Udruga Aktivni Student (AKSTU) Zadar

srijeda, 31.10.2007.

Sastanak u studentskom domu i zahtjev stanara

Sinoć je u studentskom domu, sa početkom u 19 sati, održan sastanak vezan za najnovije poskupljenje stanarine u domu. Na sastanku, kojem su prisustvovale sve zainteresirane strane, nije donešen nikakav zaključak, pa će, izgleda, zadnju riječ o svemu imati Senat Sveučilišta. AKSTU je prije tjedan dana priložio prorektorici za nastavu Dijani Vican svoj zahtjev Senatu u kojem je tražio stopiranje odluke o poskupljenju. Prorektorica je naš zahtjev priložila Senatu. Tome zahtjevu će se pridružiti i zahtjev predstavnika stanara doma koji su oni sinoć izradili i ljubazno nam ga ustupili, pa ga u cijelosti prenosim na blogu. Osim toga na Senatu će svoja mišljenja iznijeti i direktori Doma, SC-a i prorektorica za nastavu. Bilo je razgovora o neposluhu stanara koji odbijaju platiti nove cijene. Predsjednik AKSTU-a Željko Primorac im je rekao da će AKSTU sa svom svojom logistikom stati iza studenata, odlučili oni plaćati ili ne plaćati, te da se AKSTU-u uvijek mogu obratiti, kao što su mogli i dosad. Slijedi zahtjev stanata doma:

Stanari studentskog doma u Zadru
Dr. Franje Tuđmana 24d
23000 Zadar

SENAT SVEUČILIŠTA U ZADRU

PREDMET: Molba
Poštovani,

dana 30. listopada 2007. godine u prostorijama studentskog doma održan je redoviti godišnji sastanak. Na sastanku su sudjelovali sljedeći: pročelnica Sveučilišta dr. sc. Dijana Vican, voditeljica studentskog doma Ivanka Šubašić, voditelj studentske službe Vinko Muštra, predstavnici udruge AKSTU, predstavnici Studentskog zbora, predstavnici stanara studentskog doma te ostali stanari.
Na sastanku se među ostalim raspravljalo i o poskupljenju cijene smještaja u studentskom domu. Prijedlogom stanara i ostalih studentskih predstavnika i suglasnošću ovlaštenih sveučilišnih, gore navedenih predstavnika, upućujemo Vam ovu molbu s ciljem sniženja cijene smještaja u studentskom domu.
U srpnju ove godine na posljednjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zadru u akademskoj godini 2006./2007. donesena je odluka o poskupljenju cijene smještaja sa dotadašnjih 130,00 kn na 300,00 kn. Sukladno s ovogodišnjim povećanjima cijena smještaja ostalih studentskih domova u Republici Hrvatskoj smatramo da je ovo poskupljenje od 170,00 kn naglo i previsoko.
Stanari se slažu da je prihvatljiva cijena 200,00 kn, stoga Vas molimo na razumijevanje.

Sa poštovanjem,
stanari studentskog doma.

Predstavnik stanara studentskog doma
Ivan Gambiroža

- 09:18 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 24.10.2007.

