.
SN 46:51

“Može da ništa ne ostane osim kože i mišića i kostiju; mogu meso i krv da se sasuše u telu! Pre nego što se dostigne ono što se može dostići odvažnom snagom, odvažnom energijom, odvažnim delovanjem – neka moja energija ne utrne!”
MN 70




Šest stvari je korisno za napuštanje lenjosti-i-tromosti:

1. Znanje da je prejedanje njen uzrok.
2. Menjanje polo[aja tela.
3. RazmiYljanje o percepcepciji svetlosti.
4. Ostajanje na sve[em vazduhu.
5. Prijateljstvo s mudrima.
6. Razgovor o korisnom.

Sledeće dve stvari su, takođe, korisne u nadvladavanju lenjsoti-i-tromosti:

1. Podsećanje na smrt

Danas bi napor trebalo uložiti,
ko zna hoće li možda sutra smrt nastupiti?
MN 131



2. Uočavanje patnje u nestalnosti

U monahu koji je navikao da vidi patnju u nestalnosti i koji je često predan ovoj kontemplaciji, učvrstiće se takvo revnosno shvatanje opasnosti od lenjosti, dokolice, klonulosti, nehata i neobazrivosti, baš kao da mu preti ubojica sa izvučenim mačem.
AN 7:46

3. Saradost. Radost zbog sreće svoje i onih oko nas

Razvijajte meditaciju saradosti! Razvijajući je, mlitavost će nestati.
MN 62

Usmerena misao o faktorima zadubljenja (jhananga)
Energija duhovnih moći (indriya)
Istraživanje stvarnosti, energija i ushićenje nad faktorima probuđenja (bojjhanga)

Kada je um lenj, nije pogodno vreme za razvijanje sledećih faktora probuđenja: smirenost, koncentracija i ravnodušnost, jer lenj um njima teško da može biti inspirisan.
SN 46:53

4. Razmišljanje o duhovnom putovanju

Hodaću putem kojim su Bude, Paccekabuddhe i veliki učenici nestali; ali nehajna osoba tim putem ne može da hodi.“
Vism. IV,55

5. Razmišljanje o Učiteljevoj veličini
“Maksimalno ulaganje energije propovedao je naš Učitelj, i on je nenadmašiv u svojim poukama i velika nam je pomoć. Iskazujemo mu poštovanje praktikovanjem Dhamme i nikako drugačije.

Ibid.

6. Razmišljanje o veličini nasledstva

“Steći ću posed nad Velikim nasledstvom, zvanim Dobra Dhamma. No onaj ko je nehatan ne može postati njen vlasnik .

Ibid.

7. Kako podstaći um?

Kako se podstiče um onda kada um treba podstrek? Ako usled sporosti u primeni mudrosti ili usled nepostizanja sreće spokojstva um postane tup, tada bi ga on trebao pobuditi kroz razmišljanje o osam podstičućih objekata. Tih osam objekata su: rođenje, propadanje, bolest i smrt; patnja u nižim svetovima; patnja prošlosti ukorenjena u krugu postojanja; patnja budućnosti ukorenjena u krugu postojanja; patnja sadašnjosti ukorenjena u potrazi za hranom.

Vism. IV,63

8. Kako prevazići pospanost?

Jednom se Uzvišeni ovako obratio Uvaženom Maha-Moggalani: “Da li si pospan, Moggalana? Da li si pospan Moggalana?”

”Da, uvaženi gospodine.”

(1) “Onda, Moggallano, kakva god otupljujuća misao ti se javila, takvoj misli ne bi trebalo poklanjati pažnju, ne bi joj se trebalo često vraćati. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(2) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, trebalo bi da misliš i promišljaš o Dhammi o kojoj si slušao i učio, i trebalo bi je ponovo preispitati. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(3) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, trebao bi srcem naučiti Dhammu, o kojoj si slušao i učio, u svoj svojoj potpunosti.Tada je moguće, da čineći tako, učmalost nestane.”

(4) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, tada bi trebalo da protrljaš svoje uši i dlanovima izmasiraš svoje udove. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(5) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, trebalo bi da ustaneš sa svoga mesta, i nakon umivanja vodom, trebalo bi da pogledaš oko sebe u svim pravcima, kao i gore ka zvezdama na nebu. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(6) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, trebalo bi da čvrsto utvrditi (unutrašnju) percepciju svetla: kako po danu, tako i po noći; kako po noći, tako i po danu. Tako sa umom čistim i neometenim, trebalo bi da razvijaš svesnost koja je puna svetlosti. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(7) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, trebalo bi da, svestan onoga što je napred i nazad, hodaš gore-dole, sa čulima okrenutim ka unutra i sa umom koji se ne usmerava van. Tada je moguće da, čineći tako, tromost nestane.”

(8) “Ali ako, čineći tako, tromost ne nestane, mogao bi leći dole na svoju desnu stranu, i zauzeti lavlji položaj, prekrivajući nogu nogom – pažljivo, jasne svesti, držeći u umu misao o ustajanju. A kad se opet probudiš, trebalo bi brzo da ustaneš, s mišlju: “Neću se prepustiti užitku ležanja i počivanja, užitku spavanja!”

“Tako bi, Moggalano, trebalo da vežbaš!”

AN 7:58
1. Pet opasnosti

“Ukoliko, monasi, monah uviđa ovih pet opasnosti, to mu je dovoljno da živi obazrivo, predano, sa srcem rešenim da dostigne nedostignuto, da dosegne nedosegnuto, da shvati neshvaćeno. Kojih su to pet opasnosti?”

(1) “Tako, monasi, monah razmišlja ovako: “Sada sam mlad, mladić, mlad po godinama, crnokos, u cvetu mladosti, u prvoj fazi života. Ali doći će vreme kada će ovo telo ščepati starost. A onaj ko je obuzet starošću ne može lako da se udubljuje u učenje Bude; nije mu lako da živi u divljini, u šumi, u džungli ili u usamljenom boravištu. Pre nego što se ova neželjena stanja, tako neugodna i neprijatna, pojave, sakupit ću svoju energiju za dostizanje nedostignutog, za dosezanje nedosegnutog, za shvatanje neshvaćenog, i tako, posedujući ova stanja, živeću srećno čak i u starosti.”

(2) “I dalje, monasi, monah razmišlja ovako: “Sada sam slobodan od iznurenosti, slobodan od bolesti, moje probavne sposobnosti rade ujednačeno, moja telesni sklop nije ni previše hladan ni previše vruć, on je urazvnotežen i sposoban za napor. Ali, doći će vreme kada će ovo telo biti obuzeto bolešću. I onaj ko je bolestan nije u stanju da se bez poteškoća udubljuje u Učenje Bude; nije mu lako da živi u divljini, u šumi, u džungli ili u usamljenom boravištu. Pre nego što se ova neželjena stanja, tako neugodna i neprijatna, pojave, sakupit ću svoju energiju za dostizanje nedostignutog, za dosezanje nedosegnutog, za shvatanje neshvaćenog, i tako, posedujući ova stanja, živeću srećno čak i u bolesti.”

(3) “I dalje, monasi, monah razmišlja ovako: “Sada je tu izobilje hrane, dobre žetve, lako je dostupan isprošeni obrok, lako je živeti od sakupljene hrane i darova. Ali doći će vreme kada će zavladati glad, loša žetva, biće teško isprositi obrok, biće teško živeti od sakupljene hrane i darova. U oskudici ljudi se sele u naselja gde ima hrane u izobilju, i takva naselja postaju prenaseljena i pretrpana. Ali u naseljima pretrpanima i prenaseljenim ne može se lako udubljivati u Učenje Bude. Pre nego što se ova neželjena stanja, tako neugodna i neprijatna, pojave, sakupit ću svoju energiju za dostizanje nedostignutog, za postizanje nepostignutog, za shvatanje neshvaćenog, i tako, posedujući ova stanja, živet ću srećno čak i u oskudici.”

