evo našla sam na netu popis svih piva:
VRSTE PIVA od A do Z

A
Ale - vrlo raširen tip piva gornjeg vrenja (S. cerevisiae ). Postoje brojne vrste tog tipa piva koja se razlikuju po gorčini (Mild, Bitter, Pale ale), boji (Brown ale, Old ale, Red ale, Golden ale), geografskom podrijetlu (Engleska, SAD, Škotska, Irska, Belgija, Njemačka), posebnostima proizvodnog procesa (Altbier, Kolsch, Trapist itd.). Zajedničko im je: infuzijski postupak ukomljavanja, kvasac gornjeg vrenja, relativno toplo vrenje i dozrijevanje, manja koncentracija neprevrelog ekstrakta, te veća koncentracija alkohola nego u lager pivu, proizvedenom od sladovine s istom početnom koncentracijom ekstrakta. Izvorni engleski, škotski i irski ale dozrijeva pri višim temperaturama (do 20oC), pri točenju ne stvara pjenu i pije se relativno topao (20oC). Njemački i belgijski ale nakon toplog vrenja dozrijevaju bar nakratko, pri nižim temperaturama 45( oC), imaju više ugljikova dioksida, pjene se i piju ohlađeni, slično lager pivu.
Altbier (staro pivo) - njemačko pivo jantarnosmeđe, do bakrenosmede boje, dobiveno gornjim vrenjem sladovine od čistog slada (11 - 12% ekstrakta). Punog, oštrog, gorka okusa, umjerene jačine (3,5 - 3,9% alkohola). Jedno od najpoznatijih je Dussel iz okolice Düsseldorfa.