Sastanak AKSTU-a sa predstavnikom Sveučilišta

Danas je delegacija AKSTU-a u sastavu Peručić, Primorac, Kravić i Radonić održala sastanak sa novom prorektoricom za studentska pitanja, dr. Dijanom Vican. Glavna tema razgovora bilo je nedavna odluka o poskupljenju stanarine u studentskom domu sa 130 na 300 kuna. Kako je prorektorica tek par tjedana na sadašnjoj fnkciji, morali smo joj potanko objasniti kakva je situacija u domu. Upozorili smo je kako su stanari studentskog doma zbog naglog poskupljenja odbili platiti stanarinu, te kako AKSTU, skupa sa svim zainteresiranim stranama želi preko kompromisa doći do rješenja koje će dovesti do obostranog zadovoljstva. Sastanak zainteresiranih strana (AKSTU, stanari, uprava doma, uprava studentskog centra i predstavnik sveučilišta) održati će se u nekoliko sljedećih dana kako bi svi skupa došli do rješenja.
Uz ovo, dotakli smo se još nekih problema na našem Sveučilištu, gdje smo upozorili na neke tehničke nedostatke u funkcioniranju istog, a koji su lako rješivi. Tako smo zatražili da se ispred referade postavi tzv. redomat (kao što postoje u bankama), te bi pomoću brojeva značajno smanjili gužve ispred referade. Također smo zatražili fiksno radno vrijeme referade i produljenje vremena za rad sa studentima. Isto tako smo zatražili da vrijeme posuđivanja knjiga iz Sveučilišne knjižnice bude produljeno na još nekoliko sati (trenutno knjižnica radi od 10.30 do 14.30).
Gospođa Vican se složila da se spomenuti tehnički problemi mogu lako riješiti i da će se na tome raditi, a što se tiče studentskog doma, morati ćemo pričekati zakazani sastanak u studentskom domu i poslušati argumente svake strane.

- 13:06 - Komentari (14) - Isprintaj - #

utorak, 23.10.2007.

Bilo je to godine... dvije tisuće i neke...

Neki dan je otvoren veliki novi kampus na Borongaju u Zagrebu, koji su već počeli koristiti zagrebački studenti. Ministar Primorac je izjavio kako će Borongaj, kad bude radio punim kapacitetom, moći primiti 30 tisuća studenata. Na svečanom otvaranju pojavio se cijeli državni vrh (Mesić, Sanader i vlada) i svi su nakon govora skupa otišli ručati u novu studentsku menzu. Na Dnevniku se lijepo moglo vidjeti da je ponuda menze bila stvarno velika i raznovrsna i bilo je zanimljivo gledati naše političare kako sa pladnjom stoje i čekaju da im se servira ručak. Nakon odlaska političara - potop! Sutradan menza uopće nije radila, a nije kvalitetno organiziran gradski autobusni promet za studente. U ovom tekstu mi nije namjera puno govoriti o Zagrebu i zagrebačkim studentima, već upozoriti na nešto drugo. Da se ta situacija dogodila u Zadru, tj. da je menza za vrijema političara bila puna i raznovrsna, a nakon političara prazna, mi zadarski studenti bi to nekako lakše izdržali. Pitate se zašto? E zato što bi bar taj jedan dan mogli, prvi put od upisa svog studija, kvalitetno jesti u DHM-u. Zadarski su studenti inače skromni, a kad bi morali birati - dali biti jedan dan lav ili godinu dana srna, uvijek bi odabrali lava. Kruh na sadašnji daj nam danas - a ne sutra, svi bi rekli, a nakon dobrog ručka u menzi sa političarima, idućih godina bi se svaki dan, nakon lošeg ručka u menzi, mogli sjećati tog jednog hladnog jesenskog dana, kada smo prvi i jedini put jeli obilno i ukusno u DHM-u i to sa radošću prepričavati generacijama koje dolaze.njaminjaminjami

- 15:17 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 19.10.2007.

Održana konferencija za novinare udruge AKSTU vezana za nedavno poskupljenje stanarine u studentskom domu i dosadašnji rad udruge