(4) “I dalje, monasi, monah razmišlja ovako: “Sada ljudi žive u skladu i prijateljstvu, u skladnom društvu, kao da teče med i mleko, i gledaju jedni druge sa naklonošću. Ali doći će vreme opasnosti, vreme nemira između plemena kada će ljudi upregnuti svoja kola i odvesti se dalje i kada će se strahom obuzeti pomerati ka mestu sigurnosti, i tada će takva naselja postati prenaseljena i pretrpana. Ali u naseljima pretrpanim i prenaseljenim se ne može lako udubljivati u učenje Bude. Pre nego što se ova neželjena stanja, tako neugodna i neprijatna, pojave, sakupit ću svoju energiju za dostizanje nedostignutog, za dosezanje nedosegnutog, za shvatanje neshvaćenog, i tako, posedujući ova stanja, živeću srećno čak i u vreme opasnosti.”

(5) “I dalje, monasi, monah razmišlja ovako: “Sada zajednica monaha živi u slozi i prijateljstvu, bez svađi, živi sretno pod jednim Učenjem. Ali doći će vreme kada će nastati razdor u zajednici. I kada je zajednica u razdoru ne može se lako udubljivati u učenje Bude; nije lako živeti u divljini, u šumi, u džungli ili u usamljenom boravištu. Pre nego što se ova neželjena stanja, tako neugodna i neprijatna, pojave, sakupiću svoju energiju za dostizanje nedostignutog, za dosezanje nedosegnutog, za shvatanje neshvaćenog, i tako, posedujući ova stanja, živet ću srećno čak ako dođe do rascepa u monaško jzajednici.”

AN 5:78

Ove stari su, takođe, korisne u prevladavanju lenjosti-i-tromosti:

Primenjena misao, kao jedan od faktora zadubljenosti (jhananga);
Energija, kao jedna od duhovnih sposobnosti (indriya);
Istraživanje realnosti,energija i ushićenje, kao faktori prosvetljenja (bojjhanga).

Kada je um lenj, nije pravo vreme za razvijanje sledećih faktora prosvetljenja: spokojstva, koncentracije i staloženosti, zato što lenji um teško može biti pokrenut njima.

Kada je um lenj, pravo je vreme za razvijanje sledećih faktora prosvetljenja: istraživanja realnosti, energije i ushićenja, zato što lenj um može lako biti pokrenut njima.

SN 46:53

A. Poređenje

Ukoliko je posuda sa vodom prekrivena mahovinom i vodenim biljkama, čovek sa normalnom sposobnošću vida, gledajući u vodu, ne može da prepozna i vidi sopstveni lik. Na isti način, kada je nečiji um opsednut lenjošću i tromošću, preplavljen lenjošću i tromošću, on ne može pravilno da uoči spasenje od lenjosti i tromosti koji su se razvili, tada on ne razume i ne vidi sopstveno dobro, niti dobro drugih, niti dobro i svoje i drugih; takođe, pouke zapamćene pre mnogo vremena mu ne dolaze u svest, da se ne spominju one koje i nisu zapamćene.

SN 46:55

4. Uznemirenost i kajanje

A. Hranjenje uznemirenosti i kajanja

Postoji nemir uma; često mu se posvećuje preterana pažnja – ovo je hrana za nastajanje uznemirenosti i kajanja koje još nije nastalo i hrana za povećanje i snaženje uznemirenosti i kajanja koje je već nastalo.

SN 46:51

B. Izgladnjivanje uznemirenosti i kajanja

Postoji utihnulost uma; često mu se posvećuje odmerena pažnja – ovo je sprečavanje nastajanja uznemirenosti i kajanja koje još se nije razvilo, i sprečavanje uvećanja i snaženja uznemirenosti i kajanja koje se već javilo.

SN 46:51

Šest je stvari korisnih za napuštanje uznemirenosti i kajanja:

1. Poznavanje budističkih spisa (učenja i discipline);
2. Postavljanje pitanja o njima;
3. Bliskost sa Vinayom (pravilnik monaške discipline, kao i za sledbenike,
sa principima moralnog ponašanja );
4. Povezanost sa zrelima po godinama i iskustvu, koji poseduju dostojanstvo,
uzdržanost i smirenost;
5. Prijateljstvo s mudrima.
6. Razgovor o korisnom.

Sledeće stvari su, takođe, od pomoći u prevladavanju uznemirenosti i kajanja:

Ushićenost, kao jedan od faktora zadubljenosti (jhananga);
Koncentracija, kao jedna od duhovnih sposobnosti (indriya);
Spokojstvo, koncentracija i ravnodušnost, kao faktori prosvetljenja (bojjhanga).


Kada je um uznemiren, tada nije pravo vreme za razvijanje sledećih faktora prosvetljenja: istraživanje učenja, energija i ushićenost, zato što uzbuđen um teško da njima može biti smiren.

Kada je um uznemiren, tada je pravo vreme za razvijanje sledećih faktora prosvetljenja: spokojstva, koncentracije i ravnodušnosti, zato što uznemireni um može lako biti smiren njima.
SN 46:53
C. Poređenje

Ukoliko se voda u posudi, uskomešana vetrom, pokreće, mreška i talasa, čovek sa normalnom sposobnošću vida ne može da prepozna i vidi sopstveni lik. Na isti način, kada je nečiji um opsednut uznemirenošću i kajanjem, preplavljen uznemirenošću i kajanjem, tada on ne može pravilno da uoči izlaz iz uznemirenosti i kajanja koji su nastali; tada on ne razume i ne vidi sopstveno dobro, niti dobro drugih, niti dobro i svoje i drugih; takođe, pouke davno zapamćene mu ne dolaze u svest, da se i ne spominju one koje i nisu zapamćene.



1. Sumnja

A. Hranjenje sumnje

Postoje stvari koje prouzrokuju sumnju; često im se posvećuje preterana pažnja – ovo je hrana za nastajanje sumnje koja još nije nastala i hrana za povećanje i snaženje sumnje koja je već nastala.
SN 46:51
B. Izgladnjivanje sumnje

Postoje stvari koje su korisne ili nekorisne, besprekorne ili iskvarene, plemenite ili niske, i (drugi) kontrasti između tame i svetla; često pridavanje pažnje njima – to je sprečavanje nastajanja sumnje koja još nije nastala, i sprečavanje uvećanja i snaženja ljutnje koja je već nastala.

Od šest stvari korisnih za odbacivanje sumnje, prve tri i poslednje dve su identične sa onima datim za uznemirenost i kajanje. Ovo je četvrta:

4. Čvrsto poverenje u Buddhu, Dhammu i Sanghu.



Kao dodatak, sledeće je korisno u pokoravanju Sumnje:


Razmišljanje, kao jedan od faktora zadubljenja (jhananga);
Mudrost, kao jedna od duhovnih sposobnosti (indriya);
Istraživanje realnosti, kao jedan od faktora prosvetljenja (bojjhanga).

C. Poređenje

Ukoliko lonac sa vodom koja je mutna, uskomešana i prljava stavimo na mračno mesto, tada čovek sa normalnom sposobnošću vida ne može da prepozna i vidi sopstveni lik. Na isti način, kada je nečiji um opsednut sumnjom, preplavljen sumnjom, tada on ne može pravilno da uoči izlaz iz sumnje koja je nastala; tada on ne razume i ne vidi sopstveno dobro, niti dobro drugih, niti dobro i svoje i drugih; takođe, pouke davno zapamćene mu ne dolaze u um, da se i ne spominju one koje i nisu zapamćene.

