Tuna

24 studeni 2011









www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

Plavoperajna tuna

Tuna je velika migratorna vrsta koja dolazi u zapadnom i istočnom Atlantiku i u Sredozemnom moru. Ova vrsta je pod ozbiljnom prijetnjom od izumiranja ukoliko se neodržive ribarske prakse na Mediteranu ne zaustave.

Plavoperajna tuna je na rubu opstanka

U Sredozemnom moru, gdje se mrijesti, izlovljava se zbog sočnog mesa koje je izuzetno cijenjeno kod ljubitelja sushija diljem svijeta. Upravitelji u ribarstvu u Međunarodnoj komisiji za zaštitu tuna u Atlantiku (ICCAT) imali su priliku na sastanku u Parizu u Francuskoj u studenom 2010. uspostaviti opsežan i znanstveno baziran plan upravljanja koji će dati dobru priliku za preživljavanje ove ugrožene vrste i starih ribarskih tradicija koje ovise o njoj.

Dajmo tuni priliku

Budući da trenutačno nedostaje poštovanje od strane upravitelja i donositelja odluka u ribarstvu prema znanstvenim savjetima, WWF potiče poslovni sektor da ne prodaje ili kupuje ugroženu plavoperajnu tunu sve dok se ne uspostavi plan za održivo upravljanje ribom baziran na znanosti.

Ako ste preprodavač, restoran, glavni kuhar hotelijerskog sustava ili imate drugo poslovanje koje brine oko održivo ulovljenih morskih proizvoda, molim vas da stupite u kontakt sa Gemmom Parkes u WWF Mediteranu (gparkes@wwf.panda.org) i podržite kampanju za tunu.


Izlov u zaborav visoko cijenjenih životinja je simptom ljudske gluposti koju mnogi pripisuju neprosvijećenoj prošlosti, kao što je bilo u 19. stoljeću kada su ptičje vrste bile izbrisane zbog perja na šeširima te bizoni gotovo uništeni zbog sporta. Međutim, pokolj tuna se događa danas.

www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

BANGKOK 10-18.03.2010demonstracije












javascript:%20void(0);


www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr




Nešto malo i osnovno o Bankoku……

Bankok je glavni i najveći grad Kraljevine Tajland i jedan od najvećih gradova Jugoistočne Azije. Bankok se nalazi u Centralnoj regiji Tajlanda i ona je najplodnija i najgušće naseljena regija. Bankok ima status pokrajine i podjeljen je u 50 distrikta.

Oficijalno ime Bankoka je Krung Thep Mahanakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Yuthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udomratchaniwet Mahasathan Amon Piman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanukam Prasit i po Ginisovoj knjizi rekorda on je grad sa najdužim imenom na Svjetu. Tajlanđani Bankok skraćeno zovu Krungtep sto u prijevodu znači “Grad anđela”, dok je svuda u svjetu poznato internacionalno ime Bangkok.

Osnovao ga je kralj Rama I (prvi kralj iz dinastije Čakri) 1782. god. Pijre toga prijestolnica Tajlanda je bila Ajutaja. Najveće promijene Bankok je doživjeo u vrijeme kralja Rame V (1868-1910) koji je obožavao Evropu i inspirisan njom sagradio je puno zgrada u evropskom stilu. Danas, Tajlandom vlada kralj Rama IX i to od 1946.god i on je vladar koji vlada najduže u svijetu i veoma je omiljen među svojim narodom.

Bankok je nekada nosio epitet Venecija Istoka zbog mnogobrojnih kanala koji su ga presijecali. U 18. vjeku ih je bilo 100 i cijeli život se odvijao na njima, ljudi su živjeli na malim barkama, prevozili se, trgovali i obavljali sve aktivnosti na vodi. I danas postoje neki od tih kanala, ali je veći dio zakopan kako bi se izgradile ulice i putevi.

Kroz Bankok protiče rijeka Čao Praja (u zapadnom svijetu poznata po imenu Menam-što u prijevodu znači ’’Majka vode’’). Interesantno je da su rijeke uvijek bile arterije tradicionalnog tajlandskog načina života. Od davnina gradila su se naselja uz rijeke na kojima su se kupali, prali veš, pecali,… Takav način života se i danas može vidjeti u Bankoku.

U Bankoku danas živi preko 10 000 000 stanovnika, od toga većina su Tai-53%, Lao-27%, Kinezi-12%,…. U vjerskom pogledu najveći broj su Budisti i to 95%.

Privrednu ekspanziju Bankok je doživjeo u periodu 1985-1996. kada se gradi veliki broj nebodera koji potpuno mijenjaju sliku grada.

Šta treba vidjeti…..