U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice udruga AKSTU je održala još jednu konferenciju za novinare. Teme razgovora bile su: problem nedavnog poskupljenja stanarine u Studentskom domu te osvrt na dosadašnji rad udruge AKSTU u nepunih godinu dana njenog postojanja. Konferenciji se odazvalo nekoliko elektrončkih i pisanih medija, a istoj je prisustvovalo nekoliko studenata. Na konferenciji su govorili: Željko Primorac (predsjednik), Ines Peručić (potpredsjednica), Branko Radonić (administrator bloga), Ivo Kravić (predsjednik skupštine) i Ivan Gambiroža (vanjski suradnik i predstavnik stanara studentskog doma).
Željko Primorac je prvo istaknuo kako udruga AKSTU daje svu podršku nastojanjima stanara studentskog doma da se izbore za ostanak ili minimalno povećanje sadašnje stanarine. Naveo je kako iznenadno poskupljenje sa 130 na 300 kn (u rujnu čak i na 380) uopće nije u skladu sa namjenom doma koji bi trebao primati studente izrazito lošeg imovinskog stanja. Rekao je kako su domovi izgrađeni doprinosima i radom naših roditelja - poreznih obveznika, pa, kao socijalna kategorija, ne bi trebali odražavati kretanje cijena u općoj ekonomiji naše zemlje. Neki su optuživali kako većina studenata doma ima stipendiju od 700 kuna, ali ako imamo na umu da je ta stipendija u većini slučajeva gotovo jedini izvor njihovih prihoda, poskupljenje će izravno utjecati na njihov opći standard. Primorac je istaknuo kako kako je udruga uputila zahtjev Senatu za suspenziju poskupljenja stanarine, i ako sadašnja cijena ostane AKSTU i stanari doma će blokirati dom. Iskreno se nadamo da do toge neće doći, ali sve ovisi o Senatu.
Na iste je stvari upozorio i vanjski suradnik AKSTU-a, Ivan Gambiroža, koji je na konferenciji sudjelovao u ulozi predstavnika stanara doma. Također je istakao kako je peticiju protiv poskupljenja doma potpisalo 128 od 196 studenata doma. Potpisali bi i svi ostali, da su tad bili u domu, a ne doma, gdje su otišli na praznike.
Nakon kolega, ja sam se obratio okupljenim novinarima. Nisam se bavio problemima doma, već sam u kratkim crtama opisao dosadašnji rad udruge AKSTU koja je osnovana prije oko godinu dana. Opisao sam naš dosadašnji rad te istakao sam kako prije i poslije AKSTU-a ništa nije i neće biti isto na ovom Sveučilištu.
U ovih godinu dana promijenila se opća klima učmalosti i pasivnosti među studentima ovog Sveučilišta, koji su shvatili da se mogu izboriti sa svoja prava, i da je to na kraju krajeva i njihova obveza. Za tu činjenicu, najviše je zaslužan AKSTU, odnosno grupica mladih ljudi koja stoje iza tog imena.
Nakon nekoliko novinarskih pitanja završila je i ova konferencija za novinare.

- 12:24 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 17.10.2007.

Sastanak AKSTU-Grgurević


Jučer je u 9 sati održan novi sastanak predstavnika AKSTU-a i zadarske gradske vlasti. Delegaciju AKSTU-a činili su predsjednik udruge Željko Primorac i predsjednk nadzornog odbora udruge Ivo Kravić. Grad je predstavljao dogradonačelnik Dražen Grgurević. Na sastanku koji je održan na zahtjev AKSTU-a bilo je riječi o obećanjima koja je gradska vlast dala predstavnicima AKSTU-a u svibnju, a vezani su za traženja AKSTU-a da se studentima omogući besplatni ili barem jeftiniji pokaz za gradski autobusni prijevoz, te za traženja da se ukine nepotrebna diskriminacija Znanstvene knjižnice u Zadru prema studentima-nezadranima koji ne mogu posuđivati knjige iz knjižnice, kao njihovi zadarski kolege.
AKSTU je pohvalio nedavno prebacivanje zgrade DHM-a iz gradske u sveučilišnu upravu u nadi da će se na taj način barem ublažiti sadašnji problemi oko studentske prehrane. Što se tiče autobusnog pokaza, dogradonačelnik Grgurević je rekao kako će autobusni prijevoznik do kraja studenoga izraditi procjenu troškova koje bi odluka o popustu ili besplatnom pokazu mogla stvoriti, a da moramo imati na umu kako bi u slučaju pozitivne odluke za studente, trebalo donijeti takvu odluku i za srednjoškolce, kako ne bi bilo diskriminacije.
AKSTU je na to pristao, ali je u nastavku upozorio na diskriminaciju studenata koji nemaju prebivalište u Zadru, a tiče se nemogućnosti posuđivanja knjiga u Znanstvenoj knjižnici. Znanstvena knjižnica u Zadru, pod upravom je grada, kao jedina takva u Hrvatskoj. Prema tome, dogradonačelnik Grgurević je obećao kako će se u buduća dva-tri tjedna riješiti taj problem i omogućiti studentima nezadranima da posuđuju knjige. AKSTU smatra da ako studenti zadrani mogu posuđivati knjige preko svojih roditelja koji rade u Zadru, ili imaju mirovnu, ne postoji razlog da se takav institut ne proširi na cijelu Hrvatsku, pa tako ako roditelj nekog studenta živi u Drnišu, Kutini, Dubrovniku i sl. isto tako može odgovarati svojom plaćom ili mirovinom za posuđenu knjigu. Također AKSTU je naglasio kako mi ne želimo za vanjsku posudbu knjige koje i dosada nije bilo moguće posuditi (vrijedne stare knjige, spise, karte i sl.), nego samo proširenje sadašnje prakse na sve studente Sveučilišta u Zadru.
Naravno dogradonačelnik je priznao kako se ta diskiminacija mora riješiti u što kraćem roku i kako sam već spomenuo, obećao je rješenja u roku dva-tri tjedna
U nadi da će se obećanja ispuniti do danih rokova AKSTU je završio još jedan sastanak u Gradskoj upravi.