SN 46:55






Iz Govora o plodovima isposničkog života
Samanna phala sutta (DN 2)
[Ceo text Govora]




I. Sutta

Oplemenjen tom cjelinom vrline, oplemenjen zaštitom osjetila, oplemenjen pažnjom i promišljenošću, oplemenjen zadovoljstvom skromnosti, isposnik odabire osamljeno boravište u podnožju stabla u šumi, na obronku brijega, u planinskoj spilji, na groblju, na proplanku, pod vedrim nebom uz plast sijena. Poslije jela, kad se vrai iz prošnje hrane, tu sjedne skrštenih nogu, tijelo drži uspravno, a pažnju ustaljenu pred sobom.
Pošto se riješio čežnje za svijetom, ćud mu ostaje odvraćena od čežnje, duh mu se pročišćava od čežnje.
Pošto se riješio mrzovolje, duh mu ostaje bez zlih namjera. Milosrdan prema svim živim bićima, pročišćava duh od mrzovolje.
Pošto se riješio krutosti i učmalosti, ostaje istrgnut iz krutosti i učmalosti, razbistren, pažljiv i razborit; duh mu se pročišćava od krutosti i učmalosti.
Pošto se riješio nemira i brige, ostaje neuzbuđen; u unutarnjem spokojstvu duh mu se pročišćava od nemira i briga.
Pošto se riješio kolebljivosti, postaje nepokolebljiv, bez sumnje o onome što je dobro pročišćava duh od kolebljivosti.
Kao kad se, maha-rađa, neki čovjek zaduži da poduzme neki posao, pa mu taj posao uspije, te ne samo da može da otplati raniji dug, nego mu još i pretekne zarada, tako da može izdržavati i ženu,... pa se tom uspjehu raduje i veseli.
Ili, maha-rađa, kao čovek koji se razboli, muči ga teška bolest, ne može da jede, tijelo mu iznemogne; ali nakon nekog vremena se oporavi od te bolesti, hrana močne da mu prija, a tijelo mu ojača,... pa se tom oporavku raduje i veseli.
Ili, maha-rađa, kao kad čovjek zatvoren u tamnici nakon nekog vremena bude pušten na slobodu, živ i zdrav, a ni imanje mu nije pretrpelo štetu,... pa se tome raduje i veseli.
Ili, maha-rađa, kao čovjek u ropstvu, koji nije svoj gospodar, nego je pod tuđim gospodstvom i ne može da ide kudakuda želi; ali se nakon nekog vremena oslobodi ropstva i postanesvoj gospodar, i nezavisan od tuđeg gospodstva slobodno pođe kuda želi,... pa se toj slobodfi raduje i veseli.
Ili, maha-rađa, kao čovjek koji se uputi s novcem i i metkom na put koji vodi kroz pustinju gdje će teško doći do hrane i naići na razne opasnosti; ali u predviđenom roku prođe kroz tu pustinju i sretno stigne na odredište gdje se osjeća mirno i sigurno,... pa se tom uspjehu raduje i veseli:
Isto tako i isposnik smatra sam sebe dužnikom, bolesnikom, zatočenikom, robom, patnikom na opasnom putu tako dugo dok se ne riješi tih pet prepreka. Ali kad se riješi tih pet prepreka, onda se smatra nedužnim, zdravim, puštenim iz tamnice, slobodnim čovjekom na pouzdanom tlu.

VI
Kad uvidi da se riješio tih pet smetnji, osjeti radost. Iz te se radosti rađa prijatan osjećaj. Kad se duh osjeća prijatno, smiruje se i tijelo. Smireno tijelo oseća zadovoljstvo. Ko je zadovoljan, postiže i postojanu sabranost duha.
Tako razdružen od strasti, razdružen od neispravnih postupaka, postiže i zadržava prvi stepen zadubljenja (jhanam), na kojem (još) postoji zamišljanje i razmišljanje. To zadubljenje izvire iz osame, a obilježja su mu prijatnost i zadovoljstvo.




II. Komentari

A. Poređenja koja se odnose na prepreke

U Govoru se kaže: “Isto tako i isposnik smatra sam sebe dužnikom, bolesnikom, zatočenikom, robom, patnikom na opasnom putu tako dugo dok se ne riješi tih pet prepreka.”

Ovim Blaženi pokazuje da nenapuštena prepreka čulne želje jeste slična dugovanju; a druge prepreke su slične bolovanju, i tako dalje. Ova poređenja bi trebala ovako biti shvaćena:

1. Čulna želja

Postoji čovek koji je dužan, ali je propao. Njegovi zajmodavci kada mu govore da im vrati dug, obraćaju mu se grubo ili ga zlostavljaju i tuku, a on je nemoćan da se suprostavi i treba sve da podnese. Njegov dug prouzrokuje ovakvo podnošenje.
Na isti način, ukoliko je čovek ispunjen čulnom čežnjom za određenom osobom, on će, pun strasne žudnje za objektom svoje čežnje, biti vezan za njega. Čak i ako mu se ta osoba obraća grubo ili ako bude mučen ili pretučen, on će sve to podneti. Njegova čulna želja prouzrokuje ovakvo podnošenje. Na taj način, čulna želja jednaka je dugovanju.

2. Ljutnja

Ukoliko čovek pati od mnogih bolesti, i ponudi mu se čak i med i šećer, on neće uživati u njihovom ukusu, zbog svoje teške bolesti; on će sve odbacivati žaleći se: “Gorko je, gorko!”
Na isti način, ukoliko je neko srditog temperamenta čak i neznatno opomenut od svoga učitelja ili nastavnika koji mu želi najbolje, on ne prihvata savet. Govori : “Previše me mučiš!”, pa će napustiće monaški red ili će se otići i jadikovati. Kao što bolesna osoba ne uživa u ukusu meda i šećera, tako i onaj koji ima bolest ljutnje neće uživati u ukusu Budinih darova, koji se sastoje od sreće meditativnog zadubljenja itd. Na ovaj način, zlovolja odgovara bolesti.


3. Lenjost i tromost

Osoba je zadržana u zatvoru za vreme prazničnog dana, tako da nije mogla videti niti početak, niti sredinu, niti kraj praznika. Ukoliko ona bude oslobođena sledećeg dana i čuje ljude kako govore: “Oh, kako je prekrasna bila jučerašnja svečanost! O, ti plesovi i pesme!” neće dati bilo kakav odgovor. Zašto neće? Zato što lično nije uživala u slavlju.
Slično, čak i ako sluša vrlo rečit govor o Dhammi, monah obuzet lenjošću i tromošću neće znati ni za početak, ni za sredinu, ni za kraj. Ukoliko nakon govora, čuje njegovu pohvalu: “Kako je prijatno bilo slušati Dhammu! Kako je interesantna bila tema i kako su dobra poređenja!” on neće biti sposoban da kaže ni jednu jedinu reč. A zašto neće? Zato što, zahvaljući svojoj lenjosti i tromosti, nije uživao u govoru. Na taj način, lenjost i tromost su uporedivi sa zatočeništvom.

1. Uznemirenost i kajanje

Robu koji želi da se provede na dan praznika reče gospodar: “Idi brzo na to i to mesto! Ima hitan posao da se obavi. Ukoliko ne odeš, odseći ću ti i ruke i noge, kao i uši i nos!” Čuvši tako, rob će brzo požuriti kao što mu je naređeno, i neće biti u mogućnosti da uživa u bilo kom delu festivala. To je zbog njegove zavisnosti o drugima.
Slično je i sa monahom neupućenim dobro u Vinayu (monaška pravila ponašanja), koji je otišao u šumu imajući u vidu osamljivanje. Ukoliko u bilo čemu, pa makar i u pitanju dozvoljenog mesa (npr. svinjetina) on pomisli da ono nije dozvoljeno (zamenjajući ga medveđim mesom), on mora da prekine svoju osamljenost i, da bi pročistio svoje ponašanje, ode do nekoga dobro upoznatog sa Vinayom. Stoga on neće biti u mogućnosti da uživa u sreći usamljenosti zato što će biti savladan uznemirenošću i kajanjem. Na taj način su uznemirenost i kajanje isti kao i ropstvo.

