DANAS
Kod kuce
Sredstva za smirenje stvorila su ozbiljne probleme ovisnosti u zapadnom svijetu. Valium, najprodavaniji lijek u nizu od 700 sredstava protiv depresije, propisuje se 50 milijuna puta godisnje u SAD-u i cak 20 milijuna puta u Europi. Zene ga koriste dvostruko cesce od muskaraca. Moze biti opasno toksican i uzrokovati klasicne simptome koji se javljaju kod prestanka uzimanja droge. Proizvodjacu, tvrtki Hoffman-LaRoche, donosi dobit od priblizno milijardu $ godisnje.
Postali smo ovisni o skupoj ali po hranjivosti bezvrijednoj preradjenoj hrani, koju proizvodi industrija koju ne zanima zdravlje nego dobit.
Racunala su olaksala mnoge poslove i uvelike poboljsala komunikaciju i pristup znanju. No, i ona mogu stvoriti ovisnost (poznato, dragi blogeri? =) i smanjiti osobno medjudjelovanje. Pomazu u stvaranju golemih kolicina nesustavnih informacija koje cesto mogu dovesti u zabludu.
Odlazak na posao
Ispusni plinovi automobila sadrze oko 1000 otrovnih elemenata i uzrokuju 60-90% ukupnog zagadjenja zraka u industrijaliziranim zemljama. CO je posebno opasan za osobe sa slabim srcem jer smanjuje unos kisika.
Tih 8% covjecanstva koje posjeduje 600 milijuna automobila u svijetu takodjer su i oni koji kisele kisu, zagrijavaju Zemlju i uzrokuju 250 000 smrti u prometu svake godine.
U Europi 16 poduzeca svake godine proizvede 7 milijuna automobila 300 razlicitih marki. Zbog masovne motorizacije iscrpljuju se naftni i mineralni izvori, zagadjuje se zrak, stvara se velika buka... Prosjecno se u autu voze 1.3 osobe, tako da je potrebno 300 automobila za prijevoz 400 osoba - sto je kolona od cca 5km.
Vlak dugacak 150m moze obaviti istu zadacu za neznatan dio tih troskova kako i za ekonomiju tako i za okolis.
Na poslu
Sindikati se bore za bolje place i radne uvjete. No, to sto njihovi clanovi postignu na radnim mjestima cesto se gubi vani, u sve unistenijem okolisu. Placaju sve vece naknade za buku i stres, zagadjenje, neprimjeren prijevoz, prenaseljenost, nedostatk vremena i nemogucnost pristupa prirodi.
U bolnici
Industrijalizirane zemlje imaju sve vise lijecnika, sve vise bolnica ali i sve vise bolesnih ljudi. Troskovi rastu, no nema odgovarajuceg povecanja u javnom zdravstvu i ocekivanom trajanju zivota.
Osim AIDS-a, vecinu smrti uzrokuje rak, srcane i respiratorne bolesti - obicno rezultat nesnosnog okolisa i nacina zivota na koji smo prisiljeni.
WHO je sastavila popis neophodnih lijekova - dobro dokumentiranih lijekova za dobro dokumentirtame poremecaje. Ima ih 220. Danas se u SAD-u prodaje vise od 60 000 vrsta. Ispitivanje na americkom trzistu ustanovilo je da je 60% lijekova beskorisno, bezvrijedno. U Britaniji vise od polovice odraslih i gotovo trecina djece upotrebljava lijekove u nekom obliku.
Svijet kao da tezi uzgoju nove vrste ljudskog roda: djeca rodjena u bolnici se odmah filaju antibioticima, hrane na bocicu, razmnozavaju se i odgajaju vlastitu djecu jos ovisniju o lijekovima. Veliki pobjednik je farmaceutska industrija.
Pusenje i visokokaloricna hrana ne samo da uzimaju tezak zdravstveni danak nego su i odgovorni za stanje okolisa izazvano sadasnjim globalnim poljoprivrednim sustavom, od erozije tla do prekomjernog crpljenja podzemnih voda.
Oko 1.25 milijardi mesojeda koji pojedu trostruko masnoce od ostalih 4 milijarde, neizravno probave gotovo 40% svjetskih zitarica - zitarica kojima se tovi stoka kojom se oni hrane.
More
stvari postaju malo prevruce. Institut Worldwatch navodi da su globalne temperature tijekom posljednjeg desetljece porasle za 0.44 stupnja Celzijusa, te da se od peruanskih Anda do svicarskih Alpa tope ledenjaci.
Od 1967. vise od 2 milijuna tona nafte izlilo se u mora kao posljedica tankerskih nesreca, eksplozija busotina, ratova...
U trgovini
Bofl roba trati energiju i sirovine a povecava zaradu. Nepotrebna amblaza, kutije za jednokratnu upotrebu povecavaju problem. Prosjecan Amerikanac dnevno baci vise od 2 kg kucnog smeca. Vecina toga mogla bi se reciklirati.
Vecina Zapadnjaka trosi trecinu svojih primanja na hranu. Drugim rijecima, trecinu radnog vijeka potrosi za pribavljanje hrane - tocno koliko i lovac i sakupljac iz pretpovijesnog doba.
Zivimo u potrosackom, tehnokratskom drustvu u kojem jedva da postoji smisao u ljudskim ili ekoloskim pojmovima. To drustvo unistava fizicki okolis i mentalno blagostanje.
Sada mozemo stici do svih dijelova biosfere, od najdubljih oceana do najdaljih tocaka na nebu. No nas neuspjeh da kontroliramo tehnologiju i razborito obradjujemo Zemlju znaci da znaci da tjelesne masnoce svake osobe na svijetu sadrze DDT i da poljodjelstvo ubrzano unistava tlo dok milijuni umiru od gladi.
Primorani smo prilagoditi se drustvu koje zivot mjeri ekonomskim i potrosackim terminima, pa lako gubimo odnos prema onome sto je dobro za nas. Vecina psiholoskih podataka kako iznad granice siromastva odrednice srece uopce nisu povezane s potrosnjom.
"Majka priroda ce se osvetiti, citav okois ce se osvetiti, a zlostavljaci ce biti uklonjeni. Stvari se vracaju na pocetak. Tamo gdje je sve pocelo. To je revolucija..."
Sami unistavamo sebe. Kad ce to prestati? Sto cemo poduzeti?
Selfdestruction in 5...4...3...
|