- 10:28 - Komentari (8) - Isprintaj - #

četvrtak, 11.10.2007.

Nešto se napokon radi...

Prema najnovijim informacijama do kojih smo došli, čini se da se napokon počelo više raditi na rješavanju problema prehrane studenata na Sveučilištu u Zadru. Tako saznajemo kako će Sveučilište vrlo brzo preuzeti od Grada na korištenje zgradu DHM-a, gdje bi u najkraćem roku trebao proraditi veliki studentski restoran koji bi bar djelomično riješio problem prehrane zadarskih studenata (pravo rješenje je izgradnja velike menze u novom kampusu). Trebala bi se modernizirati kuhinja koja je stara dvadeset godina. Svoje prostorije će dobiti i Studentski klub, ali i Sveučilište, koje već koristi neke prostorije za potrebe izvođenja nastave Odjela za povijest.
Sveučilište je također osnovalo Poslovni centar Sveučilišta u Zadru, tj. tvrtku koja će preuzeti radnike i infrastrukturu tvrtke DHM. Kako navode mediji, registracija tvrtke obavit će se za nekoliko dana, a potom slijedi potpisivanje ugovora o korištenju s Gradom Zadrom i preuzimanje prostora i svih trenutačnih djelatnika (eZadar).
Nova tvrtka će se baviti najviše rješavanjem problema prehrane studenata modernizacijom infrastrukture, uz subvencioniranje resornog Ministarstva. Odgovorni obećavaju kako će obroci biti kvalitetniji i da se cijena obroka od 16,70kn neće povećavati. Što se tiče neujednačene cijene pojedinih artikala između UNIZD-a i drugih sveučilišta u Hrvatskoj, o tome se još ništa ne govori.
Trenutno u DHM-u pojedine prostorije koriste: HRT studio Zadar, Zadarski plesni ansambl, Radio-klub i brojne udruge. One će postupno morati iseliti iz zgrade DHM-a, kada im se nađu zamjenske prostorije, pa će Sveučilište u Zadru s vremenom preuzeti cijelu zgradu.
Stav udruge AKSTU je slijedeći: drago nam je da se nešto napokon radi na rješavanju jednog od najvećih studentskih problema ovog sveučilišta, tj. problema prehrane. Žao nam je što su bili potrebni studentski prosvjedi i druge akcije AKSTU-a da bi se odgovorni napokon pokrenuli. Odluke spomenute u ovom tekstu su zasad dosta načelne, i AKSTU je vrlo zainteresiran da dobije odgovore od nadležnih, na kakav će se način provoditi modernizacija menze, i dali će cijena hrane zaista ostati na sadašnjoj razini, ako nam je poznato da će za modernizaciju biti potrebna značajna sredstva. Isto tako još ne znamo kako će funkcionirati Studentski klub i do kojeg roka će Sveučilište preuzeti prostorije koje su više nego potrebne za izvođenje nastave Odjela za povijest koji je trenutno podijeljen na dva mjesta (glavna zgrada i DHM) i radi u skučenim uvjetima. Ovo je dobar korak u rješavanju bitnog problema naših studenata i nadamo se da će njegovo rješavanje biti izvedeno na transparentan način, tj. uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana.