5. Sumnja

Čovek što putuje kroz pustinju, uplašen da bi putnici mogli biti opljačkani ili ubijeni ili orobljeni, na svaki zvuk grančice ili ptice, postaće nespokojan i pun straha, obuzet razmišljanjem: “Pljačkaši su došli!” On će hodati nekoliko koraka, a zatim u strahu stati, i tako će se celim putem ponašati; ili će se možda čak i vratiti. Stojeći više nego hodajući, sa mnogo umora i teškoća će dostići bezbedno mesto ili ga čak neće ni dostići.
Slično je i sa onim u kome se sumnja razvila u vezi sa jednim od osam objekata sumnje . Sumnjajući da je Učitelj prosvetljen ili ne, on ne može da ga prihvati sa pouzdanjem, sa poverenjem. Nesposoban da to učini, on ne postiže puteve i plodove svetosti. Stoga, kao što je i putnik u pustinji nesiguran da li su pljačkaši u okolini ili ne, on proizvodi u svom umu, ponovo i ponovo, stanje kolebanja i premišljanja, pomanjkanja odlučnosti, stanje napetosti; i stoga stvara u sebi prepreku za postizanje sigurnog tla svetosti (ariya-bhumi). Na ovaj način, skeptična sumnja jeste kao i putovanje kroz pustinju.

B. Prevladavanje prepreka

U Govoru se kaže: “Ali kad se riješi tih pet prepreka, onda se smatra nedužnim, zdravim, puštenim iz tamnice, slobodnim čovjekom na pouzdanom tlu.”

1. Napuštanje čulne želje

Čovek, uzevši pozajmicu, koristi je za svoj posao i dolazi do napretka. On razmišlja: “Ovaj dug je uzrok neprijatnosti.” On vraća pozajmicu zajedno sa kamatom i ispunjava svoje obećanje. Nakon toga on niti šalje glasnika niti pismo svojim zajmodavcima; čak ako ih i sretne, od njegove volje zavisi da li će ustati sa svoga mesta da ih pozdravi ili ne. A zašto? On im više ništa ne duguje, niti zavisi od njih.
Slično tome, monah razmišlja: “Čulna želja je uzrok smetnji.” On tada razvija šest stvari koje vode ka njenom napuštanju i uklanja prepreku čulne želje. Kao što i onaj koji se oslobodio dugovanja više ne oseća strah i nervozu pri susretu sa svojim nekadašnjim zajmodavcima, tako i onaj koji je ostavio čulnu želju više nije vezan i zarobljen objektima svoje čežnje; čak ako i ugleda prelepe oblike, strast ga neće obuzeti.
Stoga je Blaženi uporedio napuštanje čulne želje sa slobodom od dugovanja.

2. Prevazilaženje ljutnje

Kao što će osobi koja pati od teških bolesti, izlečenoj uzimanjem lekova, biti povraćen ukus za med i šećer, slično i monah razmišlja: “Ova zlovolja prouzrokuje mnogo štete” i razvija šest stvari koje vode ka napuštanju i uklanjanju prepreke ljutnje. Isto kao što izlečeni pacijent uzimajući med i šećer razlikuje ukus, tako i monah prima sa poštovanjem pravila obučavanja i posmatra (njihovu vrednost) sa poštovanjem. Stoga je Blaženi uporedio napuštanje ljutnje sa oporavljanjem zdravlja.

3. Napuštanje lenjosti i tromosti

Postoji pojedinac koja je jedanput, na praznični dan, bio u zatvoru. Ali kada oslobođen bude slavio praznik sledećom prilikom, razmišljaće ovako: “Ranije, zbog greške mog bezumlja, bio sam u zatvoru na dan praznika i nisam mogao da uživam u slavlju. Sada ću biti razuman.” I pojedinac ostaje razuman u svom ponašanju tako da ništa štetno ne pronalazi put do njegovog uma. Uživajući u slavlju govori: “O, kako je prekrasan praznik bio!” Slično i monah shvativši da lenjost i tromost čine veliku štetu, razvija šest stvari koje im se suprostavljaju i tako uklanja prepreku tuposti i tromosti. Isto kao što čovek oslobođen iz zatvora uživa u celom trajanju praznika, čak ako i traje sedam dana, tako je i monah koji je napustio lenjost i tromost sposoban da uživa u početku, u sredini, i na kraju Praznika Dhamme (dhamma-nakkhatta) i konačno postiže stanje arahanta, zajedno sa četvorostrukim znanjem uvida (patisambhida). Stoga je Blaženi govorio o napuštanju lenjosti i tromosti, poredeći ga sa oslobođenjem iz zatvora.

4. Napuštanje uznemirenosti i kajanja

Rob, koji uz pomoć prijatelja, plati otkup svom gospodaru i postane slobodan čovek, ubuduće je u mogućnosti da radi šta želi. Slično i monah, razumevajući veliku smetnju prouzrokovanu uznemirenošću i kajanjem, razvija šest stvari koje im se suprostavljaju i tako prevazilazi uznemirenost i kajanje. Prevazišavši ih, on je kao istinski slobodan čovek sposoban da radi ono što želi. Kao što niko ne može sprečiti slobodnog čoveka da radi šta želi, tako i uznemirenost i kajanje ne sprečavaju više monaha u hodanju sretnim putem samoodricanja (sukhanekkhamma-patipada).
Stoga je Blaženi objasnio prevazilaženje uznemirenosti i kajanja kao slično oslobođenju iz ropstva.

5. Prevazilaženje sumnje

Snažan čovek, koji sa svojim prtljagom u rukama i dobro naoružan, putuje sa društvom kroz divljinu. Ukoliko ga pljačkaši vide, makar i iz daleka, oni će pobeći. Prošavši bezbedno kroz divljinu i stigavši na bezbedno mesto, on će se obradovati svom sretnom dolasku. Slično i monah, videvši da je sumnja uzrok velike štete, razvija šest stvari koje su njen protivotrov i napušta sumnju. Kao što će snažan čovek, naoružan i u društvu, koji razmišlja o pljačkašima koliko i o travi na zemlji, bezbedno izaći iz divljine ka sigurnom mestu; slično će i monah, prošavši kroz divljinu lošeg ponašanja, konačno dostignuti stanje najviše sigurnosti, besmrtno područje Nibbane. Stoga je Blaženi uporedio prevazilaženje sumnje sa dolaskom na sigurno mesto.

Ono što se sada rađa nije novi sustav vjerovanja niti nova religija, duhovna ideologija ili mitologija. Nova duhovnost, transformacija svijesti, rađa se u najvećoj mjeri izvan struktura postojećih institucionalnih religija. To buđenje će biti obilježeno i velikim sudarima sa starim obrascima, konceptima, sustavima i užarenim dogmama.


RASPAD KRUTIH EGOISTIČKIH TVORBI

Dijelom kao rezultat duhovnih učenja koja su se pojavila izvan utemeljenih religija, ali i zahvaljujući utjecaju starih istočnjačkih mudrih učenja, sve se veći broj sljedbenika tradicionalnih religija može osloboditi identifikacije s oblikom, dogmom i strogim sustavom vjerovanja, te otkriti prvobitnu dubinu, skrivenu unutar njihove duhovne tradicije, dok u isto vrijeme otkrivaju dubinu unutar sebe. Shvaćaju da njihova „duhovnost“ nema nikakve veze s onim u što vjeruju, nego s njihovim stanjem svijesti. To pak zauzvrat određuje način na koji će djelovati, u svijetu i postupati s drugim ljudima.
Oni koji ne mogu vidjeti izvan oblika, postaju robovi svojih uvjerenja, odnosno svojih umova. Svjedoci smo ne samo utjecaja svijesti u suvremenom svijetu nego i u porobljavanju od strane ega i njegovog jačanja.