LUMPINI PARK – (sjeverna strana ulice Rama IV, između Ratchadamri i Vitaju ulica) – najveći i najpoznatiji koji predstavlja pravu zelenu oazu u centru grada. Nekada bio kraljevski posjed, pa ga je kralj Rama VII poklonio narodu i napravljen je park. Ime parka je po mjestu u Nepalu- Lumbini u kojem je rođen Buda.

KAOSAN RAOD – je nekada bilo mjesto gde se trgovalo rižom pa se zato tako i zove, jer kaosan na tajlandskom znači riža.

KRALJEVSKI TRG – na mjestu gde se ukrštaju Ratčadamnoen avenija i Si Ayutaya ulica. Na trgu se nalaze: Tajlandski parlament (sagrađen 1907. posjeta dozvoljena samo jednom godišnje druga subota u siječnju), Suan Amporn park i spomenik kralja Rame V (to je onaj evropski orjentiran) i on je većinu zgrada u ovom Dusit distriktu izgradio.

GRAND PALACE – predstavlja obilježje grada i najveća turistička atrakcija. Sagrađena 1782. god kada je osnovan Bankok. Mesto na kome se nalazi ova palača naziva se ostrvo Ratanakosin. Površina kompleksa je 1,5 km2. Originalna verzija predstavlja kopiju palače iz Ajutaje(stare prestonice Thai-a). Prvih pet vladara iz dinastije Čakri su gradili palače u okviru kompleksa. Najupečatljiviji trag je ostavio kralj Rama V(opet onaj ‘’Evropljanin’’). On je sagradio palaču Pra Maha Montin koja zauzima centralno mjesto i veoma je neobična jer je sagrađena u evropskom stilu, a krov u sijamskom. Tajlanđani u šali ovu zgradu zovu Zapadnjak sa tajlandskom kapom.

U kompleksu Grand palace nalazi se hram Vat Pra Keo (hram Smaragdnog Bude) koji predstavlja najveću i najznačajniju svetinju cijelog Tajlanda. U njemu se nalazi statua Bude urađena u zelenom smaragdu koju je kralj Rama I donijeo iz Vientiane, prijestolnice Laosa, kada je osvojio 1778.god. kao simbol ponovo osvojene velike teritorije Sijama.

HRAM WAT PO – nalazi se odmah iza Grand palače, u ulici Chetupon. Hram je stariji od samog Bankoka, tako da je on najstariji hram u gradu. Podignut je u 17. stoljeću. Hram je najpoznatiji po pozlaćenoj statui Bude u ležećem položaju (dugačka je 150m, a visoka 50), koju je podigao kralj Rama III 1832.god. Hram je poznat kao centar učenja tajlandske masaže i tradicionalne tajlandske medicine.

HRAM WAT ARUN – zaštitni znak Tajlanda, na svim slikama koje predstavljaju ovu zemlju obavezno se nalazi ovaj hram. Nalazi se na zapadnoj obali Čao Praje, na mjestu gde se sreću ulice Arun Amarin i Vang Doem. Stil gradnje ovog hrama je veoma specifičan jer predstavlja mješavinu kmerske i tajlandske kulture. Cijeli hram ukrašen je kineskim porcelanom i keramičkim crijepovima, što mu daje dodatnu šarenolikost.

HRAM WAT BENDZAMABOPIT – ‘’Mermerni hram’’ ulica Rama V, jedan od najljepših hramova u Bankoku. Podigao ga kralj Rama III 1826.god. Današnji izgled je zasluga kralja Rame V i njegovo ime u prijevodu znači Hram petog kralja.

HRAM INDRAVIHARN – u ulici Visut Kasat. Poznat po statui Bude visoke 32m. Možete se popeti stepenicama na ramena Bude-lijep pogled na grad!

HRAM WAT TREJMIT – u kineskoj četvrti u ulici Trejmit. Poznat je kao Hram zlatnog Bude. U njemu se nalazi jedna od najvećih statua Bude, koja je napravljena u zlatu, na svijetu ( procijenjena vrijednost 14mil. dolara). Jedna od najvećih turist. Atrakcija u gradu. Statua datira iz 13. stolječa još iz tadašnje prijestolnice Tajlanda, Sukotai. Kralj Rama III je donijeo u Bankok.

DŽINOVSKA LJULJAŠKA – tradicionalni kineski ram crvene boje. Nalazi se ispred hrama Wat Sutat (najveći hram u Bankoku, prostire se na površini od 4,5km2) u Ti Tong ulici. Ova ljuljaška je uvrštena u UNESCO Svijetsko blago 2005.god.

DŽIM TOMSON MUZEJ (Soi Kasem ulica) i SUON PAKAD PALATA (Ajutaja ulica) – slični muzeji koji predstavljaju kompleks starih tradicionalnih tajlandskih kuća koje su stare više od jednog stolječa.