- 12:57 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 06.10.2007.

Stalno mjenjanje pravilnika dovodi studente do ludila

Kolega Gambiroža me upozorio na novi dodatak pravilniku Sveučilišta. On se, kao i svi mi, pita tko daje pravo Sveučilištu da stalno mijenja pravilnik o studiranju? Da li se uopće konzultiraju studenti po tome pitanju, i na temelju čega se uopće donose ove iznenadne odluke? Kada će studenti moći dovršiti godinu po pravilima u kojima su je upisali? Ovakvo stanje svakodnevne nesigurnosti studente dovodi do ludila i ozbiljno šteti njihovu fizičkom i psihičkom zdravlju, no oni što izglasuju ove iznenadne odluke očito se ne brinu previše za to. Evo donosim njihovu najnoviju odluku:

SVEUČILIŠTE U ZADRU
OBAVIJEST
STUDENTIMA V. (petog) SEMESTRA STUDIJA STUDENTI V. ( petog) SEMESTRA STUDIJA SU DUŽNI U AKAD.GOD. 2007./2008. PONOVNO UPISATI SVE NEPOLOŽENE PREDMETE IZ III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA.UMJESTO NEPOLOŽENIH IZBORNIH PREDMETE IZ III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA STUDENTI MOGU UPISATI DRUGE IZBORNEPREDMETE IZ III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA.STUDENTI SU DUŽNI U AKAD. GOD. 2007./2008. IZVRŠAVATI NASTAVNE OBVEZE IZ SVIH NEPOLOŽENIH PREDMETA III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA. NAKON PONOVNO IZVRŠENIH NASTAVNIH OBVEZA STUDENTI STJEČU PRAVO POLAGANJA NEPOLOŽENIH PREDMETA III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA, U PROPISANIM ROKOVIMA. STUDENTI KOJI NAKON PONOVNOG UPISA I SLUŠANJA NE POLOŽE PREDMETE III. (trećeg) SEMESTRA STUDIJA U AKAD. GOD. 2007./2008., GUBE PRAVO STUDIRANJA NA TOM STUDIJU.
U ZADRU, 1. 10. 2007. UPRAVA

Pa se ti moj bjedni studente misli, nit´ te tko šta pita, nit´o čemu odlučuješ, osim kad treba iskeširat nekoliko tisuća kuna. I ovo oni zovu bolonjski proces!

- 10:23 - Komentari (5) - Isprintaj - #

četvrtak, 04.10.2007.

VOX POPULI- O gubljenju prava studiranja (2)

Prenosim ogorčenje jednog našeg kolege koji će izgleda izgubiti pravo studiranja, budući da je tako odlučeno na sjednici odjela na kojem studira. Kolega ne zna što će, a moli i za pomoć u savjetima što da učini:
Dragi moji, svi koji ste mislili da pravo školovanja ne možete izgubiti grdno se
varate! To se upravo dogodilo meni! STUDIRAM DVOPREDMETNO I UPRAVO SAM JUČER SAZNAO ODLIČNU VIJEST! Žao m je kolega, ali tako je odlučeno na sjednici! Pitam se što sad! Činjenica je da nisam skupio određen broj bodova, ali zar se ne pada godina? Izgleda da ne! Ovo mi je prvi put da padam i odmah gubim pravo studiranja! Strašno! I nisam sam, još ima takvih kolega! ne želim pokopavati nikoga ali što je sa onima koji su i po par puta ponavljali godinu pa nisu izgubili pravo studiranja? Njima je omogućen prijelaz sa druge na treću bez položenih svih predmeta sa prve, a meni nije dopušteno ponavljanje godine! Katastrofa! To znači da sam ja bezveze izgubio dvi godine ovdje; potrošio para i para i onda tako! KATASTROFA! Nadam se samo da će mi u susret izać profesori sa drugog odjeljenja i dopustiti mi da se prebacim na jednopredmetno! Ako može bilo kakva pomoć,znam da je sada možda kasno, ili kakav savjet!
A.P., 2 godina