Pojedine religiozne institucije bit će otvorene za novu svijest, druge će učvrstiti svoje doktrine, i postati dio svih onih drugih ljudskih tvorevina pomoću kojih će se kolektivni ego braniti, i „uzvraćati udarac“. Pojedine crkve, sekte kultovi i religijski pokreti u osnovi su egoistični entiteti, toliko strogo identificirani sa svojim zamišljenim pozicijama da sliče na sljedbenike neke političke ideologije koja je bliska jednoj od alternativnih interpretacija stvarnosti.
No, ego je osuđen na postupno raspadanje, kao i svi njegovi vanjski dijelovi, bilo da su u pitanju religijske ili druge institucije, korporacije ili vlade: raspast će se iznutra, bez obzira na to koliko se čine zaštićenima. Najsnažnije strukture,“najnepodložnije promjenama“, bit će prve koje će se razgraditi. Čekaju nas iznenađenja.

Na pitanje kako usklađuje ovo duhovno učenje sa svojim kršćanskim uvjerenjima Oprah je rekla:
Ja sam slobodnomisleća kršćanka koja vjeruje tom učenju, koja vjeruje u svoj put, ali ne vjerujem da je on jedini, ne vjerujem da postoji jedan jedini put do duhovne slobode i mira za svih 6 milijarde stanovnika zemlje, a ne vjerujem niti da je Isusov naum bio osnovati kršćanstvo. Ne postoji konflikt između ovog učenja, koje je čisto duhovno, i bilo koje religije. Sudionici su se složili da su religije postale sile razdvajanja, a ne spajanja.

Za učinkovitu promjenu svijesti Eckhard Tolle ne nudi ništa novo što on i priznaje.

Zapravo cijelo bi se učenje i knjige Tollea u najkraćim crtama mogli opisati kao amerikanizirani Tao, ili pak pozapdanjačena Vedanta s mnogo utjecaja budizma islama i kršćanstva. Međutim, iza svih mogućih fenomenoloških mentalnih konstrukcija stoji istinski doživljeno znanje, uobličeno na, zapadnom čovjeku, razumljiv (na nivou srca) način.


ILUZORNO ,,JA“

Riječ "ja" u sebi sadrži najveću grešku i najdublju istinu, zavisno od toga kako je upotrebljavate. U konvencionalnoj upotrebi, ne samo da je to jedna od najčešće korištenih riječi u svakom jeziku ( zajedno sa srodnim riječima poput "meni", "moje", "mene" i "ja osobno" ) nego je i jedna od onih koje navode na pogrešno tumačenje.

U normalnoj svakodnevnoj upotrebi, "ja" sadrži iskonsku grešku, pogrešnu percepciju onoga što vi jeste, iluzorni doživljaj identiteta. To je ego. Taj iluzorni doživljaj o sebi je ono za što je Albert Einstein, osoba koja je imala uvid ne samo u stvarnost prostora i vremena nego i u ljudsku prirodu, koristio termin "optička iluzija svijesti". To iluzorno "ja" potom postaje osnova za
sve ostale interpretacije ili, točnije, za pogrešne interpretacije stvarnosti ( realiteta ), svih procesa razmišljanja, interakcija i međusobnih odnosa. Vaša realnost postaje odraz prvobitne iluzije.
Dobra vijest je da ako prepoznate iluziju kao takvu, ona se razgradi.

Prepoznavanje iluzije je istovremeno i njen kraj. Njen opstanak zavisi od vašeg pogrešnog vjerovanja da ona predstavlja stvarnost. Razumijevanjem onoga što niste, vaša prava
stvarnost izlazi na površinu. To je ono što će se desiti ako budete nastavili da polako čitate ovo i naredno poglavlje, koja govore o mehanizmu lažnog "ja", koje nazivamo egom.

Dakle, kakva je priroda tog iluzornog "ja"?
Ono na što obično mislite kada kažete ;,ja" nije ono što vi zaista jeste. Monstruoznim činom redukcije, beskonačna dubina onoga što predstavljate, u vašem umu je pogrešno zamijenjena zvukom koji proizvode glasne žice ili mišlju o "ja" i o svemu ostalom s čim se "ja" identificiralo.

Na što se onda "ja" i srodne riječi ( "meni", "moje", "mene") zapravo odnose?
Kada nauči da niz glasova koje proizvode glasne žice njegovih roditelja predstavljaju njegovo ili njeno ime, dijete počinje da izjednačava tu riječ, koja u umu postaje misao, s onim što je on ili ona. U toj fazi pojedina djeca na sebe ukazuju u trećem licu. "Johny je gladan". Ubrzo nauče čarobnu riječ "ja" i izjednače je sa vlastitim imenom, koje su prije toga izjednačili sa sobom. Potom i ostale misli dolaze i spajaju se s prvobitnom "ja-mišlju". Sljedeći korak su misli o "meni" i "mojem", koje označavaju stvari koje su na određeni način sastavni dio "ja".


To predstavlja identificiranje s objektima, što podrazumijeva da dajete identitet stvarima, tj. mislima koje predstavljaju stvari, ispunjavate ih doživljajem vlastitog "ja", i na taj način uzimate njihov identitet.
Kada se "moja" igračka polomi ili je neko uzme, pojavi se duboka patnja. Ne zbog očigledne vrijednosti koju ima ta igračka - dijete će ionako ubrzo izgubiti interes za nju i zamijeniti će je drugim igračkama, drugim objektima nego zbog misli o "mojem".
Igračka je postala dio djetetovog doživljaja sebe, dio djetetovog "ja“. I kako dijete raste, prvobitnoj "ja-misli" pridružuju se i druge misli; identificira se s spolom, osobnim stvarima, tijelom doživljenim čulima, nacionalnošću, religijom, zanimanjem.
Drugi pojmovi s kojima se "ja" poistovjećuje su uloge: majka, otac, suprug, supruga itd, koje predstavljaju akumulirano znanje ili mišljenja, ono što nam se dopada i ne dopada, i stvari koje su se desile "meni" u prošlosti, sjećanja o kojima su misli koje dalje definiraju moj doživljaj o sebi u vidu "mene i moje priče". Ovo su samo neke od stvari iz kojih ljudi izvlače svoj doživljaj identiteta. One ne predstavljaju ništa više do misli koje na okupu održava
činjenica da su zaodjenute doživljajem vlastitog "ja".

Ono na što obično mislite kada kažete "ja" jeste mentalna tvorevina.
Ili preciznije: veći dio vremena niste vi taj koji govori kada kažete ili mislite "ja" - govori određeni dio te zamišljene tvorevine, egoično "ja". Čak i kad dođe do buđenja,i dalje ćete koristiti "ja", ali će ono dolaziti iz mnogo dubljeg mjesta unutar vas.
Većina ljudi se i dalje poistovjećuje s neprestanim tokom uma, s nagonskim razmišljanjem od kojeg se većina ponavlja i koje je besmisleno.

Ne postoji "ja" koja je razdvojeno od njihovih procesa razmišljanja i emocija koje ih prate. To znači biti duhovno nesvjestan. Kada im se skrene pažnja na to da u njihovoj glavi postoji glas koji nikad ne prestaje govoriti, oni upitaju: "Kakav glas?" ili ljutito poriču sve, što naravno i jest glas, jest onaj koji razmišlja, jest neopaženi dio uma. Skoro da se na njega može gledati kao na entitet koji ih je opsjeo.
Pojedini ljudi nikad ne zaborave trenutak kada su prvi put razdvojili sebe od svojih misli i time nakratko doživjeli promjenu identiteta, od onog trenutka kad su bili sadržaj svog uma do onoga kad su postali svijest u pozadini. Nekima se to događa na tako suptilan način da jedva i primijete, ili samo primijete upliv radosti u njihov unutrašnji prostor , a da nisu svjesni razloga.

***
Dio iz radionica i web predavanja Tolle-Oprah

ASHWAGANDHA
(Witania somnifera - ona koja donosi san) Glavna biljka za podizanje imunološkog sustava i hrana za mozak. Ashwagandha u prijevodu znači: miris konja - daje vitalnost i seksualnu energiju konja.