Dzim Tomson je bio Amerikanac koji je Tajland prvi put posjetio kao vojnik koji se borio u Vijetnamu. Ubrzo poslije prve posjete, vratio se na Tajland i pokušao da oživi zaboravljenu proizvodnju svile. Tada je u Bankoku napravio kompleks tradicionalnih tajlandskih kuća od drveta koje je prenosio iz svih djelova Tajlanda. 1967. god je Tomson misteriozno nestao dok je bio na odmoru u Maleziji. Poslije toga ovaj kompleks je pretvoren u muzej. Ime Džima Tomsona poznato je širom svijeta jer je on osnivač svjetski poznate kompanije koja se bavi proizvodnjom svile i koja nosi njegovo ime.

ČATUČAK PIJACA – zauzima površinu od 1,5km 2 i ima 15000 tezgi. Jedna od najvećih pijaca na svjetu.

DAMNEON SADUK PIJACA NA VODI – 101km udaljena od Bankoka, nalazi se u Račaburiju, ali je najveća i najlepša.

SUKUMWIT SOI, SILOM ROAD i RCA – za izlaske i provod!


www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

ALIETA MONAS PLEIĆ slikarica















www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

PARAČ DALIBOR akademski slikar

23 studeni 2011





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

Kaktusov cvijet







www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

Cvijet Kapare







www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

Podrijetlo kapare

Ime kapare dolazi od francuske riječi câpre koja opet nastala od grčke kápparis.
To su u salamuri odležali plodovi biljke kapare (lat. Capparis spinosa), poznate još i kao trnoviti grm kapare iz familije Capparaceae koji raste u južnoj Europi kao i u zemljamam oko sredozemnog mora.
Kapara je poznata još iz antičkih vremena kao začin , ali i kao ljekovita biljka i afrodizijak.
kapare cvijet

Opčenito o kaparima

Biljka kapara uspjeva podjednako u suhim područjima kao i u niskim područjima zu more.
Iz bjelo-ljubičastih cvijetova koji se otvaraju samo nakratko između jutra i podneva rastu bobioce veličine graška, kapare.
Još zatvoreni izdanci kapare se beru ručno u rano prolječe i kao takvi su neukusni.
Da bi razvili svoju pikantnu aromu koju zahvaljuju Caprinskoj kiselini i senf-uljnom-glycosid-u, kapare se ostave jedan dan da odleže i zatim se u stave u salamuru iz grube morske soli sa uljem ili octom.
Kapare moraju biti zatvorene , maslinasto zelene do plavičasto zelene i što sitnije. Sitnije kapare su ukusnije od velikih, ali zbog ručnog načina branja i mnogostruko skuplje.
Najbolje kapare dolaze iz južne Francuske, tamo ih prema veličini nazivaju: „Nonpareilles“ (sitne), „Surfines“, „Fines“, „Mifines“, „Capucines“, „Capotes“ i„Communes“ (velike).
Također i Liparski otoci (kod Sicilije) su poznati po dobrim kaparama, posebno mjesto Salina gdje se u lipnju održava “Fešta kapara".

Kapare u kuhinji

Najviše se kao prilog ili Tapas (Antipasti) kapare upotrebljavaju u Španjolskoj, tamo koriste i oko 2 cm velike plodove Kapare zvane kaparne jabuke (slobodan prijevod). One se takodjer stavljaju u pac od octa ili ulja . Sitnije („Finos“) su također cjenjenije i boljeg okusa. Kapare se u topla jela dodaju na kraju kuhanja da bi se očuvale sve arome.
Usoljene kapare kakve poznamo iz talijanske i španjolske kuhinje moraju prije upotrebe biti namočene u vodi. Pri kombiniranju ostalih začina sa kaparima treba pripaziti na količinu jer su kapare same po sebi vrlo specifičnog okusa i teško se podnose sa drugim začinima.
Najpoznatije jelo (predjelo, antipasti) je Vitello tonato. Radi se o tanko nasjeckanom u bjelom vinu sa povrćem, kuhanom teletinom, prelivenoj sa sosom od tune.
U Dalmaciji nadaleko je poznata salata od hobotnice u koju također dodamo par kapara ili oslić na bijelo.
Također su poznate i istočno pruske Koenigsberger Klopse, mesne okruglice od teletine ili govedine sa svinjetinom, slanom sardelom (haringom), lukom i jajem, sve skupa u bjelom sosu od kapara.

www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

LOV







www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr








www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr




PAVIĆ JAKOV slikar





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr







www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr







www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr









www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

MIRKOVIĆ IVAN akademski kipar-slikar



www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr











www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





wwww.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr





www.katalog-prodaja.com
www.javnalicitacija.com
www.dopisnica.com
www.antique-impex.com
www.antique-impex.hr

07.03.2013. dan 72 WUNG TAU - SAIGON



doručak...























pojas sa dokumentima...lovom...itd...ispod majice....plačanje hotela....
pravac

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.