- 09:44 - Komentari (10) - Isprintaj - #

srijeda, 03.10.2007.

LJUDI, PA TO SMO MI !!!!!!!!!!!!

Za svu djecu koja su rođena 70-tih i 80-ih !!
Prvo, preživjeli smo i rođeni smo normalni iako su naše majke kad ih je boljela glava pile aspirine, jele hranu iz konzervi, pušile i radile do zadnjeg dana trudnoće i nikad nisu bile testirane na dijabetes. U to vrijeme nisu postojala upozorenja u stilu "Čuvati daleko od dohvata djece" na bočicama sa lijekovima, vratima i ormarima. Mi, kada smo imali 10-11 godina nismo nosili Pampers-e. Pišali smo u krevet. Kao djeca, vozili smo se u autima bez pojasa i zračnih jastuka i nismo morali imati kacige na glavi kad se vozimo biciklom ili na rolama. Pili smo vodu iz crijeva za zalijevanje vrta, a ne iz flašica kupljenih u velikim trgovačkim lancima. Dijelili smo flašicu Cocte i Coca-cole sa našim prijateljima i NITKO nije umro zbog toga. Jeli smo mliječne sladolede, bijeli kruh i pravi putar, pili kole koje su i tada bile pune secera, ali nismo bili debeli zato što smo se STALNO IGRALI VANI. Izlazili smo iz kuće ujutro i igrali se cijeli dan, sve dok se ne upale svijetla na ulici, skrivanja, planova, klisa, špekulanja, partizana i nijemaca, 1-2-3, kauboja i indijanaca, zaloga, fantoma i svega ostalog sto je samo dječja mašta bila u stanju smisliti, Nerijetko, nas nitko nije mogao naći po cijeli dan. I nikad nije bilo problema... Provodili smo cijele dane praveći trokolice od otpada iz podruma, spuštali se niz ulice zaboravljajući da nismo napravili kočnice. Nakon par padova, slomljenih prstiju i modrica naučili smo kako riješiti problem. Mi nismo imali imaginarne prijatelje ni probleme s koncentracijom u školi. Nama nisu davali tablete protiv hiperaktivnosti. Mi nismo imali školskog psihologa i usmjerivača pa smo ipak završavali nekakve škole. Nama nisu prodavali drogu ispred škole... Mi nismo imali Play station, Nintendo, X-box, nikakve video igrice, nismo imali 99 kanala na televiziji (samo dva i to drugi tek od popodne), nismo imali video rekordere, surround sound, mobitele, kompjutere, Internet, chat rooms.......
MI SMO IMALI PRIJATELJE
I MI SMO IŠLI VAN
DRUŽITI SE S NJIMA !
Padali smo s drveća, znali se posjeći na staklo, slomiti zub, nogu ili ruku, ali naši roditelji nikada nisu išli na sud zbog toga. Igrali smo se s lukom i strijelom, pravili katapulte i bacali petarde za Novu godinu i sve smo to preživjeli bez posljedica! Išli smo biciklom ili pješke do prijateljeve kuće, zvonili na vrata ili jednostavno ulazili u njihovu kuću da se družimo i budemo zajedno! Kad upadnemo u probleme sa zakonom, roditelji nisu plaćali kauciju da nas izvuku. U stvari, bili su cesto stroži nego sam zakon!
Naše generacije su proizvele većinu najboljih znanstvenika do danas. Imali smo slobodu, pravo na greške, uspjeh i odgovornost. I naučili smo živjeti s tim! I ti pripadas toj generaciji?
ČESTITAM!
Da bi ste lakše čitali, ovaj mail je napisan
VELIKIM SLOVIMA !!
Pozdrav generaciji.
ŽIVJELI !!!
(Ovaj tekst sam primio maiom od koloegice Marine i jednostavno sam ga morao objaviti.)