Energetski uravnotežuje: Vatu i Kaphu, blago povećava Pittu

Djeluje na tkiva: djeluje na sva, ali uglavnom na mišično, na masnoću, kosti, moždinu/živce, reproduktivna

Djeluje na organe: pluća i bubrege

Sustav: živčani, reproduktivni i dišni

Djelovanje: sredstvo za umirenje, afrodizijak, smiruje živce, podmlađuje, hrana za mozak, protuupalno, prehranjuje sva tjelesna tkiva, uključujući zglobove i živce, ubrzavanje oporavka nakon bolesti.

Korištenje kod: općenite slabosti, psihičke iscrpljenosti, umora, bolova, revitalizacije , usporavanja starenja, seksualne slabosti, neplodnosti, gubitka pamćenja, gubitka energije u mišićima, pretjeranog rada, nesanice, paralize, slabog vida, reume, kožnih bolesti, kašlja, teškog disanja, anemije, otečenih žljezda, imunoloških problema, slabosti leđa i koljena.

Upozorenje: ne uzimati kod zatvora, velike doze mogu izazvati probavne poremećaje.

Opis: Poznata je kao Indijski Ginseng, izgrađuje koštanu moždinu, sprečava starenje. Jedna od najboljih biljaka za um - razbistruje ga i njeguje, regenerira hormone. Ashwagandha je najpoznatija po snažnom djelovanju koje pomaže da se um i tijelo bolje prilagode stresnim situacijama. Hrani živce i poboljšava živčani sustav kako bi se zadržala smirenost tokom stresnih situacija. Tradiocionalno se koristi za ubrzavanje oporavka nakon bolesti. Također je dobra za ljude koji se bave fizičkim radom pomažući tijelu da se prilagodi fizičkom stresu. Ona djeluje kao snažan tonik za vitalnost i starost. Prehranjuje sva tjelesna tkiva, uključujući zglobove i živce. Povećava sva tri aspekta uma: shvaćanje, pamćenje i sjećanje. Ashwagandha prehranjuje krucijalnu povezanost um - tijelo i psihoneuro imunološku reakciju. Pomaže u koordinaciji uma i čula, što je bitno za dobar i kvalitetan san. Uravnotežuje um, što je važno za osjećaj sreće kod mentalnog i emocionalnog stresa. Povećava kvalitetu i kvantitetu Ođasa koji je glavni kordinator između tijela i svjesnosti. Pomaže čistoj svjesnosti da sklizne u fiziologiju. Pomaže u čiščenju raznih nečistoča iz kanala u tijelu. Ashwagandha povećava vitalnosti i posjeduje afrodizijačka svojstva. Ashwaganda podiže imunitet, te blagotvorno djeluje na nuspojave zračenja i kemoterapije,a mogla bi izravno ograničiti rast stanicea raka. Kemijske analize su pokazale da je ashwagandha pravi rudnik minerala i biološki vrijednih tvari kao što su: kalcij, magnezij, željezo, cink, kobalt, bakar, vanadijum, vitalo-laktoni, fenolne komponente i tanini, flavonidi, proteini i slobodne amino kiseline, saponini, glikozidi, alkaloidi. Ekstrakt ashwagande može povećati osjetljivost stanica raka na djelovanje terapije zračenjem. Budući da štiti zdrave stanice, a kancerozne čini podložnijima terapiji, ona bi mogla imati važnu ulogu u suvremenom liječenju raka. Istraživanja utjecaja ashwagande na moždane valove otkrila su djelovanje na receptore GABA-e, na kojima djeluju i lijekovi poput Valiuma i Ativana. Drugi istraživaću su dokazali da ta biljka djeluje na receptore acetilkolina, poznatih po važnoj ulozi u preocesuiranju pamćenja. Izvješće o muškarcima i ženama koji su 40 dana redovito primali Ashwagandu, otkrilo je da su pripadnici skupine koja je uzimala Ashwagandu postigli bolje rezultate testova logičkog razmišljanja, rješavanja problema i vremena reakcije, nego pripadnici kontrolne skupine koji su uzimali Ginseng.

Ako se pomiješa s vrućim mlijekom i uzme prije spavanja, pomaže kod nesanice i tjeskobe. Ako tabletu ili čajnu žličicu Ashwagande u prahu otopite u vrućem mlijeku zaslađenom medom ili šećerom, pojačat ćete njeno sedativno djelovanje.