--------------------------------------------------------------------------------
B
Barley wines (ječmena vina) - u Engleskoj je čest naziv za najjača piva brončane boje ili boje mahagonija. Izrazito su sladnog okusa i voćne arome koja potječe od kvasaca gornjeg vrenja. Njihov ih vinski karakter čini pogodnim desertnim pićem ili čašicom za uspavljivanje. Tradicionalno, doviru u drvenim bačvama koje se povremeno provaljaju da se podigne kvasac i ubrza doviranje. Sadržavaju 6 - 11 % alkohola, pa se mogu smatrati varijantama piva tipa Russian Stout ili Doppelbock.
Bečki postupak (Bečko pivo) - vjerojatno je najstariji postupak proizvodnje jednog tipa lager piva, danas poznatog pod imenom Ožujsko (Marzen) pivo. Izumio ga je Anton Dreher, austrijski pivar, koji je godine 1841. prvi primijenio kvasac donjeg vrenja u svojoj pivovari Schwechat u okolici Beča. Nešto modificiraniju verziju tog postupka preuzima zatim pivarska obitelj Sedlmayr iz Münchena, da bi pripremila posebno pivo za Oktoberfest. Postupak se brzo proširio po zemljama tadašnjeg Austrijskog carstva i čitave Europe. Sladovina (12,0-12,8% ekstrakta) proizvodi se od srednje tvrde vode i slada jantarnožute boje. Glavno je vrenje hladno (4 - 8 oC), dugotrajno (10-12 dana), a odležavanje pri OoC traje 13 mjeseca. Pivo je brončane, jantarnocrvene ili bakrene boje, blagog sladnog okusa, sadržava 5,5% alkohola i savršeno se slaže sa začinjenim jelima. Današnja se bečka piva, poznata u mnogim zemljama kao Marzen, u Austriji i kao Spezialbier, te SAD-u kao Vienna bier, donekle razlikuju od svojeg slavnog preteče, ali su zadržala njegove povijesne značajke.
Belgian ale - belgijska vrsta ale piva koje se po svojstvima nalazi izmedu klasičnog burtonskog (Burton on TrentEngleska) i dusseldorfskog (Dusseldorf Njemačka) piva gornjeg vrenja. Engleska riječ ale u Belgiji označava lagano pivo bakrene boje, voćne arome i vrlo ukusno.
Belgian golden ale - jedno od svjetski poznatih starih piva koje se, usprkos činjenici da je to pivo gornjeg vrenja, često pije vrlo hladno, čak iz ohladenih burgundskih čaša. Bojom podsjeća na lager. To je jako pivo prava harmonija voćne, hmeljne i alkoholne arome. Najpoznatija je marka Duvel, koja prolazi kroz trostupanjski proces vrenja (5 - 6 dana pri 16 - 28 oC, tri dana uz snizivanje temperature do -1oC, odležavanje 3-4 tjedna pri -3 oC; filtracija, dosladivanje i ponovna inokulacija s kvascem za doviranje koje se odvija 14 dana u boci pri 22 oC i na kraju stabilizacija, 5 - 6 tjedana, pri 4 - 5 oC).
Berliner Weisse (berlinska bjelinaberlinsko bijelo) - pšenično pivo dobiveno alkoholnim (S. cerevisiae) i mliječno-kiselim (L. bulgaricus) vrenjem. Ima umjerenu koncentraciju alkohola, osrednju punoću, iskričav izgled i svojstven, ugodan kiselkast okus mliječne kiseline. Proizvodi se od usipka s 20 - 75% pšeničnog slada i tvrde vode. Ukomljava se infuzijom. Puni se u boce i bačve nefiltrirano, a zatim 3 - 4 tjedna drži na hladnom kako bi se kvasac istaložio i pivo izbistrilo. Često se pije s mirisnom bročom (divlji broč, jaslenjak, lazarkinja) ili sokom/sirupom od maline. lako je to izvorno svijetlo pivo, kad ga naručite, konobar će Vas upitati: Crveno ili zeleno? aludirajući na mogući dodatak. Zato morate odgovoriti: Prirodno, bez dodataka.
Bezalkoholno pivo - sadržava ispod 0,5% alkohola. U nekim je zemljama ta granica viša i dosiže čak 1,5%. Proizvodi se posebnim postupcima vrenja ili postupcima uklanjanja alkohola iz alkoholnih piva.
Bezporezno pivo - naziv za dansko pivo koje ima mali udjel alkohola (otprilike 2,3 - 2,6%). Piva s takvom trgovačkom oznakom su najčešće Hvidtol (pivo gornjeg vrenja bogato ugljičnom kiselinom) ili Skibsol (brodsko pivo).
Biere de Garde (gardijsko pivo) - francuski naziv za srednje jako do vrlo jako pivo gornjeg vrenja, bakrene boje, koje često dovire u šampanjskoj boci. Ima sladni okus i voćni miris, poput alea. Danas to ime nose i neka piva donjeg vrenja. Izvorno taj naziv znači "pivo za čuvanje" i upućuje na to da se moglo dugo čuvati i piti čitavo ljeto.
Bierbitter (Bitterlikor, Krauterlikor) - jaki bitter na bazi piva i različitih trava, sa šećerom ili bez njega, sadržava 48% alkohola.
Bierbranntwein - naziv za rakiju Borovično pivo (Juniper, Sassy beer, prepečenicu dobivenu destilacijom Ginger beer) - najviše se proizvodi u pivskih taloga (Bavarska).
Bitter Ale - dobro zahmeljeno točivo pivo, idealno za prijateljsko druženje u pubu. Nešto je kiselije od standardnog alea. Boja mu se razlikuje od smeđkaste do tamnobakrene. Jednostavni Bitter ale ima 3,75 - 4% alkohola, Best ili Special bitter sadržava 4 - 4,75%, a Extra Special bitter oko 5,5% alkohola. Svima je zajednička bogata hmeljna aroma.
Bitter Stout - jako i vrlo gorko pivo, prije poznato pod imenom Porter. U Irskoj i Velikoj Britaniji sadržava preko 4, u Europi preko5%, a u tropskim zemljama preko 7% alkohola. Izlazi iz pivovare kao nedovršeno pivo, pa se naknadno vrenje zapravo odvija u bačvama u kojima se isporučuje.
Bockbier (tzv. Jarac pivo) - pivo donjeg vrenja u Austriji i Njemačkoj, s najmanje 16 % ekstrakta u sladovini i preko 5 % alkohola u pivu. To je puno pivo, nježna okusa i sa širokim boja od zlatne, zlatnosmeđe do tamnosmeđe. Osim u Austriji i proizvodi se i u drugim zemljama, ali u različito doba godine, tj. u jesen, zimu ili u rano proljeće. Najpoznatije je pod imenom Maibock (majsko Jarac pivo).
Borovično pivo (Juniper, Sassy beer, Ginger beer) - najviše se proizvodi u Finskoj, Norveškoj i u sjevernoj Švedskoj. Od bobica borovice, uz dodatak hmelja, priređuje se komina koja previre samostalno ili pomiješana sa sladovinom. Francuz Kerandren proizvodio je borovično pivo tako da je sladovinu začinio sa zgnječenim bobicama u jutenoj vreći.
Božićno pivo - vidi: Christmas Beer
Braune Biere - u njemačkom govornom području naziv za Brown ale - smeđe pivo.
Brodsko pivo - vidi: Seefahrt bier
Brown ale - jantarnosmeđe do tamnosmede suho englesko pivo sladnog okusa. Udjel alkohola od 3 do 3,5% u južnoj Engleskoj, 4,4 - 5% u sjevernim predjelima zemlje. To je pivo zapravo nastalo u sjeveroistočnoj Engleskoj kao protuteža Pale aleu iz Midlanda. Belgijski Brown Ale ima poseban kiselosladak okus. Njegova je aroma složena, ponekad podsjeća na masline, grožđice i začine. Poslužen pri sobnoj temperaturi djeluje osvježavajuće i potiče apetit. Često se koristi kao dodatak u kulinarstvu.


to je za pocetak, ima toga jos do slova z tako da cu malo po malo stavljat na blog!

živjeli!!!!!