- 23:09 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 01.10.2007.

Bolonja servirana na hrvatski način

Ovaj tekst je inspiriran večerašnjom Latinicom u kojoj je bilo govora o hrvatskom školstvu. Ovdje bih se osvrnuo samo na naše visoko školstvo. Dosta se govorilo o bolonjskom sustavu i problemima njegova uvođenja u naše školstvo te o problemima previsokih školarina. Bolonjski proces u Hrvatskoj vrlo je lijepo izgledao u reklamama, prospektima i općenito u propagandnim istupima nadležnog ministarstva i općenito hrvatske vlasti. Sve je sjajilo i blještalo od obećanja. Govorilo se o nekoj lijepoj, dalekoj i misterioznoj zemlji – Zemlji znanja. Obećavalo se sve i svašta i garantiralo kako će Hrvatska postati konkurentna nacija u vidu visokoobrazovanog kadra. No što je od toga danas ostvareno u našim Sveučilištima?
U zapadnoeuropskim Sveučilištima gdje se bolonja u stvarnosti provodi, studenti ocjenjuju svoje profesore i ta ocjena nije tek forma, nego ona ima veliki utjecaj na daljnji rad i plaću profesora. Kako je to u nas? Kad su bile provedene neke ankete prošlih godina u kojima su studenti s pravom anonimno kritizirali postupke nekih profesora, ovi bi, nakon što bi saznali za rezultate ankete, na predavanjima znali popljuvati studente nabacivši kako mi nismo nikad zadovoljni i još se osjetili uvrijeđeni i ugroženi. Ja uvijek kažem, kvalitetan profesor i kvalitetan student se nemaju čega bojati. U našim Sveučilištima danas rade profesori odgojeni na šibi Franje Josipa i Aleksandra Karađorđevića, tzv. metuzalemi, čiji rad i uspjeh u karijeri očito nisu pratili opći razvoj akademske zajednice. Zbog te činjenice oni se osjećaju ugroženo i sva ta ugroženost puca po studentima. Htio bih samo naglasiti da metuzalemne ne označava samo starost osobe nego i stanje uma.
Ako se student bolonje usprotivi takvom sustavu u kojem se sve radi u zadnji čas, u sustavu gdje se kriteriji o upisu godine određuju minutu do podne, što rade odgovorni? Jednostavno sve te „buntovnike“ optuže da su neradnici i da bi bilo bolje da uče, a ne paradiraju po ulicama.
Ako se studentska udruga pobuni zbog općeg rasula na Sveučilištima i zatraži od odgovornih da se to stanje riješi, što ti isti čine, umjesto da se bave poslom za koji su plaćeni? Oni jednostavno optuže udrugu i cijelo njeno članstvo da su produžene ruke neke političke opcije, i na taj način sa sebe speru svu odgovornost za svoj nerad i brzo utonu u zimski san u svojim udobnim foteljama, i tako će oni godinama (kao da nikad nisu studirali i kao da ne znaju kako je to biti student). U nas zapravo nema nikakve strategije. Ja sam iz malog mjesta i uvijek sam mislio kako nedostatak bilo kakvih pravih reformi i strategija od strane odgovornih u mojoj sredini je samo sindrom malog mjesta, ali sve mi se više čini da je to općehrvatski sindrom. Radili ili neradili plaća je ista. Sposoban ili nesposoban isto je, posao ćeš dobiti glavno da ti je tata lola u nekoja stranci.
No najzanimljivije je kako su rektorati i ministarstva uvijek lijepo uređeni, a s druge strane učionice su stare trideset i više godina. Neki kažu kako rektorati trebaju lijepo izgledati za goste, no ja se pitam dali bi rektorati i ministarstvo trebali odražavati izgled cjelokupne infrastrukture našeg visokog školstva.
U nas se problemi samo krpe zakrpama a nitko se ne sjeti da kupi nove hlače, bilo da je nesposoban da ih kupi ili jednostavno lijen.
Na hrvatskim Sveučilištima autonomija je paravan za nerad i ona u nas ne postoji kako bi osigurala Sveučilištu slobodan intelektualni razvoj, bez utjecaja Države, već da pokrije neradnike i osigura im mirnu budućnost.
Često se volimo hvaliti kako smo i socijalna zemlja. Dali se ta socijalnost ogleda u stalnom povećavanju iznosa školarina i stalnom povećavanju broja studenata koji moraju plaćati studiranje? Zašto izvrsnost i socijalni status nisu uvjet da netko plaća ili ne plaća studij ili dobije dom.
Infrastruktura Sveučilišta loša, ostaci prethodnih rudimentarnih školskih sustava previše prisutni, opća škrtost sustava, prelijepe parole koje su obični paravan, sve skuplje studiranje, nedostatak domova, nepotizam, bahatost, nerad, nesposobnost, provođenje kvazi-reformi u smislu donošenja odluka u zadnji čas, nesposobna birokracija i nedostatak profesora – to je hrvatsko visoko školstvo danas i sa njime ćemo vjerojatno biti konkurentni, a samo sa zemljama Podsaharske Afrike. No ne boli to puno naše političare jer njihova djeca i tako studiraju na skupim inozemnim privatnim Sveučilištima.
DOLI BOLONJA - GORI BOLONJEZE