http://www.magazin.ba/featured/osnovni-uzrok-raka-otkriven-jos-prije-jednoga-stoleca-ali-je-sve-do-sada-skrivan-od-javnosti-16336.html
Osnovni uzrok raka otkriven još prije jednoga stoljeća, ali je sve do sada skrivan od javnosti!
Nevjerovatna novost: osnovni uzrok raka bio je službeno otkriven već decenijama (1923), a pronalazač je 1931. za to dobio Nobelovu nagradu iz medicine.
Od tada ništa nije bilo napravljeno od tog dostignuća, već se samo nastavilo, po cijelome svijetu sakupljati novac za dalja istraživanja preko raznoraznih institucija, kao na primjer italijanski airco.
Kada je glavni uzrok raka već bio poznat.
Veoma mali broj ljudi u čitavom svijetu zna za to, jer je ta istina sakrivena sa strane farmaceutske i prehrambene industrije.
Godine 1931. Nemački naučnik Oto Hajnrih Varburg primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka.
Upravo tako. Otkrio je osnovni uzrok nastanka raka, i zato primio Nobelovu nagradu.
Otto je otkrio, da je rak rezultat anti-fiziološke snage i anti-fiziološkog načina života.
Zašto? Zato što jednim anti-fiziološkim načinom ishrane (dijeta na osnovi hrane koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću, tijelo stvara kiselu sredinu, (u slučaju fizičke neaktivnosti stanice nisu dovoljno snabdijeveno kiseonikom).
Ćelijska zakiseljenost uzrokuje izbacivanje kiseonika. Pomanjkanje kiseonika u ćelijama stvara kiselu sredinu.
Rekao je: “Pomanjkanje kiseonika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako neko ima jedno ima i drugo”.
To znači, ako neko ima pretjeranu kiselost, dakle automatski će imati pomankanje kiseonika u svom sistemu. Ako nedostaje kiseonik imati ćete zakiseljen organizam.
Takođe je rekao: “Kisele supstance odbijaju kiseonik, s obzirom na bazične, koje privlače kiseonik.”
Dakle, kisela sredina je sredina bez kiseonika
Izjavio je: “Lišiti stanicu za 35% njenog kiseonika za 48 sati možete je pretvoriti u rakastu stanicu.
“Sve normalne ćelije imaju apsolutnu potrebu za kiseonikom, međutim tumoralne stanice mogu živjeti bez njega”. (Pravilo bez mogućnosti izuzeci).
“Tumorska su tkiva kisela, dok su zdrava tkiva alkalna.”
U svom djelu “Metabolizam tumora”, Otto je pokazao, da su svi kancerogeni oblici okarakterisani sa dva fundamentalna uslova: krvnom kiselosti i hipoksijom (pomankanje kiseonika).
Otkrio je, da su tumoralne stanice anaerobne (ne udišu kiseonik) i ne mogu preživjeti u prisustvu visokih koncentracija kiseonika.
Tumoralne stanice mogu preživeti samo glukozom i u sredini bez kiseonika.
Stoga, karcinom nije ništa drugo nego odbrambeni mehanizam, koji imaju neke telesne ćelije, kako bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kiseonika.
Da zaključimo: Zdrave ćelije žive u alkalnoj sredini punoj kiseonika, koja omogućava normalno funkcionisanje. Tumoralne stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kiseonikom.
VAŽNO: Nakon što je završen probavni process, hrana, u zavisnosti od kvaliteta proteina, ugljenih hidrata, masti, vitamina i minerala, osigurava i stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u telu. Drugim riječima … sve zavisi od toga šta se jede.
Kiselo ili alkalno stanje mjeri se PH skalom čije vrednosti idu od 0-14, gde je 7 neutralna zona. Od 0-7 je kiselo 7-14 je alkalno.
Važno je znati kako kisela ili alkalna hrana utiče na zdravlje, pošto stanice, da bi mogle uspješno funkcionisati trebale bi se nalaziti u ph lagano alkalnom (nešto malo iznad 7).
U zdravoj osobi pH krvi nalazi se između 7,4 i 7,45.
Ako je pH krvi u neke osobe ispod 7, završava u komi.
HRANA KOJA zakiseljuju TIJELO:
* Rafinisani šećer i svi njegovi derivati. (Od svih je najgori, jer nema bjelančevina, bez masti je, nema vitamina niti minerala, samo rafinirani ugljeni hidrati, koji drobe gušteraču). Njegov pH je 2,1 (veoma kiseo). * Meso, (sve vrste) * Proizvodi životinjskog porijekla (miljeko i sirevi, skuta jogurt itd) * Rafinisana sol
* Rafinisano brašno i svi njegovi derivati. (Tjestenina, torte, keksi itd)
* Hljeb. (Najveći dio sadrži oksidirane masti, margarin, so, šećer i konzervanse)
* Margarin.
* Kofein. (Kafa, crni čaj, čokolada)
* Alkohol.
* Duhan. (Cigarette)
* Antibiotici i generalno svi lijekovi.
* Bilo koja kuhana hrana. (Kuhanje uništava kiseonik povećavajući kiselost hrane)
* Sva industrijski prerađena hrana, u konzervama, koja sadrži konzervanse, vještačke boje, arome, stabilizatore itd.
Krv se neprestano sama reguliše kako ne bi upala u metaboličku kiselost, kako bi garantovala dobru funkcionalnost i optimizovala ćelijski metabolizam. Tijelo mora imati temelje prehrambenih minerala za neutralizaciju krvne kiselosti u metabolizmu, ali sva spomenuta hrana (pogotovo rafinirana-prerađena) zakiseljuje krv i zaražuju tijelo.
Moramo voditi brigu, da s modernim stilom života, ovu hranu jedemo barem tri puta dnevno, 365 dana u godini i sva je ta hrana anti-fiziološka.
HRANA KOJA alkalizira. * Sve sirovo povrće. (Neko je kiselo po okusu, ali u tijelu reaguje pa postaje alkalno. Neko je pomalo kiselkasto, ali uza sve to stvaraju osnovu za pravinu ravnotežu) Sirovo povrće proizvodi kiseonik, kuhano NE.
* Voće, isto tako. Na primjer, limun ima pH factor približno 2,2, uza sve to unutar tijela ima veoma visok stepen alkalnosti. (Možda najjači od svih – nemojte, da vas zavara njegov veoma kiseli ukus). * Voće proizvodi dosta kiseonika. * Neko sjemenje, kao na primer bademi (mendule) jako su alkalni.
* Integralne žitarice: jedina alkalizirajuća žitarica je proso. Sve su ostale žitarice lagano kisele, uza sve to, kako idealna ishrana treba i određeni procenat kiselosti, treba neke i trošiti. Sve žitarice moraju se jesti kuhane. * Med ima veoma visoku alkalnost. * Hlorofil: bilje je veoma alkalno. (Pogotovo aloa vera)
* Voda je važna za proivodnju kiseonika. “Cronična dehidracija je najvažnija tjelesna napetost i korijen najvećeg dijela svih degenerativnih bolesti.” Potvrđuje dr.Feidoon Batmanghelidj.
* Vježbanje daje kiseonik cijelom tijelu. “Sjedeći način života uništava život”.
Idealno je imati 60% alkalnu ishranu, nego kiselu, i prirodno je izbjegavati proizvode koji su u većini kiseli, kao što su gazirana industrijski proizvedena pića, rafinisani šećeri, kao i svi zaslađivači.
Ne zloupotrebljavajte sol, koristite je što je manje moguće.
Za bolesne osobe, idealno je da ishrana bude 80% alkalna, izbegavajući sve štetne proizvode.
Ako imate karcinom savet je, da alkalizira tijelo što je više moguće.
Dr.George V.Crile iz Klivlenda, jedan od najpriznatijih hirurga na svijetu otvoreno izjavljuje: “Sve smrti takozvane” prirodne “nisu ništa drugo nego terminalna tačka kisele zasićenosti tijela.”
Kao što je ranije naglašeno, potpuno je nemouće, da se rak pojavi u nekoj osobi, koja oslobađa tijelo svih kiselosti 01:00 alkalnom ishranom, koja povećava pijenje čiste vode i koja izbjegava hranu koja proizvodi kiselost.
Uopšteno, rak se ne ugovara, niti se naslijeđuje. Ono što se nasleđuje su prehrambene i ambientalne navike te način života (stil života). To može proizvesti rak.
Menchen je napisao: “Borba života je protiv zadržavanja kiselosti”.
“Starenje, pomanjkanje energije, stress, glavobolja, srčane bolesti, alergije, eksceme, koprivnjača, astma, bubrežni kamenci, arterioskleroza, između drugih nisu ništa drugo nego akumuliranje kiselosti.”
Dr Theodore A. Baroodi napisao je u svojoj knjizi “Alkalizirati ili umrijeti” (alcaline o Die):
“U stvari, nisu važna bezbrojna imena bolesti, ono što je važno, da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselih otpadaka u tijelu.”
Dr Robert O. Ioung je rekao:
Povećana zakiseljenost organizma uzrok je svih degenerativnih bolesti. Ako dođe do poremećaja ravnoteže i organizam započne skladištiti kiselost i njegove otpadke u većoj mjeri nego što ih može izlučiti onda se manifestuju bolesti. “
A HEMOTERAPIJA?
Hemoterapija zakiseljuje tijelo do te mjere, da tijelo mora posegnuti za alkalnim rezervama organizma, kako bi neutralisalo kiselost, žrtvujući mineralne osnove (kalcijum, magnezijum, kalijum) ugrađene u kosti, zube, udove, nokte i kosu. Iz tog razloga primjećujemo promjene na licima, koje primaju taj tretman, između ostalog i opadanje kose. Za tijelo ne znači ništa biti bez kose, ali je jedan kiseli pH značio bi smrt.
Ništa od svega ovoga nije ispričano ili opisano. Sve naznake, industrija raka (čitaj: farmaceutska industrija) i hemoterapija su najunosnije aktivnosti koje postoje, to ne dozvoljavaju … Govori se o multi miliunskom bogastvu, pa vlasnici ne žele, da se to obznani.
Sve ukazuje, da farmaceutska industrija zajedno sa prehrambenom industrijom su jedno te isto tijelo i da je zavjera da 1 pomaže drugom u zaradi.
Što je više ljudi bolesno, tim više raste zarada farmaceutske industrije. Da bi bilo što više pacijenata potrebno je tim više hrane smeće, toliko koliko je proizvodi prahrambena industrija.
Koliko nas je več čulo novost, da neko ima rak i da drugi pri tome kaže: .. “Moglo se to desiti svakome …”
NE, NIJE MOGLO!!!
Izvor: Magazin.ba / radiopoljubac.net

Sai Pitanja i dogovori
(iz knjige Istina koja oslobada)

PITANJE: Zasto nema vidljive promjene u nasim zivotnim obrascima.

SAI: Stovanje, pokora, meditacija, pjevanje, sve su to svete aktivnosti
koje daju smisao i svrhu vasem zivotu te vam koriste, ali ne mozete
ih nazvati duhovnim.
Sve su to dobra djela i pomazu vam da na svet nacin provedete vrijeme.
Sve sto cinite s umom, s egom i osjecajem za "ja" ne moze biti duhovno.
Istinski duhovni put je samoistrazivanje prave prirode bica- atmavicara.
Istinsko sebstvo atman nadilazi vrijme i prostor, u njemu nema dvojstva.
Istinska duhovnost znaci biti svijestan Sebstva.
To je Bog.
Budite iskreni i radite duhovne vjezbe.
To je duhovni nacin zivota.

* * * *

SAI: Um sve iskrivljuje.
Nema povezanosti izmedu onoga sto kazete i onoga sto dozivljavate.
Kazete da je Bog posvuda, ali to je samo izraz, rjecit i verbalno...
Imate li uistinu snaznu vjeru da je Bog prisutan u svemu?
Jeste li iskusili tu bozanskost koja sve prozima?
Vi samo ponavljate kao papiga.

* * * *

Pitanje : Ne postoji razumijevanje izmedu dvoje ljudi, vec samo uzajamna
svađa i neslaganje.Tesko se moze naci jedinstvo ili bratstvo izmedu dvoje
ljudi. Zasto je to tako?

SAI Odgovor: Postoji nesto sto morate jasno razumjeti kad razmisljate
o jedinstvu i razlicitostima medu ljudima. Što je to? Danas nema razumijevanja
cak ni izmedu dvoje ljudi. Nedostatak razumijevanja glavni je uzrok svih
sukoba, neprijateljstava i razlicitosti.
To je zato jer ljudi nisu medusobno uskladeni.
Prilagodavanje je moguce samo ako postoji razumijevanje.
Ali danas ljudi idu u suprotnom smjeru. Vi mislite da se najprije morate
prilagoditi jedan drugome pa tek onda razumjeti. No to je krivo. Najprije se
morate razumjeti, a onda prilagoditi.
Evo jednog primjera. Kad postoji savrseno razumijevanje izmedu tebe i tvoje
supruge, tada joj nije vazno ako se iz ureda kasno vratis kuci. Njoj je žao
sto si dugo radio i ona suosjeca s tobom. Sa svom svojom briznoscu i
ljubavlju ona ti donosi salicu kave da se osvjezis. Ali ako slucajno postoji
i trunka nerazumijevanja a vratis se iz ureda kasno, cak ako zakasnis i pet
minuta, u kuci ce izbiti pravi gradanski rat. Zasto? Nerazumijevanje je
uzrok njezine nemogucnosti da ti se prilagodi. Ona zato postavlja ovakva
pitanja »Gdje si bio dosad?« »Kamo si isao?« S kim si bio?« Dakle, neophodno
je razumijevanje. Ljubav zivi u sirenju, a umire u uskracivanju.

* * * *

SAI: Nikad ne gubite vrijeme. Tezite za cjelovitoscu, skladom, mirom i
sigurnoscu. Njegujte ljudske vrijednosti i ostvarite bozanskost u sebi.
Politika bez nacela, trgovina bez morala, znanost bez covjecnosti te odgoj i
obrazovanje bez karaktera ne samo da su beskorisni vec su i opasni. Budite
savrseni, idealni ljudi. Vi ste od Boga i Njegova ste iskra, stoga vase
osobine trebaju biti bozanske, a ne demonske. Govorite da ste ljudsko bice,
ali to je tek napola istinito. Trebate reci: »Ja nisam zivotinja«. Odrecite
se zivotinjskih osobina jer ako imate i bozanske i zivotinjske osobine,
znaci da vam je um dvostruk. Covjek koji ima dvostruki um napola je slijep.
Postavite li strop nad svojim zeljama, bit cete sretni. Onaj tko ima mnogo
zelja najsiromasniji je covjek, a onaj tko je u srcu zadovoljan, najbogatiji
je. Vrlina je vaznija od novca.Trebate znati svrhu i cilj zivota. Zivot
niste dobili da biste samo jeli, pili i spavali. I zivotinje to rade.

* * * *

Pitanje: što odvaja ljudska bića od životinja?

SAI: Sposobnost razlucivanja odvaja covjeka od zivotinje. Bozanska snaga
prisutna je svugdje u kreaciji. Samo covjek ima mogucnost prepoznati tu
snagu. Ni jedno zivo bice osim covjeka nije nadareno inteligencijom i tako
visokom sposobnoscu razlucivanja da bi spoznao Atmu. Zato je covjek na vrhu
kreacije i zato Sasthre kazu da je biti roden kao covjek vrlo rijetka sreca.
Covjek ima kvalitete koje su potrebne za istrazivanje uzroka Kreacije; on
ima u sebi teznju i kapacitet.
Samo se covjek uz svoj napor moze uzdici na vise stupnjeve duhovne
evolucije. Nijedna druga zivotinja to ne moze. Krotitelji zivotinja u
cirkusu mogu istrenirati tigra da izvede razne trikove, ali ne mogu mu
promijeniti njegovu prirodu. Ne mogu ga nauciti da zivi od trave i da ne
jede meso. Ali covjek je drukciji. Njegova priroda moze se izmijeniti
vlastitom disciplinom i naporom. On svojom voljom moze kontrolirati zle
misli i ideje koje mu se pojavljuju u umu. Zato se smatra velikim darom
roditi se kao covjek.
Specijalni instrument kojim je Bog izmijenio covjeka, nazvan Buddhi ili
intelekt, covjek treba koristiti da bi svladao sva osjetila koja ga vuku
prema dole. Intelekt treba koristiti da bi se otkrilo znacenje uzdizanja od
covjeka do Bozanskog. On mora pomoci covjeku da realizira u sebi Boga. U
svijetu koji je pun kontradikcija, covjek stalno mora birati izmedu onog sto
je dobro i pravilno i onog sto je lose i nepozeljno. Covjek koji nema takvu
mogucnost razlucivanja - zivotinja je. Covjek ne smije sebi dozvoliti da ga
vodi um. On mora slijediti put svoje inteligencije / Buddhi /. Sve dotle dok
slijedite um, ne mozete zadobiti Madhavu / Bozanskost /.

* * * *

Teluski stihovi kazu: Bez karaktera gori si od majmuna.
Uvijek imajte na umu tri vazne stvari. Prvo, ne vjerujte ovom svijetu.
Katkad vas svijet ne samo obmanjuje i zbunjuje, vec vas i izdaje. Drugo,
nikad nemojte zaboraviti na Boga koji je uvijek s vama, u vama, oko vas,
ispod vas, posvuda. I ne samo to, i vi ste Bog. Trece, nemojte se bojati
smrti jer ona je neminovna. Zapravo smrt je odjeca zivota. Kroz zivot
slijedite sveti put drzeci se jedinstva misli, rijeci i djela.

* * * *

Ima jos nesto sto zelim da znate. Otvorite srca a zatvorite usta. Danas
ljudi govore ono sto zapravo ne misle, njihova su srca puna ljubomore,
tastine, zavisti i mnogo cega drugoga. Ja zelim da otvorite srce i budete
slobodni od svega sto ga zagaduje, a zatvorite usta.' Drzite se Boga kao
svoga krajnjeg cilja i odredista. To je ono na sto mislim kad kazem:
»Ruke u drustvu, a glava u sumi.«
Podijelite Svamijevu poruku sa svima. Prvo, imajte vjeru u sebe, tada cete
moci imati povjerenje u Boga. Stvarni uzrok problema danasnjice lezi upravo
u tome sto nemate vjere u sebe, nemate samopouzdanja.

* * * *

Pitanje: Sto trebam uraditi, Svami, da bih bio spreman za Zlatno Doba?

SAI: Drzi se istinitosti svojih uvjerenja. Budi spreman za izazove...
Budi spreman suociti se sa svakom situacijom...
Jacaj svoju vjeru u Boga. Budi spreman izvrsiti zadacu koja ti je odredena,
da budes instrument u misiji s kojom ce Bozanskost doci.

* * * *

SAI: Sav zivot moze teziti ljudskom rodenju.
No samo kroz ljudsko rodenje moguce je spoznati Boga.
Gubiti vrijeme je najveca glupost. Tu i sad je pojedinac.
Tu i sad je prilika da ostvari apsolutni cilj zivota.
Tko moze biti siguran u uvjete i status svog iduceg rođenja?
Ni trenutak ovog zivota ne smije biti izgubljen.


Pripremili Goga i Laci

http://tajnalavande.freshcreator.com/http://tajnalavande.freshcreator.com/

PRVI STUPANJ REIKI POLOŽIO 26.05.2013.