- 22:39 - Komentari (12) - Isprintaj - #

Birokracija, birokracija

Budući da je, izgleda, jedino udruga AKSTU zamijetila veliki problem koji će nastati početkom nove akademske godine, a tiče se problema studentske prehrane, udruga je upravi Doma Hrvatske Mladeži poslala molbu u kojoj se kaže:
"Ovogodišnja generacija studenata prve godine studija na Sveučilištu u Zadru još uvijek nije dobila studentske iskaznice za prehranu (X-ice), kako smo suočeni s skorašnjim uvođenjem sustava X-ica na Sveučilište molimo Vas za odgodu operativnog početka ovog sustava iz jednostavnog razloga što 1200 novoupisanih studenata nema iskaznicu i neće biti u mogućnosti hraniti se u menzi DHM-a. Iz razgovora koje smo vodili s odgovornim ljudima na sveučilištu doznajemo kako će nove iskaznice biti gotove tokom listopada, stoga Vas molimo za odgodu primjene sustava do 01.11.2007."
Koliko znamo naša će molba biti prihvaćena i uvođenje iksice će biti prolongirano za studeni 2007. godine.
Ovdje bih još samo opisao jutrošnje događaje ispred studentskog centra gdje je sveučilišna birokracija još jednom zadala studentima nove glavobolje.
Naime, jutros je pedesetak studenata čekalo ispred studentskog centra kako bi kupili bonove. No kako mnogi još nisu upisali godinu jer na nekim odjelima još traju ispiti, i da mnogi indeksi još nisu testirani u referadi, tako da studenti nisu mogli donijeti potvrde o upisu, studentski centar im je odbijao prodati bonove. AKSTU je odmah reagirao i upozorio dirtektora Studentskog centra Muštru na olakotne okolnosti vezane za spomenute potvrde, na koje oni očito nisu mislili. Problem je na kraju ispravljen. Poslije su svi ispričavali kako nije do njih, nego samo da studenti bezveze rade strku, ali ostaje činjenica da AKSTU nije reagirao, ljudi bi do tko zna kad ostali gladni jer određeni ljudi očito ne rade svoj posao. Da je situacija ostala takva, zamislite kakvi bi naslovi osvanuli u sutrašnjim novinama, npr."Novi rektor jučer ustoličen, a studenti gladni." Kakva bi to tek blamaža bila.

- 18:07 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se